U nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, danas (9. travnja 2026. godine) je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ u Đakovu, čime je napravljen novi važan iskorak u realizaciji ovog strateškog ulaganja. Osječko-baranjska županija tako nastavlja s provedbom najvećeg investicijskog ciklusa u osnovnoškolsko obrazovanje, s ciljem osiguravanja uvjeta za jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu.

Trenutno je u provedbi ukupno 19 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola ukupne vrijednosti 74,4 milijuna eura. Od toga se 61,6 milijuna eura financira sredstvima NPOO-a, dok 12,8 milijuna eura osigurava Županija iz vlastitog proračuna. Od ukupno prijavljenih projekata, njih 17 već je odobreno, dok su dva u fazi evaluacije. Od preuzimanja odgovornosti za Županiju 2017. godine i strateškog zaokreta koji je uslijedio, u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje uloženo je gotovo 200 milijuna eura, što je jasan pokazatelj strateške usmjerenosti prema obrazovanju kao ključnom segmentu razvoja i kvalitete života.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“ Đakovo vrijedan je 3,97 milijuna eura, od čega je 3,33 milijuna eura osigurano iz bespovratnih sredstava, dok ostatak financira Županija. Školu trenutno pohađa 430 učenika, uz dodatnih 107 učenika osnovne glazbene škole te učenike u područnim odjelima, a postojeći kapaciteti nisu dostatni za organizaciju jednosmjenske nastave.

Projektom je predviđena dogradnja sportske dvorane s pratećim sadržajima, uključujući svlačionice, sanitarne čvorove i druge potrebne prostore, kao i povezivanje novog dijela s postojećom školskom zgradom.

Županica Nataša Tramišak istaknula je kako su ulaganja u obrazovanje jedan od ključnih prioriteta županije te naglasila važnost ovakvih projekata za kvalitetu života i demografske trendove. - Obrazovanje je temelj razvoja svake zajednice, a ulaganjima u školsku infrastrukturu stvaramo jednake uvjete za sve učenike i podižemo standard obrazovanja. Uvođenjem jednosmjenske nastave i cjelodnevne škole želimo osigurati kvalitetnije obrazovanje i bolje uvjete za našu djecu. Posebno nas ohrabruje podatak da smo u 2025. godini imali 169 djece povratnika, što je jasan pokazatelj da se ljudi vraćaju i prepoznaju našu županiju kao mjesto kvalitetnog života. Upravo zato nastavljamo snažno ulagati u obrazovanje kao temelj budućeg razvoja – kazala je županica.  

Ovaj projekt dio je sustavnog ulaganja u obrazovanje kojim Osječko-baranjska županija stvara jednake uvjete za sve učenike, bez obzira na mjesto stanovanja.

3. travnja 1992. godine  107. brigada HV imala je svoj najveći okršaj u pokušaju da oslobodi okupiranu Baranju. Istog je, ujedno i najkrvavijeg ratnog dana u Valpovštini, u akciji "Baranja" poginulo 15 pripadnika ove brigade, a 85 njih bilo je ranjeno.

Za ovu akciju, poznatu i kao "Baranjski trokut", prema riječima sudionika, pripremalo se na hrvatskoj strani oko 1.800 vojnika dobro pripremljenih i iskusnih. Njihov je zadatak bio probiti utvrdu neprijatelja gusto raspoređenog od Gata do Narda.

No, kad je akcija započela, mnogim sudionicima vrlo brzo je postalo jasno da nešto nije u redu, jer brigade koje su 107. brigadi trebale u ovoj akciji priskočiti u pomoć nikada nisu došle. Sve je, kažu, bilo spremno, čekali su naređenje za pokret, ali nisu ga dobili.

Tadašnji zapovjednik 107. brigade Miroslav Štargl izjavio je da je provedena akcija u onom vremenu bila nužno zlo s obzirom na svakodnevno granatiranje Valpovštine iz Baranje, ali i da je ona trebala biti tek dio šire akcije koja je trebala uslijediti, ali nije. Kazao je i kako im je u cijeloj priči zadovoljština što su brojne komisije iz vojnog vrha Hrvatske koje su ispitivale okolnosti ove akcije zaključile kako je tog dana 107. brigada svoj posao odradila odlično.

Županica Nataša Tramišak, na današnjem obilježavanju izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića istakla je kako je akcija Baranja ili Baranjski trokut jedna od važnijih akcija  tijekom Domovinskog rata i pokazana je velika želja da se oslobodi ovaj dio okupiranog teritorija i da se zaštiti i Grad Osijek i ostali dio Osječko-baranjske županije. Možemo iskazati veliku zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i svim sudionicima akcije i naravno izraziti duboku sućut obiteljima poginulih hrvatskih branitelja.

Brigadni general Ivan Zelić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda rekao je kako je ovo trenutak kada se s zahvalnošću trebamo prisjetiti hrabrih hrvatskih branitelja koji su poginuli u izvršenju jedne vrlo teške i zahtjevne zadaće koja je imala a za cilj oslobođenje dijela ove naše lijepe Baranje. Bez žrtava nismo mogli imati svoju Domovinu i mogu reći da je glavni čimbenik hrvatske pobjede u Domovinskom ratu da po cijenu vlastitog života u datom trenutku ponude sve svoje snage i moći u obrani svoje Domovine. Upravo su hrvatski branitelji 107. brigade HV takav primjer. 

U Velikoj vijećnici Skupštine OBŽ, danas (8. travnja 2026. godine) je održana uvodna konferencija projekta „Primjena mikorize za održivu prilagodbu klimatskim promjenama u vinogradarstvu“, u kojem kao prijavitelj projekta sudjeluje Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom. Županica Nataša Tramišak podržala je projekt i zahvalila se na inicijativi znanstvenicima koji, primjenjujući nove tehnologije i metode, rade na jačanju i razvoju vinogradarstva, s ciljem proizvodnje još kvalitetnijih vina i boljeg pozicioniranja Osječko-baranjske županije, kako na vinogradarskoj karti Hrvatske, tako i šire.

- Važno je istaknuti da na području Osječko-baranjske županije imamo čak 2.000 hektara vinograda te da smo pri samom vrhu po proizvodnji vina u Republici Hrvatskoj. Na području naše županije godišnje se proizvede oko 77.000 hektolitara vina u našim vinogradima i vinarijama. Kvaliteta vina iz godine u godinu raste, a sve je veća zastupljenost vrhunskih vina. Naše vinarije osvajaju nagrade na najprestižnijim natjecanjima, što dodatno potvrđuje njihov uspjeh. Također je važno naglasiti kako su klimatske promjene stvarnost te da je vinogradarstvo, kao i ostale grane poljoprivrede, izloženo sve izazovnijim vremenskim uvjetima. Stoga je nužno kontinuirano raditi na očuvanju kvalitete vinove loze i održivosti vinogradarske proizvodnje, uz sve veći fokus na kvalitetu grožđa, a samim time i vina. Još jednom zahvaljujem na ovoj inicijativi te vjerujem da će rezultati projekta potvrditi kako je riječ o dobrom smjeru i kvalitetnom pristupu daljnjim ulaganjima u razvoj vinogradarstva, vinarstva, ali i poljoprivrede u cjelini – kazala je županica.

Voditelj projekta doc. dr. sc. Tihomir Kovač s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku naglasio je kako je projekt pokrenut kako bi se ublažio negativan utjecaj klimatskih promjena na vinovu lozu, kvalitetu grožđa i konačno kvalitetu vina. - Nositelj projekta je Prehrambeno-tehnološki fakultet, u partnerstvu s Osječko-baranjskom županijom i uz podršku Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije. Projekt je značajne vrijednosti, s osiguranih 486 tisuća eura bespovratnih sredstava. Započeo je 10. prosinca 2025. godine, a danas se održava uvodna konferencija na kojoj će biti predstavljen. Cilj projekta je primjena mikoriznih gljiva, odnosno uspostavljanje simbioze između gljiva i korijena vinove loze. Na taj način nastaju kvržice koje omogućuju obostrano koristan odnos. Vinova loza, kao zelena biljka, provodi fotosintezu i proizvodi šećere koje gljiva koristi za svoj rast, razvoj i razmnožavanje. Istovremeno, gljiva kao saprofit razgrađuje organsku tvar u tlu, čime vinovoj lozi osigurava više vode i makronutrijenata poput kalija, kalcija i fosfora – elemenata koji se inače unose umjetnim gnojivima. U sklopu projekta podići će se takozvani „Teslin vinograd“ – ogledni vinograd s 600 sadnica, opremljen svom potrebnom infrastrukturom (armatura, žica i ostalo), u skladu sa strukom. Već prilikom sadnje aplicirat će se mikorizne gljive, a tijekom 36 mjeseci pratit će se razvoj vinove loze, korijenovog sustava te kvaliteta grožđa i vina. Rezultati projekta neće biti sami sebi svrha, već će biti diseminirani i dostupni široj zajednici. Cilj je njihova primjena u praksi – ne samo na različitim sortama vinove loze, nego potencijalno i na drugim kulturama i nasadima. Poseban naglasak stavlja se na prijenos znanja prema ciljanim skupinama u županiji, među kojima su studenti, vinogradari te određene ranjive skupine, uključujući braniteljske udruge – rekao je Kovač.

Dekanica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Stela Jokić istaknula je kako je ovo najbolji primjer simbioze između akademske zajednice, odnosno fakulteta, i lokalne zajednice. - Našem Fakultetu je doista cilj da svo ono znanje koje steknemo u laboratorijima ne ostane zatočeno u našim zidovima, već da u konačnici pronađe put prema gospodarstvu i zajednici. Ovaj projekt je možda najbolji primjer suradnje lokalne zajednice i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, i mislim da je jedini pravi put gdje se može vidjeti što se sve može napraviti u konačnici kada surađuju lokalna zajednica i sveučilište zajedno, a mogu se napraviti doista velike stvari. Ovaj projekt je ukupne vrijednosti 576.000 eura, a ono što je jako važno naglasiti je da čak 50% sredstava koje ćemo dobiti kroz Europski fond za regionalni razvoj i kroz ovaj projekt su, ustvari, sredstva koja ćemo uložiti u kapitalnu znanstveno-istraživačku opremu našeg fakulteta, tako da će se doista naš fakultet opremiti vrhunskom opremom koja će, naravno, služiti za provedbu projekta, ali u konačnici, na kraju, i za u konačnici i za našu službu prema gospodarstvu. Ono što je bitno, također, kroz projekt će se u najam uzeti vinograd u kojem će se zasaditi 600 sadnica i na kojima će se provesti sva testna ispitivanja na inovativnim mikoriznim tehnologijama. Još jednom, doista zahvaljujemo i Osječko-baranjskoj županiji i Javnoj ustanovi Županijskoj razvojnoj agenciji koja nam je pomogla u prijavi i koja će nam pomoći u provedbi projekta – zaključila je dekanica.

Županica  Nataša Tramišak posjetila je danas (7. travnja 2026. godine) Poslovnu zonu Osječko-baranjske županije (bivšu Slobodnu zonu) gdje je s direktorom Borisom Peićem održala radni sastanak i obišla prostor Poslovne zone OBŽ.

- Poslovna zona Osječko-baranjske županije novi je naziv našeg trgovačkog društva koji je nekad bio bescarinska zona pod nazivom Slobodna zona Osijek. Kako je tvrtka osnovana 90-ih godina, taj je koncept u posljednjih nekoliko godina napušten i sada ovaj prostor daje odličnu perspektivu za razvoj poduzetništva, za daljnje investicije i za nova ulaganja. Osječko-baranjska županija je na posljednjoj Skupštini postala 100%-tni vlasnik i osnivač novog trgovačkog društva Poslovne zone Osječko-baranjske županije, koja se nalazi uz grad Osijek, u blizini Nemetina i Luke Tranzit, odnosno novog lučkog pristaništa. To zaista govori u prilog tome kako ova zona ima ogroman potencijal za privlačenje novih poduzetnika, novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Trenutno u ovoj poslovnoj zoni posluje 5 poduzetnika. Prije nekoliko mjeseci bio je raspisan i natječaj za prodaju nekoliko parcela koje su bile opremljene komunalnom infrastrukturom, gdje su došle nove investicije i novi poduzetnici. Ukupno je na ovom prostoru zaposleno 170 djelatnika, a Osječko-baranjska županija ima plan ulaganja u komunalnu infrastrukturu za dodatna 2 hektara površine, od ukupno 13 hektara kolika je površina cijelog ovog prostora Poslovne zone Osječko-baranjske županije, što uključuje parcelaciju i dolazak novih investitora na ovo područje. Procjenjujemo i da bi smo mogli napraviti dodatni prostor za desetak novih investitora u narednih nekoliko godina zahvaljujući čemu ćemo stvoriti jednu lijepu poduzetničku priču. Na području Osječko-baranjske županije u posljednjih nekoliko godina bilježimo pozitivne rezultate u posljednjih nekoliko godina. Naše poduzetništvo zaista pokazuje snažnu perspektivu, velik razvoj, nova zapošljavanja i nova radna mjesta. O tome svjedoče i brojke, naime, imamo 98.000 zaposlenih, uz oko 7.500 obrtnika, a od početka godine do danas otvoreno je tristotinjak novih obrta. To sve govori u prilog tome koliko je poduzetništvo sada snažno i koliko se razvija dobrim tempom, a ovo što mi radimo je dodatna podrška razvoju poduzetništva od strane Osječko-baranjske županije – kazala je županica.

Direktor Poslovne zone Osječko-baranjske županije Boris Peić naglasio je kako su trenutno u fazi nadogradnje i projektiranja nove hale. – Prije nekoliko mjeseci smo, analizom tržišta, utvrdili da dosta poduzetnika traži skladišni prostor. Poslovna zona ima jednu halu koja je već iznajmljena cijele godine, tunelsko skladište i vanjsko paletno skladište od 5.000 kvadrata koje je također u najmu. Trenutno smo u fazi projektiranja pristupne ceste i u fazi projektiranja nove hale. Ovdje stabilno posluje 5 većih tvrtki, a dodatnim povećanjem kapaciteta smatramo da će Poslovna zona imati još veći uspjeh – rekao je Peić i dodao da se tvrtke koje posluju na području Poslovne zone bave prehrambenom industrijom, distribucijom i papirnatom konfekcijom.

Županica Nataša Tramišak pružila je danas (2. travnja 2026. godine) podršku obilježavanju Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, upriličenom na glavnom osječkom trgu. Tom prigodom istaknuta je važnost podizanja svijesti o poremećajima iz spektra autizma te potreba za kontinuiranom podrškom osobama s autizmom i njihovim obiteljima. Događanje je okupilo brojne građane, stručnjake i predstavnike institucija koji zajednički doprinose stvaranju uključivijeg društva.

- Danas smo ovdje kako bismo podržali inicijativu i dodatno obilježili Dan svjesnosti o autizmu. Osječko-baranjska županija među prvima je u Hrvatskoj, kako među županijama tako i među institucijama, osnovala Centar za autizam koji djeluje od 2019. godine te pruža stručnu rehabilitacijsku podršku djeci i osobama iz spektra autizma. Ono što je Osječko-baranjska županija radila svih ovih godina, nastavit će i ubuduće – pružati snažnu podršku Centru te razvijati sve potrebne usluge kako bi djeca, ali i odrasle osobe, imale odgovarajuću skrb i brigu. Važno je istaknuti da smo prije nekoliko mjeseci, odnosno prošle godine, otvorili program za djecu vrtićke dobi – dječji vrtić za djecu s autizmom – te započeli projektiranje izgradnje nove zgrade Centra za autizam. Naime, postojećih 72 korisnika predstavlja maksimalan kapacitet sadašnjeg prostora, što jasno pokazuje potrebu za daljnjim razvojem. Nova lokacija planirana je na prostoru OLT-a, a projektna dokumentacija već je pripremljena. Iako naši učenički domovi trenutno raspolažu dovoljnim kapacitetima, prioritet je izgradnja novog Centra za autizam. Planirani objekt obuhvaćat će oko 4.000 četvornih metara, uz dodatnu dvoranu površine oko 700 četvornih metara, što ukupno čini približno 5.000 četvornih metara novog prostora. U novom Centru osigurat će se skrb za osobe mlađe od 21 godine, ali i usluge poludnevnog boravka za osobe starije od 21 godinu. Svjesni smo da je jedno od najvećih pitanja i briga roditelja – što će biti s njihovom djecom u starijoj životnoj dobi, osobito kada ostanu bez roditeljske skrbi. Cjelodnevna skrb i smještajni kapaciteti predstavljaju izazov koji Osječko-baranjska županija ne može rješavati samostalno, već u suradnji s drugim, prvenstveno državnim institucijama. U tom smo kontekstu već početkom ove godine donijeli odluku o dodjeli sredstava Centru „Ja kao i ti“ za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju novih smještajnih kapaciteta za osobe s invaliditetom i drugim poteškoćama. Upravo u toj suradnji vidimo velik potencijal, budući da Centar „Ja kao i ti“ već ima razvijen model rada i može osigurati smještaj i za osobe iz spektra autizma. Zaključno, Osječko-baranjska županija učinit će sve kako bi u novom Centru za autizam osigurala najvišu razinu usluga koje su u njenoj nadležnosti, dok će se trajna skrb za osobe starije od 21 godinu razvijati u partnerstvu s nadležnim institucijama i organizacijama poput Centra „Ja kao i ti“ – kazala je županica.

Ravnatelj Centra za autizam Vladimir Bjelobrk istaknuo je kako Centar trenutno okuplja 72 polaznika školske dobi i 10 polaznika vrtićkog programa. - Proširenjem prostorno-materijalnih uvjeta osigurat će se nadstandard, čime će se naša županija, uz snažnu potporu osnivača, pozicionirati kao primjer vrhunske prakse u neposrednom odgojno-obrazovnom i rehabilitacijskom radu s djecom i mladima s poremećajem iz spektra autizma. Važno je istaknuti i izvrsnu suradnju Centra za autizam sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovim sastavnicama, u okviru koje su pokrenuti novi studijski programi edukacijske rehabilitacije i logopedije. Time će Centar, u sinergiji sa Sveučilištem i uz podršku osnivača, postati reprezentativno mjesto koje osigurava kontinuitet skrbi kroz cijelu razvojnu vertikalu. To uključuje ranu i predškolsku dob, školsku dob, kao i trajnu skrb za osobe starije od 21 godinu, kroz širok spektar socijalnih usluga. Poseban naglasak stavlja se na rješavanje potrebe poludnevnog i cjelodnevnog boravka, ali i na pružanje dodatnih usluga poput psihosocijalne pomoći i podrške. Također, Centar za autizam, zajedno sa svojim stručnim timom, pruža značajnu podršku redovitom sustavu odgoja i obrazovanja. Svojim specifičnim znanjima i vještinama pomaže kolegama u redovitim školama te doprinosi podizanju kvalitete obrazovanja za djecu s teškoćama koja su uključena u redoviti sustav.

U svečanim prostorijama Osječko-baranjske županije, danas (2. travnja 2026. godine) su županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić predstavili Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, namijenjenog registriranim prerađivačima žitarica.

- Danas smo predstavili otvoreni javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji kojeg smo najavljivali prethodnih mjeseci, a za što je Osječko-baranjska županija, u proračunu za 2026. godinu predvidjela milijun eura. Upravo ovih milijun eura stavili smo na raspolaganje našim poljoprivrednicima, našim proizvođačima, našim mlinarima i kompletnoj pekarskoj industriji. Ono što smo i najavljivali, upravo ispunjavamo, a sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi. Gledajući i ovu geopolitičku situaciju, mislim da ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije, koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica, pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Podsjetit ću vas da smo prethodno već komunicirali da trenutno imamo 8 aktivnih mlinova sa ukupnim kapacitetom oko 65.000 tona pšenice, što je puno manje od onoga što godišnje proizvodimo. U 2025. godini na našem području proizveli smo 384.000 tona pšenice. To čini ukupno više od 40% proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Sudeći već po ovim brojkama, vidimo koliko trenutni kapaciteti proizvodnje koje imamo sigurno nisu dostatni kako bismo svu onu pšenicu koju naši poljoprivrednici i ratari, proizvedu, preradili u brašno, pekarske proizvode i kruh. Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače i tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom, moramo jednostavno jačati ove kapacitete i dati im snažniju podršku. Osječko-baranjska županija sa svojih 40% proizvodnje žitarica sigurno može učiniti stabilniju i sigurniju opskrbu za područje cijele Republike Hrvatske, stoga vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina, a to je krajnji cilj ovoga poziva, stvoriti dodanu vrijednost poljoprivrednim proizvodima, ojačati naše poljoprivredne proizvođače i ratare i svakako ići u smjeru udvostručenja kapaciteta u mlinskoj industriji. Dakle, sigurna sam da u sljedećih nekoliko godina sa potporama i Osječko-baranjske županije, ali i najavljenim potporama Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, možemo udvostručiti proizvodnju upravo na našem području i doći do minimalno 120.000-130.000 tona žitarica koje se mogu preraditi u našim mlinovima. Time ćemo posljedično ojačati i drugi segment proizvođačke industrije, proizvodnje pekarskih proizvoda, tjestenine i svega onoga za što se koristi upravo ova sirovina kao baza – kazala je županica i dodala da su proizvođači, odnosno prerađivači pšenice u prethodnom razdoblju iskazali interes i volju za nastavkom proizvodnje, zbog čega se i mogu javiti na javni poziv i udvostručiti svoje kapacitete.

- Ono što su informacije koje dolaze do nas, konkretno od Hrvatske poljoprivredne komore, to je da se naša pšenica, koja se ovdje kategorizira u nešto lošiju kategoriju vrste i kvalitete proizvoda, izvozom u druge države na području Europske unije, konkretno u Italiju, tamo pretvara u prvu kvalitetu. Kod nas ima oznaku treća, tamo dobiva prvu kvalitetu. Dakle, ono što se ovdje događa je da mi od 384.000 tona pšenice, preko 300.000 tona s područja Osječko-baranjske županije izvozimo. Mi uvozimo velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha, što nikako nije logično. Sigurna sam da će, proizvođači kada budu imali dobru povezanost kratkog lanca vrijednosti, znači od proizvodnje sirovine na našim poljima, na našim oranicama, do dolaska do preradbenih kapaciteta, biti spremniji da ulagati više napora da bi i kvaliteta samog zrna pšenice bila još bolja. Zbog iskazanog interesa naših proizvođača idemo u smjeru udvostručenja proizvodnje. Svoj interes u svemu ovome ima i izvozni lobi, u smislu da žele da se naša pšenica, koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom, ne prerađuje ovdje, nego da se izvozi negdje dalje i onda tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod ima sigurno veću cijenu, dok našim ratarima ostaje po najnižoj cijeni proizvodnje. To nikako nije interes prerađivačke i mlinarske industrije, niti naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, a niti Osječko-baranjske županije – rekla je županica.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je da je proizvodnja hrane strateška, strateški interes za Republiku Hrvatsku, čak i sigurnosni interes. - Jasno vidimo koliko su opskrbni lanci hrane krhki, osobito u kontekstu ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Naša županija izrazito je poljoprivredna, a proizvodnja hrane ima iznimnu gospodarsku važnost – ona generira radna mjesta, dohodak, omogućuje ostanak ljudi na svojim ognjištima i doprinosi razvoju cijelog društva. Izdvojit ćemo nekoliko ključnih pokazatelja. Proizvodnja pšenice u 2025. godini odvijala se na ukupno 158.000 hektara u Republici Hrvatskoj, od čega je na području naše županije bilo 48.000 hektara, odnosno 32,88%. Ukupna proizvodnja pšenice iznosila je 1.050.000 tona, pri čemu je 384.000 tona proizvedeno u Osječko-baranjskoj županiji, što čini 40% ukupne proizvodnje. Prosječni prinos na razini Republike Hrvatske iznosio je 6,7 tona po hektaru, dok je u našoj županiji bio 8 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i prinose do 10 tona. Upravo su ovi podaci, potaknuli županicu i Županiju na pokretanje projekta dodjele potpora za razvoj preradbenih kapaciteta. Naime, preradbeni kapaciteti su u posljednjih 20 godina bilježili značajan pad. Ako pogledamo podatke o uvozu i izvozu, vidljivo je sljedeće: uvoz žitarica iznosio je 78 milijuna eura, dok je izvoz bio 268 milijuna eura. Kod proizvoda mlinske industrije uvoz je iznosio 58 milijuna eura, a izvoz 27 milijuna eura. Međutim, kod proizvoda od žitarica bilježimo negativnu bilancu – uvoz je dosegao 461 milijun eura, dok je izvoz iznosio 268 milijuna eura. Sukladno tome, Skupština Osječko-baranjske županije u siječnju je donijela Program i Pravilnik o dodjeli potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026.–2029. godine. Ciljevi programa odnose se na jačanje preradbenih kapaciteta i njihov značaj za gospodarski razvoj. Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe registrirane za preradu žitarica. Intenzitet potpore iznosi do 65% prihvatljivih troškova, odnosno do 80% za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore kreće se od 10.000 do 500.000 eura. U proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako se pokaže potreba. Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih, nabavu i instalaciju opreme. Važno je naglasiti da se sve aktivnosti moraju provoditi na području Osječko-baranjske županije te da ne smiju započeti prije podnošenja zahtjeva. Uz to, definirani su i neprihvatljivi troškovi, koji su važni u procesu bodovanja projekata. Kriterije bodovanja određuje povjerenstvo. Postupak dodjele potpore započinje objavom javnog poziva na mrežnim stranicama županije, koji objavljuje županica. Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a otvoren je do kraja rujna – naglasio je Pranjić.  

Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Isplata potpore može se izvršiti na dva načina, jednokratno ili u dvije rate. Kod isplate u dvije rate, druga rata slijedi nakon 12 mjeseci od završetka projekta i ne smije biti manja od 20% ukupnog iznosa. Alternativno, moguće je jednokratno plaćanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora. Za sve dodijeljene potpore provodi se kontrola i praćenje održivosti projekta. Nadležno upravno tijelo provodi terensku kontrolu prije isplate, a praćenje se nastavlja i u razdoblju od pet godina nakon završne isplate.Za sve dodatne informacije i pomoć, zainteresirani korisnici mogu se obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, čije stručne službe stoje na raspolaganju.