U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije danas (9. listopada 2026. godine) otvoren je sajam FormaDom, koji obuhvaća područje graditeljstva, građevinskog sektora, arhitekture i unutarnjeg uređenja. Svečanom otvorenju nazočili su županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, direktorica Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije Ivana Rešetar, izlagači i posjetitelji.

– Kada govorimo o Osječko-baranjskoj županiji, često ističemo pozitivne pokazatelje rasta i razvoja našega gospodarstva. Pritom moramo naglasiti da se gospodarski rast u velikoj mjeri oslanja na investicije, kako javnog tako i privatnog sektora. U tom kontekstu, građevinarstvo i cjelokupni građevinski sektor zauzimaju iznimno važno mjesto u gospodarstvu naše županije. Odmah uz poljoprivredu, ovaj je sektor jedan od ključnih pokretača gospodarskih aktivnosti, kako prema broju zaposlenih, tako i prema rastu, razvoju i vrijednosti ulaganja. Upravo zato ovakvi specijalizirani sajmovi imaju svoje važno mjesto u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Oni nam pružaju priliku predstaviti pojedine grane gospodarstva, dati dodatni poticaj njihovu rastu i razvoju te, prije svega, istaknuti naše tvrtke koje kvalitetno posluju, potiču proizvodnju i predstavljaju važan oslonac gospodarskog zamaha naše županije – istaknula je županica Tramišak.

U Osječko-baranjskoj županiji provode se velike investicije u javnom sektoru, a riječ je o ulaganjima vrijednima više milijardi eura, pri čemu je u posljednjem desetljeću na naše područje iz fondova Europske unije uloženo više od dvije milijarde eura. Značajan dio tih ulaganja odnosi se upravo na javne investicije. Jedan od takvih primjera je i Gospodarski centar – čija je zgrada izgrađena uz potporu europskih fondova. Ona predstavlja vrijedan doprinos razvoju našega gospodarstva, ali i primjer kvalitetnog arhitektonskog i građevinskog ostvarenja.

Županica Tramišak podsjetila je kako je pred nama jedna od najvećih investicija na našem području – izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, projekt procijenjene vrijednosti oko 850 milijuna eura, koji će se prostirati na više od 215.000 četvornih metara. To je velik izazov za građevinski sektor i cjelokupnu prateću industriju, ali istodobno i iznimna razvojna prilika za naše gospodarstvo. Sve investicije koje pripremamo i provodimo u javnom sektoru stvaraju dodatni prostor i poticaj za ulaganja privatnog sektora i poduzetništva.

Uz velike javne projekte, sve važniju ulogu ima i stanogradnja. Svjedočimo promjenama vizure Osijeka, ali i drugih dijelova naše županije, što potvrđuje da se razvoj graditeljstva očituje i kroz ulaganja u stambene objekte.

- U tom kontekstu, Osječko-baranjska županija pokrenula je i važan program stanogradnje „Naša Slavonija i Baranja, naš dom“, kojim planiramo izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Cilj je stvoriti kvalitetnije uvjete za život naših stanovnika i dodatno pridonijeti ostanku mladih obitelji na ovom području. Sve navedeno pokazuje da građevinski sektor i cjelokupno graditeljstvo imaju značajan potencijal za daljnji rast i razvoj na području Osječko-baranjske županije. Zato mi je posebno zadovoljstvo što smo pokrenuli ovakav specijalizirani sajam. Vjerujem da će Forma Dom postati važno mjesto susreta struke, poduzetnika i investitora, razmjene znanja i iskustava te predstavljanja novih tehnologija, inovacija i dostignuća u ovoj industriji. Želim da ovaj sajam bude uspješan, da našim tvrtkama otvori nove poslovne prilike te da postane tradicija koju ćemo iz godine u godinu razvijati i unaprjeđivati – poručila je županica Nataša Tramišak.

Predsjednik osječkog Gradskog vijeća Tihomir Florijančić rekao je kako Osijek raste i razvija se, a upravo taj gospodarski zamah potvrđuju i 3.902 poduzetnika, 3.810 obrtnika i 54.184 zaposlenih, čime se stvaraju nove prilike za razvoj gospodarstva i poduzetništva, koje prati i ovaj specijalizirani sajam građevinarstva, arhitekture i uređenja, nakon više od desetljeća ponovno u Osijeku, na novoj lokaciji u Gospodarskom centru.

- Nakon više od deset godina, u Gospodarski centar vraćamo samostalni specijalizirani sajam graditeljstva, arhitekture i unutarnjeg uređenja Forma Dom, koji već u svom prvom izdanju okuplja oko 40 izlagača s gotovo 80 brendova. Posebno nas veseli što su sajam prepoznale i velike tvrtke poput Projektgradnje, Wienerbergera, Cestinga i Nexea, ujedno i naši sponzori, a organiziramo ga u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Obrtničkom komorom Osječko-baranjske županije. Uz izložbeni dio, posjetitelje očekuju stručna predavanja i predstavljanje inovacija u graditeljstvu, kao i sudjelovanje Građevinskog i arhitektonskog fakulteta i Graditeljsko-geodetske škole iz Osijeka, čiji će učenici prezentirati svoja znanja i vještine. Naš je cilj da Forma Dom postane tradicionalno mjesto susreta struke, investitora, gospodarstvenika i građana – kazala je direktorica Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije Ivana Rešetar pozvavši sve one koji grade, uređuju ili renoviraju svoje domove i poslovne prostore da posjete sajam FormaDom tijekom sljedeća dva dana.

Osječko-baranjska županija objavila je 6. listopada 2026. godine Natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima za 2026./2027. školsku, odnosno akademsku godinu.

Natječaj je objavljen na mrežnoj stranici Osječko-baranjske županije i dostupan je na poveznici https://www.obz.hr/index.php/oglasnik/natjecaji-i-javni-pozivi, u Glasu Slavonije te na mrežnoj stranici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (www.unios.hr). Natječaj je otvoren do 21. listopada 2026. godine.

Učenicima srednjih škola stipendije će se dodjeljivati za razdoblje od 1. rujna 2026. do 30. lipnja 2027. godine, u mjesečnom iznosu od 100,00 eura, dok će studenti stipendije primati od 1. listopada 2026. do 31. srpnja 2027. godine, u mjesečnom iznosu od 200,00 eura.

Osječko-baranjska županija stipendije učenicima i studentima dodjeljuje od 2002. godine, a od školske, odnosno akademske godine 2026./2027. uvedene su i stipendije za učenike koji se obrazuju za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege. Za njih je osigurano 30 stipendija u iznosu od 300,00 eura mjesečno, s ciljem zadržavanja zdravstvenog kadra na području Županije, osobito uoči izgradnje novog KBC-a Osijek.

„Povećali smo broj stipendija za učenike srednjih škola sa 100 na 120. Od ove je godine omogućena i dodjela stipendija studentima 1., 2. i 3. godine studija, a ukupan je iznos za stipendije povećan s 240.000,00 eura na 320.000,00 eura. Osječko-baranjska županija novom Odlukom modernizira sustav stipendiranja, proširuje krug korisnika i snažnije povezuje stipendije s izvrsnošću, obrazovnim prioritetima i potrebama tržišta rada“, istaknula je županica Nataša Tramišak.

Na 14. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije održanoj danas (7. listopada 2026. godine) u Velikoj vijećnici Županije, jedna od središnjih tema bila je problematika gospodarenja otpadom, uključujući pitanje zbrinjavanja dijela neopasnog otpada s lokacije u Gospiću i njegovog mogućeg korištenja u proizvodnom procesu cementare NEXE u Našicama. Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak tom je prilikom jasno istaknula stav Županije – na području Osječko-baranjske županije ne smije se dovoziti i deponirati otpad izvan propisanih procedura, dozvola i zakonskih uvjeta.

- Od početka jasno komuniciramo svoj stav. Kada smo saznali za odluku Vlade prema kojoj se dio neopasnog otpada s lokacije u Gospiću treba spaljivati u dvije cementare u Hrvatskoj – u Holcimu u Istri i Nexeu u Našicama, na području Osječko-baranjske županije – jasno sam rekla da deponiranja na našem području ne smije biti. Istovremeno, svjesna sam da se u cementarama provodi proces oporabe otpada koji se koristi kao zamjensko gorivo u cementnoj industriji. Ako je riječ o neopasnom otpadu koji je, prema ključevima otpada definiranim odlukom Vlade, obuhvaćen važećim dozvolama cementara, smatram da taj proces ne bi smio predstavljati nikakav problem. Takav otpad ne smije ugrožavati zdravlje ljudi, okoliš niti imati bilo kakav štetan utjecaj na naše područje – poručila je županica.

Nema mjesta za paniku, ali ima za odgovornost

Županica je naglasila kako zabrinutost građana treba shvatiti ozbiljno, ali da rješenje nije u širenju panike, već u sustavnom i odgovornom pristupu.

- Nisam za to da se širi panika, da sada tražimo negdje ili lovimo neke vještice u zraku, već da jednostavno sustavno, kvalitetno i temeljito pristupimo problemima gospodarenja otpadom na cijelom području. Ono što je nadležnost Osječko-baranjske županije je upravo u nadziranju izdavanja dozvola za neopasni otpad. Županija nikada nije izdala dozvole niti jednoj tvrtki za deponiranje ili uvoz opasnog otpada na naše područje – kazala je županica.

Nexe provodi dodatne analize – neće se preuzimati otpad koji ne odgovara uvjetima

Nakon što je Županija obaviještena o namjeri NEXE-a da, temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske, sudjeluje u zbrinjavanju dijela neopasnog otpada s lokacije u Gospiću, zatražene su konkretne informacije o vrstama, količinama i analizama otpada. Prema informacijama koje je Uprava NEXE-a dostavila Županiji, na lokaciji u Gospiću provode se dodatne analize uz angažman neovisnog akreditiranog laboratorija.

Županica je precizno objasnila proceduru:

- Te analize, ako im pokažu da se radi o ključnim brojevima otpada koje spaljuju u svom proizvodnom procesu, oni ih preuzimaju. Za ono za što im te analize laboratorija tamo na lokaciji pokažu da ne odgovaraju tim ključnim brojevima otpada, što znači da ga oni ne mogu spaliti u cementari, oni taj otpad neće niti preuzeti – zaključila je županica.

Istodobno je naglasila da Županija nema zakonsku mogućnost preuzimati ovlasti drugih institucija.

Orlovnjak i kogeneracijsko postrojenje: županija rješavanje problema gradi, a ne odgađa

Osječko-baranjska županija istodobno radi na trajnom rješenju vlastitog sustava gospodarenja otpadom.

- Na području županije godišnje nastaje između 80.000 i 90.000 tona otpada, a ključan korak u uspostavi modernog sustava predstavlja izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak. Ovaj centar, bit će regionalni, za područje dvije županije. Taj centar je već 20 godina komuniciran široj javnosti; posljednjih nekoliko godina intenzivno su rađene studije kako bi se uskladili sa svim uvjetima zaštite okoliša i europskim direktivama. No Županija ne želi stati na izgradnji samog centra. Sam Centar za gospodarenje otpadom nije dovoljno izgraditi da bismo rekli da smo završili cijelu ili zaokružili cijelu priču gospodarenja otpadom na našem području. Ono što je potrebno dalje napraviti, a to je izgraditi kogeneracijsko postrojenje, takozvane spalionice, za onaj otpad koji će imati energetski uporabljiva svojstva – rekla je županica.

Belišće: Županija je ukinula dozvolu Livitu, sada je red na druge

Nadležni upravni odjel Osječko-baranjske županije po službenoj dužnosti prije nekoliko je tjedana ukinula dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom društvu Livit u Belišću.

- Pritom je Županija postupala i na temelju rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Sada je ključno osigurati sanaciju lokacije i zaštitu javnog interesa. Upravo zato Županija poziva Grad Belišće i tvrtku Kombel da preispitaju daljnju suradnju s društvom Livit. Stoga, pozivam i apeliram na Grad Belišće i tvrtku Kombel da raskinu svoj ugovor o poslovnoj suradnji kako više ne bi dolazilo do deponiranja bilo kakvog otpada na toj lokaciji – istaknula je županica.

Hrvatsko tlo, voda i zrak naše su svetinje

Osječko-baranjska županija neće dopustiti da se pitanje gospodarenja otpadom pretvori u političku temu bez odgovora i bez odgovornosti, stoga je županica jasno poručila:

- Treba ozbiljno pristupiti rješavanju problematike gospodarenja otpadom, u suradnji sa svim državnim institucijama, otkrivati gdje god imamo nepravilno gospodarenje otpadom, protuzakonito gospodarenje otpadom, kažnjavati počinitelje, zaustavljati uvoz ilegalnog otpada u Hrvatsku. Postoje državne institucije koje su nadležne za nadzor nad određenim sastavnicama tla, vode, zraka, i oni provode te analize. Te analize su svima javno dostupne. Ja bih rekla kako su istupi određenih oporbenih vijećnika trebali služiti samo za performans, kako bi mogli doći pred kamere i govoriti da oni negdje ovdje štite Slavoniju. Slavonija se ne štiti govoreći pred kamerama, Slavonija se ne štiti izmišljajući probleme ili zastrašujući hrvatski narod. Slavonija se štiti onako kako je to najbitnije i najvažnije, a to je da radimo na standardu, na podizanju kvalitete života, na zaštiti građana, na zaštiti zdravlja – dodala je Tramišak istaknuvši kako su oporbeni prijedlozi zaključaka, preuzeti sa sjednice Istarske županije, u Osječko-baranjskoj županiji predstavljeni tek nekoliko tjedana nakon odluke Vlade, dok su se istodobno žurno organizirali prosvjedi i širila zabrinutost građana zbog rada cementare NEXE, koja u Našicama posluje desetljećima uz propisane dozvole i tehnološke standarde.

Nakon sjednice Skupštine, županica je primila predstavnika građanske inicijative iz Našica, Branislava Vukobratovića, istaknuvši kako podržava njihove napore usmjerene na zaštitu ljudskog zdravlja i očuvanje okoliša. Dodala je kako će i dalje pratiti situaciju te, u okviru svojih ovlasti, učiniti sve što može kako bi se osiguralo da zdravlje građana i zaštita okoliša budu na prvome mjestu.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te molitvom za poginule i nestale hrvatske branitelje danas (6. listopada 2026. godine) ispred Spomen-obilježja masovne grobnice i spomenika Bijeli križ na Orlovnjaku kod Antunovca obilježena je 35. godišnjica okupacije Orlovnjaka. Uz članove obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, vijence su položili županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, predstavnici Općine Antunovac, vojske i policije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

- Danas obilježavamo 35. obljetnicu pada Orlovnjaka, jednog od najtragičnijih datuma u povijesti Domovinskog rata, posebno za mjesto Antunovac i cijeli ovaj kraj. Na današnji dan počele su krvave bitke. Poginulo je osam hrvatskih branitelja, 17 ih je ranjeno, a za trojicom se još uvijek traga i vode se kao nestali. Zaista je riječ o velikoj tragediji i zato je ovo mjesto mjesto sjećanja koje obilježavamo već 35 godina. Moramo poslati jasnu poruku da oni koji su dali svoje živote i podnijeli najveću žrtvu nikada neće biti zaboravljeni. Ovom prigodom želimo zahvaliti na velikoj žrtvi koju su podnijeli hrabri hrvatski branitelji, kao i svi oni koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Hvala im i slava im. Veliko poštovanje njima i njihovim obiteljima – naglasila je županica Tramišak.

Jednog od najtežih dana u povijesti Antunovca prisjetio se i ministar obrane Ivan Anušić. - To je dan kada smo ostali u okruženju, kada smo bili napadnuti doslovno s tri strane, dok nam je četvrta strana ostala tek poluotvorena. Velik broj naših hrvatskih branitelja, ali i civila, tada je ostao u okruženju. Nažalost, mnogi od njih nisu dočekali povratak. Neke su zarobili i odmah ubili, neke su zarobili i nakon toga im se gubi svaki trag. Za njima još uvijek tragamo – rekao je Anušić.

Bitka kod Orlovnjaka bila je teška bitka koja je, nažalost, najavila još teže dane i još krvavije bitke koje su potom uslijedile na području današnje Općine Antunovac. Najprije 20. studenoga pad Seleša, a potom, 5. prosinca, i pad Antunovca. U obrani tog mjesta poginulo je i nestalo 48 hrvatskih branitelja, civila i policajaca.

- Osobno sam se upravo ovdje, na ovom mjestu gdje danas stojim, na ovoj cesti, uspio izvući iz tog okruženja. Ovim putem kroz polje tada je rastao kukuruz. Taj kukuruz mi je spasio život. Da ga nije bilo, pitanje je bih li se i ja uspio izvući. Vrativši se u bazu, vidjeli smo i shvatili razmjere razaranja i, ono što je najteže, naše gubitke. Zato je ovaj dan važan. Važan je zbog sjećanja, zbog istine i zbog svih onih koji se nisu vratili. Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena – poručio je ministar Anušić.

U Donjoj Motičini danas (5. listopada 2026. godine) svečano je otvoren Područni dječji vrtić, čime je najmlađim stanovnicima ove općine osiguran novi i kvalitetan prostor za odrastanje, igru i učenje. Svečanom otvorenju nazočila je županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak  sa suradnicima, načelnik Općine Željko Kovačević te roditelji i djeca, ali i drugi gosti i uzvanici.

Županica Nataša Tramišak izrazila je zadovoljstvo što općina napokon ima dječji vrtić, čiju je izgradnju sufinancirala i županija. – Izgradnja dječjeg vrtića velika je stvar za cijelu općinu jer pokazuje koliko se vodi briga o najmlađima. Ovo je sigurno temelj za budućnost cijele općine i cijeloga ovoga kraja. Imati dječji vrtić u svom mjestu znak je da se vodi računa o obiteljima, djeci i mladima te da će naše obitelji biti sigurne da svoju djecu imaju na mjestu gdje trebaju biti – na sigurnom, gdje im se pružaju kvalitetan odgoj i obrazovanje. Istovremeno, roditelji se mogu posvetiti svojim radnim aktivnostima tijekom dana – istaknula je županica zahvalivši i Vladi Republike Hrvatske na svim vrijednim ulaganjima, kako iz sredstava fondova Europske unije tako i iz državnog proračuna.

Dječji vrtići postali su jedna od najvažnijih demografskih mjera u Republici Hrvatskoj, a tako je i u Osječko-baranjskoj županiji.

- U posljednje dvije godine, podsjetit ću, iz županijskog proračuna uložili smo 1.250.000 eura za sufinanciranje izgradnje i dogradnje dječjih vrtića. To ćemo nastaviti i dalje kako bi svako dijete na području Osječko-baranjske županije imalo svoje mjesto u vrtiću. Još jednom, velike čestitke Općini Donja Motičina na svemu što radi. Kako bismo zaokružili jedan važan ciklus ulaganja u svu javnu, društvenu i komunalnu infrastrukturu, smatramo da je dječji vrtić jedna od najvažnijih temeljnih stvari koje svako mjesto treba imati – kazala je županica Tramišak.

Poseban je ovo dan za Općinu Donja Motičina, istaknuo je načelnik Općine Željko Kovačević. - Ovo je prvi korak u njihovu odgoju i obrazovanju, mjesto gdje djeca od najranije dobi stvaraju prijateljstva i razvijaju se. Investicija je ukupno vrijedna 1.158.000 eura, a zahvaljujem Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao i Osječko-baranjskoj županiji, koja je osigurala 100.000 eura i time nam značajno olakšala realizaciju projekta. Najvažnije je da je vrtić završen, da su djeca već unutra i da ih, ima sve više. Mlade obitelji dolaze živjeti ovdje, ne samo s područja naše općine nego i šire. Vjerujem da je ovo važan korak prema novom, boljem i kvalitetnijem životnom standardu naših mladih obitelji, zaključio je Kovačević.

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak nazočila je otvorenju 17. Paprika Festa u Lugu u Općini Bilje. Poljoprivreda je jedna od najvažnijih gospodarskih grana na području Osječko-baranjske županije i cijele Slavonije. U Baranji, paprika, posebice začinska i njezini proizvođači zauzimaju posebno mjesto.

- Ovo malo mjesto, Lug, zaista se može pohvaliti bogatom tradicijom i vrijednim, marljivim ljudima koji i dalje proizvode tradicionalnu, pravu domaću baranjsku papriku. Sve pohvale organizatorima ove manifestacije koja je izrasla u važan gospodarski događaj. Njezin smisao nije samo promocija i očuvanje tradicije, već i konkretna prodaja proizvoda te poticanje daljnjeg razvoja i ulaganja na području Baranje. Paprika Fest zasigurno može značajno pridonijeti razvoju turizma, obogaćivanju turističke ponude i privlačenju novih gostiju. Jučer smo otvorili HeadOnEast, koji traje i danas. Ovakve manifestacije dodatno obogaćuju ovaj vikend, čineći ga sadržajnijim i turistički značajnijim za naše područje – istaknula je županica Tramišak.

Načelnik Općine Bilje Željko Cickaj rekao je kako je 17. Paprika Fest manifestacija koja se pozicionirala među vodeće na području Općine Bilje, njegujući tradiciju, kulturu i običaje ovoga kraja. - Proizvodnja začinske paprike važna je za Lug, Kopačevo, Vardarac i Bilje. Ova manifestacija proizvođačima omogućuje da svoj trud i rad predstave, ali i konkretno unovče, što je najbolji način da ljudi mogu živjeti od svoga rada. Velika hvala svim proizvođačima, izlagačima i organizatorima koji iz godine u godinu podižu kvalitetu manifestacije i potvrđuju da domaća kvaliteta i tradicija imaju svoje mjesto na tržištu – dodao je Cicikaj.