Ovoga je vikenda (12. i 13. siječnja) u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije održan 9. po redu WineOS, sajam vina, delicija i ugodnog življenja u organizaciji Udruge Dekanter. Bila je to prilika da brojni posjetitelji s istoka Hrvatske, ali i šire kušaju više od 600 različitih vina iz osam zemalja, drugih pića, domaćih proizvoda i slastica.

- Drago mi je da imamo više od 130 proizvođača vina i drugih alkoholnih pića. Drago mi je da nam se odazivaju gosti iz svih dijelova Hrvatske, Dalmacije i Istre te gosti iz susjednih država među kojima je i vinar iz Španjolske. Mislim da možemo biti zadovoljni što se vidi i po broju posjetitelja ove godine – rekao je Boris Ocić u ime organizatora WineOsa.

I ove su godine brojni vinski novinari posjetili sajam što je dodatna vrijednost ovog događaja jer će sliku istoka Hrvatske, vrhunskih vina i delicija pronijeti širom svijeta. Također, termin održavanja WineOS-a je izvrstan jer ovom vrhunskom manifestacijom započinje se turistička godina i izvrstan je uvod u Vinkovo koje slijedi idući vikend.

- Unazad nekoliko godina dokazujemo da je vino i sve što je povezano s vinom motiv dolaska u destinaciju. Inače je siječanj bio mjesec koji nije toliko atraktivan turistima na istoku Hrvatske, no ovakvim manifestacijama privlačimo goste tijekom cijele godine u Osijek i Osječko-baranjsku županiju – rekla je Tajana Rogulja, direktorica Turističke zajednice Grada Osijeka.

Vrijednost ove manifestacije od prvog dana prepoznaje i Osječko-baranjska županija koja je aktivno uključena kao partner WineOS-a.

- Čestitam organizatorima WineOS-a na izvrsnoj organizaciji i promociji vina, vinske kulture i svih ljepota i potencijala kojima obiluje naša županija. Ovakve manifestacije privlače veliki broj ljudi i doprinose našoj turističkoj slici. Znamo da je 2023. godina ponovo bila rekordna za Osječko-baranjsku županiju, a ovim događajem dobro smo krenuli i u ovoj godini – rekao je Mato  Lukić, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije.

Osim vrhunskih vina, posjetitelji su mogli kušati i vrhunske delicije koje su na više lokacija na sajmu pripremali vrhunski chefovi, a svi željni vinskog znanja imali su priliku kroz brojne radionice naučiti nešto više o vinima, vinskim sortama i sljubljivanju vina s hranom.

Nakon prošlogodišnjih fantastičnih glumaca i vinskih kumova - Arete Ćurković, Miroslava Čabraje i Aljoše Čepla - ove godine WineOS ima tri nova vrsna poznavatelja vinske scene koji su kumstvom proširili ovu veselu obitelj, to su Marijana Bošnjak, Vladimir Ham i Aljoša Vojnović.

Izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno zamjenikom župana Josipom Miletićem sudjelovalo je danas (13. siječnja 2024. godine) na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori koji se obilježava 13. siječnja, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori proslavljen je svečanom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori u katedrali sv. Tripuna u Kotoru te Svečanom akademijom i koncertom u Tivtu.

Svečanoj akademiji, uz brojna izaslanstva, nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

U ime domaćina, nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.

- Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori danas se ponosno vijori na zgradama Općine Tivat i Općine Kotor, gradovima s najvećim postotkom Hrvata u Crnoj Gori. Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku 13. siječnja predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Za to da se naša zastava vijori na današnji dan smo se izborili i taj privilegij moramo i dalje čuvati i baštiniti. Dokaz je to da nas još uvijek ima, ali i zalog, a ne samo nada da će nas biti i u budućnosti, posebno u svjetlu nedavnog popisa stanovništva – kazao je Deković.

Deković je nakon obraćanja uručio zahvalnice pojedincima i institucijama za sve što su do sada učinili za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori kao i na zbližavanju RH i europske Crne Gore. Zahvalnica je uručena i Osječko-baranjskoj županiji, a primio ju je zamjenik župana Josip Miletić.

Uz čestitke Hrvatima u Crnoj Gori na njihovu danu Miletić je poručio kako je izuzetno važno očuvanje identiteta kulturne baštine, zajedništva i osjećaja prema domovini.

- Osječko-baranjska županija u prethodnom je razdoblju dala značajnu podršku, kako financijsku tako i organizacijsku i to ćemo činiti i nadalje te ćemo sudjelovati u izgradnji Hrvatskog doma. Zajedničku suradnju nastavit ćemo i na kulturnoj, ali i na političkoj razini. Vrlo je važno da se danas u Crnoj Gori zna da su Hrvati narod koji se posebno istaknuo i sa svojim skupštinskim zastupnikom, ali uvjeren sam da ćemo i s podrškom Vlade RH u idućem razdoblju osnažiti naš narod i pomoći im – poručio je Miletić.

Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekavši kako budućnost pripada onima koji se najdalje sjećaju svoje povijesti.

- Sjetimo se da je nekad bilo gotovo nemoguće da se hrvatska zastava uz crnogorsku državnu zastavu vijori u Tivtu i u Kotoru, a danas je to stvarnost. Danas je stvarnost i da se hrvatska zastava trajno vijori na prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i to je nešto što smo politički postigli i što nam nije dano niti je palo s neba već aktivnim angažiranjem i zastupanjem svih onih naših interesa na pravi način smo artikulirali tu potrebu koja je na korist i Hrvatima i njihovoj opstojnosti, ali i na korist Crnoj Gori i svih onih vrijednosti s kojima se prije i poslije hvalimo – istaknuo je Vuksanović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u svom se govoru   osvrnuo na posebne upisne kvote za buduće studente te izrazio zadovoljstvo činjenicom da je od 130 upisanih studenata, njih 16 iz Crne Gore.

- Kroz ciklus obrazovanja upoznat će Hrvatsku u njenoj prošlosti, u njenoj sadašnjosti , ali  i u izazovima koji stoje pred njom i steći će svoje autentično mišljenje o svojoj Domovini. Vratit će se u Crnu Goru i bit će najbolji most između dvaju naroda i dviju država te najbolje vezivno tkivo hrvatskog naroda – rekao je Milas.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman Hrvatima u Crnoj Gori poslao je poruku podrške te govorio o dobrosusjedskim odnosima s tom zemljom s kojom još uvijek imamo niz otvorenih pitanja

- Nama je stalo do dobrosusjedskih odnosa. Stalo nam je do proeuropske Crne Gore. Želimo Crnoj Gori pomoći. I to radimo svih ovih trideset  i četiri godine. Uz bolna sjećanja što je Dubrovnik propatio, što su Konavle propatile. Svatko je naučio nešto iz toga – kazao je Grlić Radman.  

Izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, koji je Hrvate u Crnoj Gori posjetio i u listopadu 2022. godine kao župan Osječko-baranjske županije, istaknuo je u svom govoru kako nijedna hrvatska Vlada do sada nije toliko pomagala Hrvatima izvan Hrvatske kao što to čini Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković te da će to činiti i nadalje, kako Hrvatima u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini te Vojvodini.   

Anušić je s ponosom istaknuo kulturnu baštinu Hrvata u Crnoj Gori koja čini 60 % ukupne kulturne baštine.

-Blaženi Alojzije Stepinac rekao je da svaki kamen u Boki kotorskoj govori hrvatski. I upravo je to istina.. Neka taj kamen i dalje govori hrvatski i neka Hrvati ovdje žive s  Crnogorcima u miru, prosperitetu i želji za napretkom te neka se i dalje hrvatska riječ ovdje čuje i može pročitati – zaključio je Anušić.

U kulturnom dijelu programa Svečane akademije sudjelovali su glazbeni gosti Doris Deković, Dora Štampić, Klapa Kaše iz Dubrovnika, Tamburaški sastav Kvinta iz Osijeka te članovi KUD-a Baranjski Šokci iz Draža.

Izaslanstvo Osječko-baranjske županije predvođeno zamjenikom župana Josipom Miletićem sudjelovalo je danas (13. siječnja 2024. godine) na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori koji se obilježava 13. siječnja, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori proslavljen je svečanom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori u katedrali sv. Tripuna u Kotoru te Svečanom akademijom i koncertom u Tivtu.

Svečanoj akademiji, uz brojna izaslanstva, nazočili su i izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

U ime domaćina, nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.

- Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori danas se ponosno vijori na zgradama Općine Tivat i Općine Kotor, gradovima s najvećim postotkom Hrvata u Crnoj Gori. Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku 13. siječnja predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Za to da se naša zastava vijori na današnji dan smo se izborili i taj privilegij moramo i dalje čuvati i baštiniti. Dokaz je to da nas još uvijek ima, ali i zalog, a ne samo nada da će nas biti i u budućnosti, posebno u svjetlu nedavnog popisa stanovništva – kazao je Deković.

Deković je nakon obraćanja uručio zahvalnice pojedincima i institucijama za sve što su do sada učinili za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori kao i na zbližavanju RH i europske Crne Gore. Zahvalnica je uručena i Osječko-baranjskoj županiji, a primio ju je zamjenik župana Josip Miletić.

Uz čestitke Hrvatima u Crnoj Gori na njihovu danu Miletić je poručio kako je izuzetno važno očuvanje identiteta kulturne baštine, zajedništva i osjećaja prema domovini.

- Osječko-baranjska županija u prethodnom je razdoblju dala značajnu podršku, kako financijsku tako i organizacijsku i to ćemo činiti i nadalje te ćemo sudjelovati u izgradnji Hrvatskog doma. Zajedničku suradnju nastavit ćemo i na kulturnoj, ali i na političkoj razini. Vrlo je važno da se danas u Crnoj Gori zna da su Hrvati narod koji se posebno istaknuo i sa svojim skupštinskim zastupnikom, ali uvjeren sam da ćemo i s podrškom Vlade RH u idućem razdoblju osnažiti naš narod i pomoći im – poručio je Miletić.

Nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekavši kako budućnost pripada onima koji se najdalje sjećaju svoje povijesti.

- Sjetimo se da je nekad bilo gotovo nemoguće da se hrvatska zastava uz crnogorsku državnu zastavu vijori u Tivtu i u Kotoru, a danas je to stvarnost. Danas je stvarnost i da se hrvatska zastava trajno vijori na prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i to je nešto što smo politički postigli i što nam nije dano niti je palo s neba već aktivnim angažiranjem i zastupanjem svih onih naših interesa na pravi način smo artikulirali tu potrebu koja je na korist i Hrvatima i njihovoj opstojnosti, ali i na korist Crnoj Gori i svih onih vrijednosti s kojima se prije i poslije hvalimo – istaknuo je Vuksanović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas u svom se govoru   osvrnuo na posebne upisne kvote za buduće studente te izrazio zadovoljstvo činjenicom da je od 130 upisanih studenata, njih 16 iz Crne Gore.

- Kroz ciklus obrazovanja upoznat će Hrvatsku u njenoj prošlosti, u njenoj sadašnjosti , ali  i u izazovima koji stoje pred njom i steći će svoje autentično mišljenje o svojoj Domovini. Vratit će se u Crnu Goru i bit će najbolji most između dvaju naroda i dviju država te najbolje vezivno tkivo hrvatskog naroda – rekao je Milas.

Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman Hrvatima u Crnoj Gori poslao je poruku podrške te govorio o dobrosusjedskim odnosima s tom zemljom s kojom još uvijek imamo niz otvorenih pitanja

- Nama je stalo do dobrosusjedskih odnosa. Stalo nam je do proeuropske Crne Gore. Želimo Crnoj Gori pomoći. I to radimo svih ovih trideset  i četiri godine. Uz bolna sjećanja što je Dubrovnik propatio, što su Konavle propatile. Svatko je naučio nešto iz toga – kazao je Grlić Radman.  

Izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, koji je Hrvate u Crnoj Gori posjetio i u listopadu 2022. godine kao župan Osječko-baranjske županije, istaknuo je u svom govoru kako nijedna hrvatska Vlada do sada nije toliko pomagala Hrvatima izvan Hrvatske kao što to čini Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković te da će to činiti i nadalje, kako Hrvatima u Crnoj Gori, tako i u Bosni i Hercegovini te Vojvodini.   

Anušić je s ponosom istaknuo kulturnu baštinu Hrvata u Crnoj Gori koja čini 60 % ukupne kulturne baštine.

-Blaženi Alojzije Stepinac rekao je da svaki kamen u Boki kotorskoj govori hrvatski. I upravo je to istina.. Neka taj kamen i dalje govori hrvatski i neka Hrvati ovdje žive s  Crnogorcima u miru, prosperitetu i želji za napretkom te neka se i dalje hrvatska riječ ovdje čuje i može pročitati – zaključio je Anušić.

U kulturnom dijelu programa Svečane akademije sudjelovali su glazbeni gosti Doris Deković, Dora Štampić, Klapa Kaše iz Dubrovnika, Tamburaški sastav Kvinta iz Osijeka te članovi KUD-a Baranjski Šokci iz Draža.

KROZ PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA I SRIJEM ULOŽENO 2,95 MILIJARDI EURA, OD TOGA 1,1 MILIJARDI EURA U OSJEČKO-BARANJSKU ŽUPANIJU

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića danas (12. siječnja 2024. godine) u Đakovu je održana 16. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, nakon Osijeka, Balog Manastira i Našica, četvrta na području Osječko-baranjske županije. Uz premijera Plenkovića, sjednici su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ministar mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar zdravstva Vili Beroš, župani slavonskih županija Igor Andrović, Damir Dekanić, Antonija Jozić, Mato Lukić i Danijel Marušić, gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, saborske zastupnice Nataša Tramišak, Marijana Balić, Ankica Zmajić i Ljubica Maksimčuk, saborski zastupnici Goran Ivanović, Robert Jankovics, Tomislav Mažar, Josip Ðakić i Pero Ćosić, gradonačelnici s područja Osječko-baranjske županije te drugi članovi Savjeta i gosti.

Središnje teme sjednice odnosile su se na regionalni razvoj kroz ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu s osvrtom na suzbijanje afričke svinjske kuge, ostvarene rezultate i plan ulaganja u 2024. godini kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir i stvaranje preduvjeta za početak rada pripadnika Hrvatske vojske u Belom Manastiru te pokazatelji i ulaganja u razvoj kontinentalnog turizma u Slavoniji, Baranji i Srijemu.

- Današnji sastanak pokazuje kontinuitet naše politike duge osam godina, s obzirom da smo nakon izbora 2016. godine rekli da će jedan od prioriteta Vlade biti fokusiran na Slavoniju. Do sada smo ostvarili gotovo 2,95 milijardi eura različitih ulaganja u regionalni razvoj, poljoprivredu, infrastrukturu, promet, vodno-komunalnu infrastrukturu, energetiku, obrtništvo, poduzetništvo i turizam te na taj način pomogli rast pet slavonskih županija. Naime, ovaj je projekt dio naše politike ravnomjernog regionalnog razvoja koji ima za cilj ne samo da dižemo Hrvatsku na razinu prosjeka Europske unije, pa i više, nego da smanjujemo razlike unutar županija i pojedinih dijelova Hrvatske. Zato mogu iskazati zadovoljstvo angažmanom resora i koordinacijom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Posebno pozdravljam našu inicijativu da se u Belom Manastiru učini još jedan povratak Hrvatske vojske, nakon što smo to napravili proteklih nekoliko godina u Vukovaru, Pločama, Sinju, Varaždinu i dijelom u Puli. Realizacija tog projekta u svojoj potpunosti očekuje se do 2026. godine pod vodstvom ministra Anušića - rekao je u uvodnom dijelu sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Naglasio je kako je najviše sredstava kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada isplaćeno u Osječko-baranjskoj županiji, i to 1,1 milijardi eura, zatim Vukovarsko-srijemskoj 633 milijuna eura, Brodsko-posavskoj 337 milijuna eura, Virovitičko-podravskoj 329 milijuna eura te Požeško-slavonskoj 247 milijuna eura. Kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) središta slavonskih županija imaju alokaciju od 164 milijuna eura, što predstavlja okvir za podršku županijama i gradovima.

Nazočne je pozdravio gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, koji je rekao kako su teme sjednice izuzetno značajne za područje istočne Hrvatske, osobito glede korištenja sredstava europskih fondova u programskom razdoblju 2021.-2027., a sve u funkciji povećanja standarda građana Slavonije, Baranje i Srijema te povratka u Hrvatsku onih koji su potražili posao u drugim zemljama, što se već događa.

Zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić naglasio kako su od osnivanja Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u proteklih gotovo sedam godina, realizirani brojni projekti, a Županija je redovito u samom vrhu po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. 

Podsjetio je da su realizirani strateški projekti kao što su Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće, Gospodarski centar OBŽ i Objedinjeni hitni bolnički prijem KBC Osijek, čija je ukupna vrijednost gotovo 40 milijuna eura, no ukupna dobit njihove izgradnje nadmašuje financijske vrijednosti jer su projekti donijeli i nova radna mjesta, veću kvalitetnu usluga i viši standard. Podsjetio je i na mnoge projekte u prometu, energetskoj učinkovitosti, zdravstvenoj zaštiti, izgradnji komunalne i društvene infrastrukture te drugim područjima, a čija se realizacija pomogla i poticala kroz aktivnosti Savjeta te kvalitetnom suradnjom na svim razinama, od lokalne preko županijske do nacionalne razine na čelu s Vladom i premijerom.

- Zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima i spremni nastaviti realizaciju svih planiranih i započetih projekata, kao i novih projekata koje nam omogućava novo programsko razdoblje 2021.-2027. godine, osobito na području unaprjeđenja sustava znanosti i obrazovanja, turizma i poljoprivrede. Osobitu pozornost posvetit ćemo nastavku jačanja zdravstvenog sustava, pri čemu osobito mislim na izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, najveće i najvažnije investicije istočne Hrvatske. Našu pozornost ove i narednih godina usmjeravamo isto tako na završetak izgradnje I. gimnazije u Osijeku, projekt koji za sada financira Županija. Želimo otvoriti novu fazu rekonstrukcije dvorca Eugena Savojskog u Bilju, razmatramo mogućnosti novih faza Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, Gospodarskog centra OBŽ i drugih projekata - rekao je Mato Lukić.

Zahvalio je premijeru Plenkoviću i članovima Savjeta što su sjednicu u Đakovu obilježile iznimno važne i aktualne teme za Osječko-baranjsku i sve slavonske županije - od ulaganja u poljoprivredu i kontinentalni turizam preko ulaganja u Vukovar do povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, što ima višestruko i veliko značenje ne samo za ovo područje nego za cijelu Hrvatsku.

- Osječko-baranjska županija u zadnjih gotovo sedam godina ima jasnu viziju i strategiju svog razvoja, imamo konkretne inicijative i strateške projekte, znamo kako ih želimo i možemo realizirati, i to i činimo, a u tomu imamo razumijevanje i podršku Vlade RH, na čemu i ovom prigodom zahvaljujem - poručio je Lukić.

Podpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predstavio je projekt povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir.

- Do 2026. godine u Beli Manastir, u novu vojarnu, doći će oko 800 vojnika, a vrijednost ulaganja je 28 milijuna eura. To je velika stvar za Baranju, koja će pozitivno utjecati i na gospodarstvo Osječko-baranjske županije, ali i pružiti sigurnosni aspekt istoku Hrvatske - naglasio je ministar obrane Ivan Anušić.

Prije sjednice Savjeta, premijer Plenković sa ministrima i suradnicima se u sjedištu Đakovačko-osječke nadbiskupije sastao se s nadbiskupom mons. Đurom Hranićem, a potom je posjetio gradilište nove zgrade Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Đakovu, projekt vrijedan oko tri milijuna eura.

Povodom dodjele UNESCO-ovih povelja hrvatskim nositeljima multinacionalne nominacije „Tradicije uzgoja lipicanaca“ koja je krajem 2022. godine upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, premijer je sudjelovao na prigodnoj svečanosti u Državnoj ergeli Đakovo. Dobitnici povelja su Državna ergela Đakovo i Lipik, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek te konjogojske udruga Čepin, Slavonija, Koška i Široko Polje.

- Lijepa je prigoda da smo uoči sjednice Savjeta, danas na Ergeli Đakovo imali priliku vidjeti konje lipicance koji predstavljaju jedan dio hrvatskog kulturnog identiteta. Inače, ergela je na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara uvrštena 2017. godine te se na taj način pridružila ostalim dobrima kojima se ponosimo, njih čak 222. Također, sjajan uspjeh ergela je polučila i na multinacionalnom zahtjevu za upis i uvrštavanje tradicije lipicanaca na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, na čemu čestitam svima koji su doprinijeli da se ova važna aktivnost i tradicija upiše na svjetsku listu nematerijalne baštine. Sve to nam je putokaz da i dalje njegujemo prekrasne običaje uzgoja ove posebne pasmine konja koja je donijela dodatan doprinos onome što Đakovo, kao srce Slavonije nudi - kazao je Plenković.

Uoči sjednice Savjeta, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo, dok je ministar Marin Piletić uručio ugovore Udruzi osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka. Navedena četiri ugovora odnose se na sufinanciranje iz Europskog socijalnog fonda plus u okviru Poziva „Zaželi - prevencija institucionalizacije“. Vrijednost ugovora iznosi 5,27 milijuna eura, a kroz projekte će se zaposliti ukupno 112 osoba koji će pružati usluge pomoći za ukupno 672 osobe starije od 65 godina/osobe s invaliditetom.

Svečano uručenje prvih ugovora o vojničkoj službi polaznicima specijalističke vojne obuke u Središtu za obuku pješaštva i oklopništva Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” te dodjela pričuvnih činova pripadnicima 2. pješačke pukovnije Osijek održana je danas (12. siječnja 2024. godine) u Domu HV “Brigadir Ivan Rebrina” u Osijeku. Ugovore i činove pripadnicima Hrvatske vojske uručili su potpredsjednik Vlade Republike i ministar obrane Ivan Anušić, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Siniša Jurković, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Tihomir Kundid, načelnik Operativne uprave Glavnog stožera OSRH general-bojnik Denis Tretinjak i zamjenik zapovjednika ZOD-a brigadir Dražen Batrnek, a svečanosti su nazočili i zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Mato Lukić te predsjednik GV Grada Osijeka Tihomir Florijančić.

- Iznimno je časno služiti Domovini, a to najbolje znaju mladi vojnici koji su danas potpisali prve ugovore kojima se stavljaju u službu svoje Domovine. Oni su jamac sigurnosti i snage hrvatskih oružanih snaga i neka svoju dužnost obavljaju u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i u vjeri za bolju budućnost generacija koje dolaze.– rekao je Lukić čestitavši im na njihovom hrabrom i časnom izboru.

Ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako mu je bila iznimna čast prisustvovati današnjem događaju koji ga je vratio u vrijeme ponosa i slave.

- Mladi ljudi koji su odabrali jedan od najčasnijih poziva koji čovjek u životu može odabrati, a to je služenje vlastitoj domovini, vratili su nadu, i meni osobno, u budućnost ove države i ovog naroda. Od trenutka kad sam preuzeo dužnost ministra, rekao sam da ćemo se okrenuti čovjeku, vojniku, časniku, na način da želimo osigurati bolje uvjete rada i djelovanja, bolja materijalna prava, ali i bolju opremu. Nije jednostavno biti pripadnik Oružanih snaga, ali obećajem da ću se pobrinuti da njihovi uvjeti rada i prava budu bolji jer to su ljudi koji obavljaju jednu od najodgovornijih dužnosti – kazao je ministar Anušić.  

Nakon provedenog foto natječaja Osječko-baranjske županije, zamjenik župana Josip Miletić, danas (11. siječnja 2024. godine) je dodijelio nagrade izabranim fotografima. Cilj ovog natječaja bio je prikazati ljepotu i jedinstvenu raznolikost Osječko-baranjske županije, a nakon što je pristiglo 147 fotografija, koje su ocjenjivali stručni žiri i publika na Facebook stranici Osječko-baranjske županije, izabrano je ukupno njih 13. Najviše like-ova na FB stranici osvojila je fotografija autorice Marije Andrijin, a ostali autori čije su fotografije odabrane su:

Dejan Blažević

Julianna Kovacs

Alen Zita

Ankica Molnar

Adrijan Horvat

Jelena Stankić

Ivan Semeš

Ana Bukvašević

Lenko Kurtek

Ivan Ranogajec

Sarah Gašparlin

Dragan Velikinac

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je svim dobitnicima na izvrsnim fotografijama i zahvalio im se na uloženom trudu pozvavši ih da i dalje bilježe najljepše prizore Osječko-baranjske županije.