U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije danas (1. listopada 2026. godine) održana je svečana podjela majstorskih diploma koje su potvrda njihova stručnog usavršavanja i postignuća. Uz predsjednika Obrtničke komore OBŽ Stjepana Birovića, predstavnike Komore i druge goste, podjeli su nazočili županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak i zamjenik županice Goran Ivanović.

Porast broja obrta u Osječko-baranjskoj županiji zaista je velik, samo ove godine su čak 1322 novoosnovana obrta, a slijedom toga bilježi se i sve veće zanimanje za majstorska zvanja.

- Trenutačno je na području Osječko-baranjske županije aktivno 8387 obrta. To su zaista značajne brojke koje jasno pokazuju koliko obrtništvo, ali i malo i srednje poduzetništvo, pridonose razvoju i snazi gospodarstva naše županije. Broj zaposlenih kontinuirano raste i vjerujem da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Istodobno, iz godine u godinu vidimo sve veći interes za majstorska zvanja, što potvrđuje da postoji snažna potreba za kvalitetnim i stručnim kadrom. Čestitam svima koji su danas primili svoje majstorske diplome. Posebno želim istaknuti da iznimno cijenimo sva obrtnička zanimanja i zvanja, a osobito majstorske diplome koje su jamstvo stručnosti, predanosti i marljivog rada. Vjerujem da će stečena znanja i kvalifikacije svima njima biti od velike koristi – kako u vlastitim obrtima koje su otvorili, tako i u obrtima u kojima su zaposleni – naglasila je županica Tramišak.

Osječko-baranjska županija i ove godine nastavlja snažno podupirati poduzetništvo. - Kada govorimo o potporama, Osječko-baranjska županija i ove godine nastavlja snažno podupirati poduzetništvo. Za rast i razvoj poduzetništva osigurali smo 1.450.000 eura.

Dodatno, u suradnji s Obrtničkom komorom Osječko-baranjske županije pokrećemo novi program kojim ćemo nastaviti sufinancirati nastupe obrtnika na sajmovima i manifestacijama, edukativne aktivnosti te druge sadržaje usmjerene na rast, razvoj i promociju obrtništva. Naš je cilj stvarati što bolje uvjete za razvoj poduzetništva i obrtništva, poticati otvaranje novih obrta i radnih mjesta te osigurati da ljudi koji se odluče za obrtnička zanimanja imaju kvalitetnu podršku za svoj profesionalni razvoj – zaključila je županica.

Od 53 kandidata koji su pristupili majstorskim ispitima, njih 44 uspješno je položilo ispit u 18 zanimanja. To je prvi, proljetni rok, dok su za jesenski rok trenutačno prijavljena 63 kandidata.

Majstorska diploma uvjet je za otvaranje vezanih obrta, a do nje se dolazi nakon potrebnog radnog iskustva, koje ovisi o prethodno završenoj stručnoj spremi i traje od dvije do četiri godine, te nakon položenog majstorskog ispita, rekao je predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije Stjepan Birović. – Diploma predstavlja svojevrsnu krunu znanja, rada i stručnosti svakog majstora. Interes za majstorska zanimanja raste, a gotovo da nema zanimanja za koje se ne može reći da postoji potreba na tržištu rada. Posebno je velika potražnja za majstorima u građevinskoj struci, gdje se na kvalitetne majstore često čeka mjesecima. Istodobno, obrtnici, kao i drugi poduzetnici, suočavaju se s nedostatkom radne snage. Najveći rast bilježi se upravo u građevinskim zanimanjima, poput keramičara, dok se postupno povećava i interes za proizvodna zanimanja – istaknuo je Birović.

Majstorsku diplomu dobio je i Emil Jelić iz Belišća, koji se za majstorsku obuku odlučio zato što mu treba za posao plinoinstalatera. – Već tri godine radim i zadovoljan sam poslom. S ovom ću diplomom sigurno unaprijediti svoje znanje i nastaviti raditi još bolje – zaključio je Jelić.

U prostorijama Osječko-baranjske županije 30. rujna 2026. godine održana je 2. sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Osječko-baranjske županije.

Članovi Vijeća, predstavnici sindikata, poslodavaca i Županije, raspravljali su o aktualnim gospodarskim i socijalnim temama te izazovima i prilikama važnima za daljnji razvoj Županije i kvalitetu života njezinih stanovnika. Posebna pozornost posvećena je razvoju turizma, uz naglasak na ulaganja u turističku ponudu, sadržaje i infrastrukturu s ciljem snažnijeg pozicioniranja Slavonije i Baranje kao cjelogodišnje destinacije.

Razgovaralo se i o programu „Naša Slavonija i Baranja – naš dom“ za 2026. godinu, usmjerenom na zadržavanje mladih obitelji, poticanje naseljavanja i rješavanje stambenog pitanja na području cijele Županije. Predstavljene su mjere i financijske potpore za malo gospodarstvo i poduzetništvo, kao i aktualni podaci o tržištu rada. Istaknuti su pozitivni trendovi, odnosno kontinuirani pad nezaposlenosti i rast broja zaposlenih. U području socijalne politike naglasak je stavljen na unapređenje sustava socijalne skrbi, dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga te podršku najranjivijim skupinama stanovništva.

Sjednica je još jednom potvrdila važnost suradnje sindikata, poslodavaca i Županije u stvaranju poticajnog okruženja za gospodarski i društveni razvoj Osječko-baranjske županije.

Nekadašnji gostinjski objekt imanja Prandau-Normann, a potom hotel, nakon 20 mjeseci intenzivne obnove ponovno je otvorio svoja vrata, ovoga puta kao WALPO Heritage Hotel, a  danas (30. rujna 2026. godine) posjetila ga je i županica Nataša Tramišak sa suradnicima.

Hotel raspolaže s 13 soba i ukupno 27 ležajeva te wellness sadržajima. Cilj projekta bio je obnoviti objekt i prilagoditi ga suvremenim potrebama smještaja, uz očuvanje karaktera i povijesnih obilježja zgrade. Poseban dio projekta odnosi se na interpretaciju povijesti Valpova. U prostoru hotela fotografijama i tekstovima predstavljeni su važni dijelovi gradske prošlosti, čime je povijesni kontekst Valpova uključen i u sam prostor objekta. Obnova je provedena uz značajnu pomoć sredstava fondova Europske unije, a ukupna vrijednost je veća od 1,3 milijuna eura.

Obnovom nekadašnjeg gostinjskog objekta povijesne jezgre Valpova postojeći je prostor stavljen u novu funkciju, uz očuvanje njegovih povijesnih obilježja. Projekt istodobno predstavlja ulaganje u turističku i gospodarsku ponudu te doprinos očuvanju i predstavljanju lokalne kulturne baštine.

Na području Općine Popovac u ovom se trenutku rekonstruiraju i grade dvije važne prometnice, a danas (30. rujna 2026. godine) ih je obišla i županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak sa suradnicima.

- Velika je vrijednost ulaganja – putem Županijske uprave za ceste Osječko-baranjske županije realizira se i ova prometnica koja spaja Kneževo, odnosno Općinu Popovac, i državnu cestu D7 s Republikom Mađarskom. Prometnica koja je zaista važna s obje strane granice kvalitetnije će prometno povezati Mađarsku i Republiku Hrvatsku. Ovo je prekogranični projekt koji se financira sredstvima iz fondova Europske unije i iz programa Hrvatska – Mađarska. Vrijednost samog projekta veća je od 3 milijuna eura, a ovaj dio, koji se odnosi na ovu stranu granice, na području Općine Popovac, odnosno naselja Kneževo, vrijedan je oko 2 milijuna i 200 tisuća eura – naglasila je županica Tramišak.

Duljina ove važne prometnice, koja se dijelom gradi, a dijelom rekonstruira, veća je od 2,3 kilometra. Rekonstruira se i prometnica kroz samo naselje Popovac.

- Evo, obišli smo i to gradilište i tu vrijednu prometnicu dugu više od 2 kilometra. Rekonstrukcija ceste mijenja vizuru samog naselja i samoga mjesta te sam sigurna da će privući i nove stanovnike na ovo područje. Ukupna vrijednost te investicije gotovo je 2 milijuna eura, te možemo reći da naša Županijska uprava za ceste Osječko-baranjske županije u ovom trenutku ima više od 4,2 milijuna eura vrijednih ulaganja na području Općine Popovac – kazala je županica.

Radovi će biti završeni tijekom sljedeće godine, dio u svibnju, a dio u srpnju, kada će i obje prometnice biti otvorene za promet.

Mještani Općine Popovac izrazito su zahvalni Osječko-baranjskoj županiji i hrvatskoj Vladi što se radi cesta koja će povezati Hrvatsku s Mađarskom, rekao je načelnik Općine Popovac Zoran Kontak. - To je jedan dugogodišnji projekt kojim ćemo značajno smanjiti udaljenost do Mađarske, sa sadašnjih 40-ak kilometara na 19. U sklopu projekta radi se i prvi kružni tok na području Općine. Što se tiče rekonstrukcije ceste kroz naselje Popovac, ona će promijeniti sam izgled naselja i omogućiti veći broj parkirnih mjesta, ali i povećati sigurnost jer je u blizini škola – naglasio je načelnik.

U naselju Popovac proširujemo postojeći kolnik, radimo nove pješačke staze i parkirališta, kazala je ravnateljica Županijske uprave za ceste Lejla Ševo. - Što se tiče prometnice Sarok-Kneževo, to je naš prvi prekogranični projekt kojim se povezujemo s Mađarskom. Kada je došlo do toga da se treba graditi ova nova cesta, odnosno potpuno nova dionica koja do sada nije postojala, smatrali smo da bi bilo dobro proširiti i našu postojeću županijsku cestu koja će se spojiti prvo s državnom cestom, a zatim i s Republikom Mađarskom. Na taj način radimo i na proširenju naše postojeće županijske ceste. Riječ je o projektu koji je 80 posto sufinanciran sredstvima Europske unije. Europska unija izdvojila je ukupno 3,1 milijun eura za ovaj projekt, i to za dio koji se realizira u Republici Mađarskoj i dio koji se realizira kod nas. Od toga je 2,2 milijuna eura namijenjeno Županijskoj upravi za ceste za realizaciju ovog projekta – dodala je ravnateljica.

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak posjetila je danas (29. rujna 2026. godine) Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, čiji je pokretač, osnivač i investitor Županija. RDC je otvoren je prije četiri godine s ciljem pružanja konkretne pomoći proizvođačima voća i povrća s područja OBŽ-a, a i šire.

- Danas možemo reći da RDC iz godine u godinu potvrđuje svoju svrhu – ove godine njegovi su rashladni kapaciteti od 2.910 tona u potpunosti popunjeni, a zahvaljujući radu cijelog tima i partnerskom odnosu s proizvođačima, usluga skladištenja i dalje je dostupna po povoljnoj cijeni od 0,10 eura po kilogramu – istaknula je županica Tramišak.

Osječko-baranjska županija ove je godine u svom proračunu osigurala 340.000 eura za rad i održavanje RDC-a kako bi se osigurali kvalitetni uvjeti za proizvođače i nastavilo ulagati u potrebnu opremu. Istovremeno, Županija jača potpore za podizanje i rekonstrukciju trajnih nasada jer se želi zaustaviti pad poljoprivredne proizvodnje i stvoriti uvjeti za njezin daljnji razvoj. Ove godine već su dodijeljene dvije potpore od po 15.000 eura za podizanje nasada jabuka. RDC danas predstavlja važnu potporu proizvođačima, a cilj je nastaviti ga razvijati u skladu s njihovim potrebama.

- Važno je da RDC ne bude samo mjesto skladištenja već i mjesto gdje će se voće i povrće prerađivati i dobivati dodana vrijednost. Primjer je proizvodnja soka od jabuke, kojeg je ove godine proizvedeno oko 22.000 litara, a nabavljena je i oprema za pakiranje te planiramo daljnja ulaganja u opremu za preradu i finalizaciju proizvoda. U ovom trenutku nema potrebe za izgradnjom nove zgrade, već samo za kupnju dodatne opreme koja pomaže pri pakiranju, proizvodnji sokova ili drugih proizvoda. Krajnji nam je cilj pokrenuti proizvodnju i preradu – kazala je županica.

Prilikom obilaska skladišta, hladnjače, sortirnice i pakirnice županica je uručila Ugovor za pomoć u poslovanju RDC-a u iznosu od 100.000 eura.

U četvrtoj sezoni rada RDC je dosegnuo 100-postotnu popunjenost, čime je potvrđeno da je ispunio očekivanja Županije i proizvođača voća i povrća, rekao je direktor RDC-a Alen Mamić. - Cijena skladištenja od početka rada ostala je nepromijenjena, jer je cilj RDC-a biti partner proizvođačima i omogućiti im povoljne uvjete za skladištenje i plasman proizvoda. Na javni poziv pristiglo je toliko interesa da su ugovoreni kapaciteti dosegnuli 3.090 tona, iako je osnovni kapacitet malo manji, a boljim načinom skladištenja omogućeno je prihvatiti sve zainteresirane proizvođače. Na skladištu imamo najviše jabuka, potom krušaka, luka te ekoloških jabuka i krušaka. Osim skladištenja, RDC danas nudi sortiranje i pakiranje te razvija preradu, a proizvodnja soka od jabuke raste – prošle godine proizvedeno je 22.230 litara, dok je ovogodišnja proizvodnja već premašila tu količinu – zaključio je Mamić.

Ove je godine na proizvodnju značajno utjecala suša, stoga se ponovno pokazala potreba za što više sustava za navodnjavanje u poljoprivredi. Osječko-baranjska županija će izmjenom svojih potpora omogućiti proizvođačima subvencije za nabavu opreme potrebne za priključenje na već izgrađene sustave, čime želi povećati broj korisnika. Istovremeno, u suradnji s Hrvatskim vodama nastavlja raditi na pripremi i razvoju novih sustava navodnjavanja jer od tih projekata ne odustaje i želi stvoriti što bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića danas (28. rujna 2026. godine) u Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, nakon Osijeka, Belog Manastira, Našica, Đakova i Slatine, šesta na području Osječko-baranjske županije. Uz premijera Plenkovića, sjednici su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomislav Medved, podpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i druge ministrice i ministri, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak i drugi župani slavonskih županija, gradonačelnici, saborski zastupnici i drugi uzvanici.

Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega je 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ugovori obuhvaćaju ulaganja u vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte, kao i projekte ulaganja u urbani razvoj u sklopu ITU mehanizma. Nastavak je to velikog investicijskog ciklusa s ciljem da se pet slavonskih županija podigne kad je riječ o politici ravnomjernog regionalnog razvoja i da one dobiju što više usmjerenih sredstava iz europskih i nacionalnih izvora kako bi se stvorilo dobro poslovno, pravno i porezno ozračje i za privlačenje privatnih ulaganja.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem već više od deset godina predstavlja kontinuitet suradnje Vlade Republike Hrvatske sa županijama, gradovima i općinama kao prilika da se zajednički definiraju i realiziraju važni strateški projekti.

- Posebno mi je drago što smo danas u Srednjoj školi Donji Miholjac, jednoj od važnih investicija Vlade Republike Hrvatske na području ovog grada. Ona ima važnu ulogu za djecu i mlade s područja cijelog Miholjca, nudeći i strukovne i gimnazijske programe. Grad Donji Miholjac jedan je od sedam gradova na području Osječko-baranjske županije i dolaskom ovdje pokazujemo koliko je važan regionalni razvoj, ali i koliko je nama, unutar naše županije, važno da se svi gradovi i mjesta jednako razvijaju – istaknula je u uvodnom obraćanju županica Tramišak.

Osječko-baranjska županija danas ima više od 2,09 milijardi eura ulaganja. Među najvećim realiziranim projektima je završetak koridora 5C, koji je realiziran upravo uz suradnju Vlade i županija Slavonije, Baranje i Srijema, a kojim smo povezani s europskom mrežom autocesta i srednjom Europom. U pripremi su i drugi projekti za izgradnju koji će dugoročno promijeniti Osječko-baranjsku županiju.

- Posebno je važan i projekt izgradnje novog Kliničko-bolničkog centra u Osijeku, vrijedan više od 850 milijuna eura. Pokrenut je postupak odabira izvođača radova, a početak realizacije planiran je pred kraj 2027. godine. To je jedan od najvećih strateških projekata ne samo naše županije nego i cijele Slavonije – naglasila je županica.

Važno je da se razvoj Slavonije, Baranje i Srijema nastavi i u budućnosti, kroz korištenje europskih fondova i nacionalnih sredstava. U fokusu ostaju demografija, mladi, gospodarstvo, poljoprivreda, prometna i druga ključna infrastruktura te stvaranje boljih uvjeta za život naših građana. U sljedećem razdoblju planira se nastavak projekata iz Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem. Među njima je revitalizacija brownfield područja u Osijeku, gdje se priprema nova gradska zona sa sportskim, obrazovnim, stambenim, socijalnim i gospodarskim sadržajima.

- Važan projekt je i Centar za autizam, za koji je već ugovorena izrada projektne dokumentacije. Zbog sve većih potreba djece iz spektra autizma želimo osigurati kvalitetniju i adekvatniju infrastrukturu. Istodobno razgovaramo i o centrima za rehabilitaciju u Osijeku i Đakovu. Nastavljamo i s projektom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji će obuhvatiti područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Njime će se kompletno riješiti problematika gospodarenja otpadom na našem području. U tijeku je postupak odabira izvođača radova. Uz to pripremamo i projekt kogeneracijskog postrojenja na gorivo iz otpada, procijenjene vrijednosti oko 70 milijuna eura. Nastavljamo i s razvojem Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, nakon uspješne realizacije njegove prve faze, koja je završena još dok je župan bio današnji potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan  Anušić. Od projekata iz kulturne baštine izdvojila bih Muzej likovnih umjetnosti i revitalizaciju dvorca Eugena Savojskog, za što tražimo pomoć i sredstva za realizaciju. U prometnoj infrastrukturi posebno ističem zapadnu obilaznicu Našica te Podravsku brzu cestu Našice – Čepin. To su projekti koje želimo dodatno ubrzati i staviti u fokus budućih ulaganja – kazala je županica Tramišak zahvalivši Vladi Republike Hrvatske na svim dosad realiziranim projektima i na izvrsnoj suradnji, sa željom da se zajedničkim radom nastavi razvijati Osječko-baranjska županija, Slavonija, Baranja i Srijem kako bi se stvorili još bolji uvjeti za život građana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uvodno je istaknuo da je cilj Savjeta dijalog i suradnja te stvaranje kvalitetnog poslovnog i životnog okruženja na istoku Hrvatske. Podsjetio je da je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem usmjereno preko 5 i pol milijardi eura za 171 tisuću projekata. Sjednica Savjeta do sada je održana u 21 gradu i općini, što potvrđuje njegovu vidljivost i djelotvornost. Predstavio je i rezultate na istoku Hrvatske. - Broj nezaposlenih u Slavoniji, Baranji i Srijemu smanjen je s više od 60.000 u 2016. na oko 18.500 danas, odnosno za 70 %, dok je istodobno zaposleno 37.000 ljudi više – 239 tisuća, što je 18 % više nego 2016. godine. Prosječne neto plaće u svih pet slavonskih županija više su se nego udvostručile, a blizu su prosječnoj plaći na razini Hrvatske. U Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih pao je s više od 25.700 (2016.) na manje od 8.000, a prosječna neto plaća porasla je sa 686 eura na gotovo 1.500 eura, što je na razini državnog prosjeka. Broj aktivnih obrta u Hrvatskoj gotovo se udvostručio – sa 75.000 krajem 2016. na 145.000 danas, što je rast od 93 %, a u njima radi 268 tisuća ljudi. U Osječko-baranjskoj županiji broj obrta porastao je s 3.726 na 8.368, odnosno za čak 125 %, a u Donjem Miholjcu sa 134 na 251, odnosno za 87 %. S boljim poslovima i plaćama ljudi ostaju i vraćaju se: saldo migracija s inozemstvom promijenjen je s minus 9.171 osobe u 2016. na plus 1.561 osobu u 2025. godini i pozitivan je u svih pet županija. Danas se u Slavoniju iz inozemstva više ljudi doseljava nego što ih odlazi, što je jedan od najsnažnijih pokazatelja da se demografski trend istoka Hrvatske počinje mijenjati – naglasio je premijer.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na ulaganja u zdravstvo na istoku Hrvatske, osobito u KBC Osijek, te na gospodarenje otpadom kao područje koje zahtijeva usku suradnju države, županija, gradova i općina.