Svjetski gimnastički kup DOBRO World Cup ove će se godine održati 10. i 11. lipnja u Dvorani Gradski vrt, a pred osječkom publikom ponovno će se predstaviti najbolji svjetski gimnastičari. 14. izdanje velike sportske manifestacije najavljeno je danas (5. svibnja 2023. godine) na konferenciji za medije na kojoj su govorili direktor natjecanja Vladimir Mađarević, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, zamjenik župana Josip Miletić, specijalist koordinator Odjela za posebne marketinške projekte HTZ-a te član Uprave Žito grupe Josip Bičvić.

- Ove godine smo jedna od deset etapa svjetskog gimnastičkog kupa, a signal iz Osijeka ide u cijeli svijet te će natjecanje pratiti višemilijunsko gledateljstvo. Hrvatsku reprezentaciju predstavljat će naš najbolji tim u sastavu: Tin Srbić, Filip Ude, Aurel Benović, Marko Jovičić i Jakov Vlahek, a za sada su prijavljeni natjecatelji iz 30 zemalja. Osim samog natjecanja, za sve poklonike gimnastike pripremili smo i niz popratnih sadržaja, poput Najduže špage na svijetu, odnosno lanca ljudske špage koja će se osim u Osijeku, održati u još šest hrvatskih gradova, ali i zabavno-glazbeni program „FeelGood Weekend“ u Parku kralja Petra Krešimira IV uz bogatu eno i gastro ponudu – istaknuo je direktor natjecanja Vladimir Mađarević.

Dobro World Cup jedan je od najvećih sportskih događaja u gradu Osijeku već godinama naglasio je gradonačelnik Ivan Radić podsjetivši kako je upravo u Osijeku, davne 1865. godine osnovano Prvo gombalačko društvo, tada treće sportsko udruženje u Hrvatskoj.

- Gimnastika u gradu na Dravi ima bogatu gimnastičku prošlost, ali i sadašnjost i budućnost, o čemu svjedoče i najnoviji rezultati našeg Aurela Benovića koji se sa Svjetskog kupa u Kairu vratio sa zlatnom medaljom, na čemu mu čestitam. Osim toga, u Osijeku djeluju tri gimnastička kluba sa 140 natjecatelja i više od 1000 vježbača, što su impresivne brojke i zalog za budućnost. Slika iz prepune Dvorane Gradski vrt ide u više od 600.000 kućanstava diljem svijeta te na taj način pronosi glas o našem gradu u kojem neprestano bilježimo izvrsne turističke rezultate. Prošle godine proglašeni smo najboljom urbanom kontinentalnom destinacijom, a 2022. godina ujedno je bila i najbolja turistička godina u povijesti grada Osijeka. Osim turizma, bilježimo i odlične gospodarske brojke, imamo rekordno visoku zaposlenu i rekordno nisku nezaposlenost, dok su infrastrukturni projekti koji se trenutno provode na području grada Osijeka vrijedni 150 milijuna eura. Nastavit ćemo i dalje raditi i podržavati ovakve i slične manifestacije – kazao je gradonačelnik Radić.

Podršku ovom velikom sportskom događaju daje i Osječko-baranjska županija koja će 2024. godine biti Europska regija sporta.

- Čestitam organizatorima na vrhunskoj manifestaciji koja u isto vrijeme promovira sport i turističke potencijale našeg grada i Osječko-baranjske županije. Promocija i popularizacija gimnastike kao bazičnog sporta od iznimne je važnosti osobito za mlade generacije, a svakako će se iduće godine izvrsno uklopiti u Europsku regiju sporta. Osječko-baranjska županija je proglašena Europskom regijom sporta za 2024., na što smo iznimno ponosni, a ovoj prestižnoj tituli zasigurno je doprinos dalo i Gimnastičko društvo Žito i Dobro World Cup kroz partnerski odnos sa Osječko-baranjskom županijom – rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

- Dobro World Cup je vrhunski organizirano natjecanje koje može biti uzor mnogim drugima po pitanju izvrsnog spajanja turizma i sporta zbog čega se izuzetno veselim dolasku u Osijek u lipnju i uživanju u nastupima naših sportaša – zaključio je državni tajnik Josip Pavić.

Studentski zbor Pravnog fakulteta Osijek i studenti Sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Socijalni rad, u partnerstvu s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu te Udrugom socijalnih radnika Osječko-baranjske županije, organizatori su Kongresa studenata socijalnog rada. Kongres je otvoren danas (4. svibnja 2023. godine) u dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, a nakon prigodnog svečanog otvaranja uslijedila su stručna predavanja i panel rasprava.

Kongres studenata socijalnog rada prvi put je organiziran u svibnju 2022. godine, a veliki interes javnosti, mnoge suradnje i sudjelovanje velikog broja stručnjaka iz sustava socijalne skrbi motivirali su organizatore da i ove akademske godine održe ovakav skup, ovoga puta sa središnjom temom pod nazivom „Suvremeni odgovori socijalnog rada na potrebe zajednice“.

Sudionike Kongresa, koji su pristigli iz cijele Hrvatske, pozdravili predstavnici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Pravnog fakulteta Osijek, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.

- Središnja tema ovogodišnjeg Kongresa studenata socijalnog rada, „Suvremeni odgovori socijalnog rada na potrebe zajednice“, je široka i uvijek aktualna tema o kojoj se može puno raspravljati. Naime, potrebe u sustavu socijalnoj skrbi su stalne, a ne samo u krizama za koje možemo reći da više nisu rijetkost nego je samo pitanje koja će se iduća kriza dogoditi. Sve su to pitanja koja opterećuju i građane i dakako sustav socijalne skrbi, koji će i putem ovog Kongresa pokušati polučiti određene odgovore i prevenciju kako se događaji poput jučerašnjeg u Beogradu više nikada ne bi dogodili - rekao je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić na otvaranju Kongresa.

Predsjednica Organizacijskog odbora Lara Rašić istaknula je da je svrha Kongresa potaknuti promišljanje, proširiti znanje i povećati svijest studenata, ali i zajednice o tome koji sve potencijali i resursi postoje unutar zajednice te koji su mogući odgovori i rješenja socijalnog rada na različite izazove unutar iste.

Ove godine predavači i panelisti su znanstvenici, praktičari i studenti iz Hrvatske i svijeta koji će svojim sudjelovanjem doprinijeti pronalasku odgovarajućih rješenja za aktualne društvene probleme. Tako su plenarna predavanja održali prof. dr. sc. Marina Ajduković, prof. dr. sc. Mario Vinković, izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović, prof. dr. sc. Kristina Urbanc, prof. dr. sc. Gordana Berc, izv. prof. dr. sc. Joan Marie Carlson i drugi.

Nakon plenarnih predavanja, održana je panel rasprava pod nazivom „Izazovi novog normativnog okvira“ na kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Marina Ajduković, prof. dr. sc. Mario Vinković, dipl. soc. radnik Tomislav Ramljak, zamjenik župana Mato Lukić te predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske komore socijalnih radnika i studenata socijalnog rada.

U okviru projekta Poduzetnički obzor - ciklusa besplatnih seminara koje Osječko-baranjska županija organizira za poduzetnike i sve koji su uključeni u poslovni svijet - na sljedećem seminaru, 5. svibnja 2023. godine bit će predstavljeni projekti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije. To su:

* Potpore za zapošljavanje, pripravništvo, stalni sezonac, potpore za usavršavanje i osposobljavanje na radnom mjestu, samo su neki od programa Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2023. godinu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

* Investicije privatnog sektora, poduzetništvo mladih, žena i početnika, obrtna sredstva, ESIF krediti, garancije projekti su Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kojima se poseban naglasak stavlja na podršku malim i srednjim poduzetnicima te slabije razvijenim područjima.

* Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije predstavit će Plan industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, koji ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti kroz aktivnosti pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.

Na seminaru će polaznici dobiti detaljne informacije o svim navedenim projektima, načinima korištenja, kao i pojedinostima oko podnošenja zahtjeva.

Seminar će se održati 5. svibnja 2023. godine u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, Županijska 4, I. kat, Osijek, s početkom u 10 sati, a predviđeno trajanje je do 13 sati. Predavanje će održati rukovoditelj Odsjeka za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Osijek Hrvoje Kaladić, voditelj područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju Boris Čagalj i ravnatelj Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije Denis Ćosić.

Za sudjelovanja na ovom seminaru potrebno je popuniti i poslati obrazac prijave koji se nalazi na web stranicama Županije u okviru projekta "Poduzetnički obzor" najkasnije do 4. svibnja ove godine.

Osječko-baranjska županija objavila je danas (3. svibnja 2023. godine) Javni poziv za korištenje skladišno-uslužnih kapaciteta Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće koji se nalazi u Industrijskoj zoni Nemetin u Osijeku.

Skladišno-uslužni kapaciteti uključuju:

- prihvat, obradu i skladištenje voća i povrća u odgovarajućoj ambalaži odnosno boks paletama

dimenzija 1200x1000x760 mm (kapacitet boks palete = cca 300 kg), u komorama s kontroliranom atmosferom sustava U.L.O., dinamičkom atmosferom (DA) i normalnom atmosferom (NA),

- sortiranje i pakiranje voća i povrća (pranje, čišćenje, četkanje/poliranje, sušenje površinske vode s plodova i klasiranje) putem postojećih tehnoloških linija i

- korištenje proizvodnog pogona za proizvodnju bistrog, mutnog i kašastog soka.

Javni poziv otvoren je 15 dana.

Više na: https://www.obz.hr/images/natjecaji_i_javni_pozivi_-_oglasnik/javni_poziv_rdc_novi_030523.pdf

U malom baranjskom mjestu Gajiću, u Općini Draž danas (3. svibnja 2023. godine) je blagoslovljena crkva svetih Filipa i Jakova, a misno slavlje predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Crkva je sagrađena zahvaljujući donacijama Udruge vinogradara i vinara Martinovo brdo, na čelu s predsjednicom Udruge Janjom Čeliković, ali i brojnih drugih donatora iz zemlje i inozemstva. Svečanosti blagoslova crkve nazočio je i zamjenik župana Josip Miletić, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade RH.

- Izuzetno mi je drago da je Gajić konačno, nakon pet stoljeća, dobio crkvu u kojoj će mještani moći živjeti svoju katoličku vjeru, a siguran sam da će upravo današnji blagoslov vjernicima ove župe dati novi zamašnjak u tom smjeru – kazao je Miletić.

Blagoslov crkve sv. Filipa i Jakova održao se uz cjelodnevni program koji je uključivao 2. Vino-fest “Pijem vina crvena i bila”, sajam etno-rukotvorina, suvenira i eko-proizvoda te smotru tradicijskih pjevačkih skupina i plesnih ansambala.

U Borovu je danas (2. svibnja 2023. godine) obilježena 32. godišnjica tragične pogibije 12 hrvatskih redarstvenika, pripadnika vinkovačke Specijalne policije, koje su u pokušaju spašavanja dvojice zarobljenih policajaca 2. svibnja 1991. godine u tadašnjem Borovu Selu (danas Borovu), ubili i masakrirali pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba. Prigodni komemorativni program počeo je okupljanjem na ulazu u Borovo te mimohodom Ulicom Dvanaest redarstvenika do Spomen obilježja i mjesta pogibije redarstvenika.

U počast poginulim redarstvenicima vijence su položili i upalili svijeće članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga, general-pukovnik Marijan Mareković kao izaslanik Predsjednika RH, saborski zastupnik Josip Šarić kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, izaslanstvo Vlade RH na čelu s ministrom unutarnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem i ministrom obrane Marijom Banožićem, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i zamjenik župana Mato Lukić, izaslanstva gradova Vinkovci, Vukovar i Osijek te Hrvatskog generalskog zbora. Potom je uslijedio svečani program komemoracije, uz odavanje počasti za sve poginule hrvatske redarstvenike i sve branitelje u Domovinskom ratu te čitanje imena poginulih hrvatskih redarstvenika u Borovu.

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je da je ubojstvo 12 pripadnika vinkovačke Specijalne policije u Borovu Selu prije 32 godine označilo prekretnicu nakon koje je postalo jasno da će rata biti i da će biti krvav te kako je važna istina o svemu što se dogodilo. - Oni koji su planirali tu akciju htjeli su izazvati strah i zabrinutost, pa i paniku među stanovništvom i hrvatskim policijskim snagama koji su u to vrijeme bili jedina organizirana obrana hrvatske mlade države. No, izazvan je potpuno drugi efekt i ljudi su se diljem Hrvatske solidarizirali - rekao je Božinović.

Iz zasjede u centru tadašnjeg Borova Sela 2. svibnja 1991. godine ubijeni su policajci Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.), i to nakon što su u noći 1. na 2. svibnja dvojicu njihovih kolega, Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića, u Borovu zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, a postrojba vinkovačke Specijalne policije krenula ih osloboditi. Ranjena su 23 policajca.