Osječko-baranjska županija objavila je danas (27. siječnja 2023. godine) JAVNI POZIV za financiranje programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji iz sredstava Proračuna Osječko-baranjske županije za 2023. godinu. Prijave se mogu podnijeti do 1. ožujka 2023. godine.

Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje te Upravni odjel za turizam, kulturu i sport - kao nadležni za operativnu provedbu Javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga od interesa za opće dobro u Osječko-baranjskoj županiji iz sredstava Proračuna Osječko-baranjske županije za 2023. godinu - udrugama prijaviteljima osigurat će raspoloživost službenika upravnih odjela da u tjednu od 6.-10. veljače 2023. godine dobiju sve informacije o provedbi Javnog poziva, o urednom podnošenju prijava i potpune potrebne dokumentacije.

Sve o Javnom pozivu možete naći na: https://www.obz.hr/index.php/oglasnik/natjecaji-i-javni-pozivi

U Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (26. siječnja 2023. godine) održana je 18. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije s 10 točaka dnevnog reda. Vijećnici su između ostalog usvojili prijedlog o sufinanciranju Turističke zajednice Osječko-baranjske županije za 2023. godinu kojim se za tu namjenu u proračunu osigurava 199.085,00 eura. Naime, Turistička zajednica OBŽ od izvornih prihoda (boravišne pristojbe i turističke članarine) ne može financirati sve projekte i aktivnosti koje provodi, pa je uputila zamolbu za financijsku potporu, što je i odobreno.

Vijećnici su prihvatili i informaciju o potporama u ruralnom turizmu na području Osječko-baranjske županije u 2022. godini. Pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Tatjana Turalija tim povodom je naglasila da su te potpore namijenjene poduzetnicima, obrtnicima, trgovačkim društvima, OPG-ovima, poljoprivrednim gospodarstvima i ostalima koji se bave turizmom i ugostiteljstvom. Postoje tri vrste potpora; za ulaganja u razvoj i unaprjeđenje ruralnog turizma, za ulaganja u autohtonu eno i gastro ponudu te za organizaciju i sudjelovanje na manifestacijama. Prošle godine ove potpore ukupne vrijednosti 1,3 milijuna kuna koristilo je gotovo 70 korisnika. Naravno, dodjela potpora se nastavlja i ove godine, a sukladno Planu dodjele sredstva su u istoj vrijednosti - za unaprjeđenje i razvoj osigurano je 132.722 eura, za manifestacije 23.890 eura i 15.000 eura za autohtonu eno i gastro ponudu.

Pod točkom „Pitanja i prijedlozi“ za govornicu su izašli vijećnici Sanja Bježančević, Boris Piližota, Krešimir Čabaj, Ivica Beširović, Dražen Jalovičar i Zlatko Ahić. Njihova pitanja i prijedlozi odnosila su se na rad specijalističkih liječničkih ordinacija, sufinanciranje ugradnje solarnih panela i rada domova za starije i nemoćne osobe, provođenje EU projekata, vijećničke naknade i inicijativu za izgradnju nastavno-sportske dvorane na Srednjoškolskom igralištu u Osijeku.

Na sva pitanja odgovorio je župan Ivan Anušić. Tako je u vezi realizacije europskih projekata u narednom razdoblju naglasio da je Osječko-baranjska županija provodila, provodi i nastavit će provoditi niz vrijednih projekata.

- U realizaciji su mnogi projekati koje smo započeli. Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće otvorit ćemo u veljači, potom i Gospodarski centar OBŽ, započeli smo izgradnju I. gimnazije. Niz projekata je već realizirano sredstvima EU, između ostalih i projekt dostupnije primarne zdravstvene zaštite na području cijele županije, završena je energetska obnova mnogih škola, domova zdravlja i domova za starije i nemoćne osobe vrijedna oko 200 milijuna kuna. Tu su i projekti 16 sustava navodnjavanja, razni infrastrukturni projekti, dva projekta regionalnih centara kompetencije, Panonski znanstveni centar i drugi. To su projekti koje razvijamo i nitko ih ne može zaustaviti ni poništiti - poručio je župan Anušić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek boravila je danas (26. siječnja 2023. godine) u gradu Osijeku gdje je održala radne sastanke s gradonačelnikom Grada Osijeka Ivanom Radićem i Zajednicom nakladnika i knjižara HGK, a sastanku je nazočio i zamjenik župana Josip Miletić. Tijekom sastanka razgovaralo se o uspostavljanju festivala knjige regionalnog karaktera, kojeg istok Hrvatske još uvijek nema.

- U suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara HGK i Osječko-baranjskom županijom organizirat ćemo Panonski festival knjiga u Osijeku krajem svibnja ove godine, vjerojatno u dvorani Gradski vrt. Također, razgovarali smo o prostoru bivše Vege u koji bi uselio Muzej Slavonije, za što tražimo modele kojima bismo i taj prostor priveli svrsi – naglasio je gradonačelnik Radić.

Zamjenik župana Josip Miletić pohvalio je suradnju resornog ministarstva i Grada Osijeka u realizaciji vrijednih i važnih projekata.

- Panonski festival knjiga koji je planiran u svibnju ove godine izuzetno je kvalitetan i vrijedan projekt kojim će se dodatno potaknuti kultura čitanja, ali i povezati niz dodatnih manifestacija, radionica i kulturnih sadržaja za sve Osječane i njihove goste. Nadam se da će festival postati tradicija, a u tome će svakako podršku dati i Osječko-baranjska županija – istaknuo je Miletić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako se nada da će budući festival biti mjesto susreta s dobrom i kvalitetnom knjigom i autorima, ne samo za Osječane, već i njihove goste iz ovog dijela Hrvatske pa i šire.

-  Prema inicijativi Zajednice nakladnika i knjižara, da prema uzoru na zagrebački Interliber, potom Mediteranski festival knjige u Splitu, ove godine pokrećemo sličnu manifestaciju u ovom dijelu Hrvatske. Bit ćemo od samog početka partneri na tom projektu Gradu Osijeku, Zajednici i Osječko-baranjskoj županiji. To je na tragu svih naših napora da poboljšamo status knjige i da promoviramo kulturu čitanja te da nastavimo s dobrim inicijativama pokrenutim u godini čitanja – rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina napomenuo je kako je Osijek, odnosno istok Hrvatske jedini koji nije imao festival ovakvog karaktera.

- Pula, Rijeka, Split i Zagreb već imaju festivale i manifestacije poput ove, dok istok Hrvatske nema. U dogovoru s Ministarstvom kulture i medija, HGK, Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom zaključili smo da je vrijeme da pokrenemo platformu koja će biti promotivna, prodajna i obrazovna. Očekujemo da će u budućem razdoblju festival obuhvatiti ne samo područje istoka Hrvatske, već i šire, dakle dio Mađarske, Vojvodinu i sjever Bosne i Hercegovine. Radi se o projektu koji nadograđuje kulturnu ponudu i obrazovni sustav pri čemu lokalni autori i ilustratori dobivaju svoju platformu u kojoj će uživati i Osječani i njihovi gosti – istaknuo je Kozina.

Dodajmo da je Ministarstvo kulture i medija odobrilo 929.059,66 eura za opremanje koncertno-kazališne dvorane Kulturnog centra u Osijeku čime će se stvoriti preduvjeti za dodatan razvoj kulturnog života u gradu.

- To su najveća sredstva na godišnjoj razini za investicije koje je Ministarstvo ikada dalo. Zbog toga se zahvaljujem ministrici što je prepoznala važnost ovog projekta. Ranije smo od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za ovaj projekt dobili 770.000 eura, što znači da imamo osiguranih 1,7 milijuna eura potrebnih za dovršetak koncertne dvorane predviđen za kraj 2024. godine. Dvorana će imati 417 sjedećih mjesta i nakon KD Vatroslav Lisinski bit će najveća u Hrvatskoj. Osim spomenutih sredstava za koncertnu dvoranu od Ministarstva smo dobili još 360.000 eura za Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Galeriju Waldinger i Hrvatsko narodno kazalište – naglasio je gradonačelnik Radić.

Ministrica Obuljen Koržinek potvrdila je da su izdvajanja za dovršetak koncertne dvorane najveća pojedinačna investicija Ministarstva, financirana nacionalnim sredstvima zahvaljujući kojima će grad Osijek konačno dobiti sjajan kulturni prostor. Dodala je da prepoznaje izniman rad kulturnih djelatnika u Osijeku kojima će projekti poput ovoga dodatno pomoći i osnažiti njihovo djelovanje.

- Zaokružujemo temeljnu kulturnu infrastrukturu na tragu decentralizacije i ravnomjernog regionalnog razvoja. Budući da postoje ambicije za obnovu HNK-a u Osijeku koje će se raditi fazno, bit će potrebno osigurati dodatan kulturni prostor – zaključila je Obuljen Koržinek.

U organizaciji  Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i partnera poput Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca danas (25. siječnja 2023. godine) u Dvorani Gradski vrt u Osijeku održani su „Dani poslova u turizmu“. Cilj projekta je na jednom mjestu spojiti poslodavce s nezaposlenim osobama te upoznati javnost s mogućnostima zapošljavanja koje pruža turistički sektor, a njegov značaj potvrđuje i podatak HZZ-a Područne službe Osijek da je samo s njihove evidencije 1.200 osoba s područja Županije bilo na sezonskom radu na moru 2022. godine.

Na današnji susret nezaposlenih osoba i predstavnika 60 turističkih tvrtki i kompanija nazočnima su se obratili ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić istakao je da Osijek bilježi rekordne brojke u turizmu, zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti. - Prošle godine imali smo 4 posto više noćenja nego rekordne 2019. godine i 32 posto više nego 2021. godine. Tomu u prilog idu i mnogobrojne manifestacije na području grada Osijeka, poput nedavno završenog Adventa koji je drugu godinu zaredom proglašen najboljim i najuspješnijim u Hrvatskoj. Prošle godine Osijek je proglašen i najboljom kontinentalnom urbanom destinacijom. Nastavljamo dalje raditi kako bi ove brojke u budućnosti bile još bolje - kazao je gradonačelnik Radić.

- Ovo je još jedno događanje kojim će mnogi naši nezaposleni građani naći sezonski posao i ostati u Hrvatskoj, što je na neki način dobro. Međutim, nadam se da u budućnosti neće biti potrebe za ovakvim događanjima jer moramo sve učiniti da građani koji ovdje žive, koji su tu rođeni i školovani, ostanu kao pojedinci i obitelji raditi i živjeti na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je cilj i svi mi kao političari trebamo na tomu raditi, tomu stremiti, pa se nadam da ćemo s vremenom imati sve manje potrebe za traženjem radnog mjesta izvan istočne Hrvatske. Podaci o zaposlenosti, gospodarskom rastu i padu broja nezaposlenih u prethodnih nekoliko godina govore tomu u prilog, no daleko smo od toga, na tomu još moramo puno raditi. Bit ću najsretniji kada ćemo mi organizirati ovakvu manifestaciju i tražiti djelatnike za poslove u Slavoniji i Baranji - rekao je župan Ivan Anušić.

- „Dane poslova u turizmu“ organiziramo kako bi aktivirali što veći broj domaće radne snage i pripremili se za nadolazeću turističku sezonu, pa glavne aktivnosti provodimo u siječnju i veljači. Istovremeno komuniciramo i sa svim ostalim poslodavcima, a omogućili smo i mikro web stranicu s oglasima za sezonsko zapošljavanje na kojoj svi ostali poslodavci mogu prijaviti svoje potrebe za radnicima, odnosno svi tražitelji zaposlenja mogu se preko te stranice prijaviti za rad u turističkoj sezoni. Naravno, i kroz druge aktivnosti i obrazovanje želimo promovirati poslove u turizmu, pa je HZZ kroz mjere aktivne politike zapošljavanja u proteklih 4-5 godina obrazovao oko 23.000 osoba, od čega je više od 12.000 za turistička zanimanja. Svim aktivnostima nastojimo biti pouzdan partner poslodavcima kako bi osigurali potrebnu radnu snagu za iduću turističku sezonu. Isto tako je važna naša aktivnost oko izdavanja radnih dozvola, testova tržišta rada i davanja mišljenja na radne dozvole, koje nastojimo obaviti u što kraćim rokovima - rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić zadovoljan je velikim odazivom na današnju manifestaciju i time mogućnosti da se svi zainteresirani upoznaju s mogućnostima zapošljavanja. Naglasio je kako Ministarstvo provodi niz aktivnosti, od ulaganja u edukacije, stipendiranja i subvencija, ulaganja u školama u projekte za atraktivnija zanimanja i zapošljavanja u turizmu, osiguranje dodatnih sredstva iz NPOO-a.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je istaknuo se i ovim skupom pokazuje spremnost i suradnja u pripremi turističke sezone, za koju očekuje da će ponovno oboriti sve rekorde, pogotovo u svjetlu ulaska Hrvatske u okvire EU i schengenskog prostora te podatka da 60 posto noćenja u Hrvatskoj dolazi iz EU prostora, a dvije trećine iz schengenskog prostora.

- Želimo da domaći ljudi koji su godinama na stalnim sezonskim poslovima i danas dobiju priliku za zaposlenje u sezoni. S 1. siječnja na snagu je stupio i novi Zakon o radu koji je prepoznao novost da stalni sezonski poslovi od sada mogu sklapati ugovor na neodređeno, što je korisno i za poslodavce i za zaposlene, za sigurnost i dugotrajnost. Izašli smo u susret turističkom sektoru i očekujemo da će se primjenom ovakvih ugovora smanjiti postotak stalnih ugovora na neodređeno, što smo se obvezali kao članica EU - rekao je ministar.

Nogometni klub „Olimpija“ Osijek ove godine obilježava 100 godina djelovanja. Naime, klub pod imenom Olimpija u Osijeku se prvi put spominje 20. ožujka 1921. godine, i to u Hrvatskom listu u izvješću s nogometne utakmice (Olimpija je pobijedila Unitas rezultatom 1:0). Klub je 1921. i 1922. godine odigrao tek nekoliko prijateljskih utakmica, no 7. rujna 1923. godine održana je Osnivačka skupština Športskog društva Olimpija koji su, osim nogometnog ogranka, činili i šahovski, biciklistički te kulturno-prosvjetni ogranak s dramskim i tamburaškim ansamblima. Klub sa sjedištem na Zelenom polju u osječkom Donjem gradu od tada kontinuirano djeluje.

Povodom 100. obljetnice, NK Olimpija na čelu s predsjednikom Mariom Iličićem planira organizirati niz događanja, pa je danas (25. siječnja 2023. godine) u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen program obilježavanja jubilarne obljetnice. Govorili su predsjednik NK Olimpija Mario Iličić, zamjenik župana Mato Lukić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

Predsjednik NK Olimpija Mario Iličić kazao je da naglasak u programu obilježavanja upravo na sportskim aktivnostima poput revijalne prijateljske utakmice s nekim od hrvatskih prvoligaša, ali tu su i kulturni programi s izložbom i promocijom filma te druge aktivnosti.

- Od aktualnih projekata naglašavam obnovu sportskih terena, rasvjetu i sanaciju tribina u našem Sportskom centru. S našim partnerima smo počeli i pripreme kako bi imali spremnu dokumentaciju za javljanje na javne pozive i prijave projekata u okviru Europske regije sporta 2024. godine. Cilj je podići razinu sportske infrastrukture u Sportskom centru, ali ne samo za nogomet nego i druge sportove - kazao je Mario Iličić.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić naglasio je kako je NK Olimpija ponos Donjeg grada, ali cijelog Osijeka. - S ponosom obilježavamo 100 godina rada ovog kluba, što je to veliki jubilej, no kako čujemo od aktualnog vodstva Kluba, ne moramo brinuti ni za narednih 100 godina jer se Klub stalno razvija i povećava broj djece koja treniraju - kazao je gradonačelnik te dodao da je Grad Osijek njihov partner, što će biti i ubuduće.

Zamjenik župana Mato Lukić je podsjetio da je Osječko-baranjska županija proglašena Europskom regijom sporta za 2024. godinu te je i stoga planirano više sredstava za ulaganja u sportsku infrastrukturu na području cijele županije.

- Program Europske regije sporta se odnosi na sve sportske kolektive i udruge, naravno i NK Olimpiju te ćemo s njihovim predsjednikom i drugim članovima razgovarati što klubu treba za poboljšanje infrastrukture. Prošle godine Županija im je pomogla s 44.000,00 kuna za uređenje tribina i poboljšanje infrastrukture, a pomagat ćemo i dalje - rekao je Lukić te čestitao Klubu na velikoj godišnjici. Dodao je kako su se u tih 100 godina „mijenjale“ države, no NK Olimpija je opstala te, kao i kada je osnivana, uvijek ima isti cilj, a to je okupljanje građana, osobito djece i mladih.  

U dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku danas (25. siječnja 2023. godine) održana je „Regionalna konferencija tržišta rada Slavonije, Baranje i Srijema“ s temom „Provedba programa javnih politika tržišta rada“. Sudionike skupa pozdravili su rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

- Danas želimo predstaviti novosti u Europskom socijalnom fondu plus u kojem smo osigurali dostatna sredstva za jačanje tržišta rada i za revitalizaciju institucija koje se bave zapošljavanjem. Također, osigurali smo sredstva i za sustav vaučera kojima želimo pokazati da Hrvatska prati trendove zelene i digitalne tranzicije kako bi svi uključeni u tržište rada iskoristili bespovratna sredstva i dodatno osnažili svoja znanja i vještine kroz različite edukacije i usavršavanja. Europski socijalni fond plus nastavak je Europskog socijalnog fonda u prethodnom razdoblju kojim je osigurano 2,2 milijarde eura, a najznačajnije aktivnosti koje ćemo financirati su nastavak projekta Zaželi, pri čemu će sljedeći javni poziv biti strukturiran na način da se ugovori o zapošljavanju izdaju na tri godine. Time ćemo osigurati sigurnost i za tih pružatelje usluga, ali i naše korisnike, sprječavajući ujedno njihovu institucionalizaciju. Tu su također sredstva za osobne asistente, pomoćnike u nastavi, ali i mjere aktivne politike zapošljavanja – kazao je ministar Piletić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar naglasio je kako ovom konferencijom nastoje prikazati sve ono što je učinjeno u provedbi različitih aktivnosti s ciljem poboljšanja uvjeta na tržištu rada.

- Tu su u prvom redu mjere aktivne politike zapošljavanja, a isto tako i provedba Europskog socijalnog fonda za prethodno razdoblje. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je i mjere očuvanja radnih mjesta uzrokovanih pandemijom koronavirusa, a želja nam je buduće korisnike svih naših programa. Pozvali smo i predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, a važno je istaknuti da smo na područje pet slavonskih županija do sada uložili oko 1,2 milijarde kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja. Primjerice, financirali smo obrazovanje nezaposlenih mjerom samozapošljavanja, angažiranja u javnim radovima i pripravništvima. Što se tiče 2023. godine, a s obzirom na stanje na tržištu rada i pad broja nezaposlenih, najviše ćemo se okrenuti mjerama obrazovanja i usavršavanja putem različitih izvora financiranja, od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, državnog proračuna i europskih fondova, a nastavit ćemo s mjerom vaučera koja se pokazala izvrsnom – istaknuo je Lončar.

Zamjenik župana Josip Miletić kazao je kako zahvaljujući pozitivnim trendovima kojima svjedočimo u prethodnom razdoblju, od pada broja nezaposlenih do povećanja gospodarske aktivnosti bilježimo sve povoljnije uvjete na tržištu rada.

- Osječko-baranjska županija brojnim programima potpora, njih više od 30, potiče razvoj poduzetništva, a iznimne napore ulažemo i u temelj svakog napretka, odnosno obrazovanje. Važno je istaknuti i dva velika projekta koja će biti izravna pomoć gospodarstvenicima, a to su Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće te Gospodarski centar putem kojih će gospodarstvenici lakše plasirati svoje proizvode na tržište – zaključio je Miletić.

Nakon pozdravnih govora, o radu i mogućnostima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) govorio je ravnatelj Uprave za upravljanje operativnim programima EU Vicko Mardešić, dok je Mjere aktivne politike zapošljavanja predstavio Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Potom je održan panel pod nazivom „Perspektive novih politika tržišta rada“ na komu su sudjelovali rukovoditelj Odjela za Mjere aktivne politike zapošljavanja Vjekoslav Špoljarić, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Luka Čirko, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te odnosno tvrtke Grad-export d.o.o. kao predstavnika poslodavaca.