U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku sinoć (7. studenoga 2023. godine) otvoren je 52. Svjetski kongres CIOFF (International Council of Organizations of Folklore Festivals) na komu sudjeluje 164 delegata iz 52 nacionalne sekcije iz cijeloga svijeta, među kojima je dakako i Hrvatska sekcija CIOFF-a.

Program je počeo prikazom spotova o turizmu Hrvatske te Slavonije i Baranje, a sudionike je pozdravio Enrih Merdić, predsjednik Organizacijskog odbora 52. Svjetskog kongresa CIOFF. Nazočnima su se također obratili predsjednik CIOFF-a Alejandro Camacho, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, zamjenik župana Josip Miletić, saborski zastupnik Goran Ivanović te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je i otvorila Kongres.

- Održavanje Kongresa CIOFF-a u Osijeku je veliko priznanje za Hrvatsku sekciju CIOFF-a, sve amatere i njegovanje amaterizma u Hrvatskoj, jer je CIOFF najrespektabilnija međunarodna organizacija koja okuplja organizatore različitih festivala, promotore izvorne amaterske umjetnosti i vještina iz cijelog svijeta. Kongres je ove godine povezan i s 20. obljetnicom usvajanja UNESCO-ove konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini, što je tema koja Hrvatsku stavlja vrlo visoko među državama članicama UNESCO-a - rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

U folklornom dijelu programa predstavili su se Folklorni ansambl Matija Gubec iz Karlovca, KUD Tena iz Đakova i HKUD Osijek 1862 iz Osijeka, a tema njihovih nastupa bila je svatovi. U foajeu HNK-a organizirana je živa izložba narodnih nošnji iz raznih dijelova istočne Hrvatske.

U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Osijeku danas (8. studenoga 2023. godine) održana je Početna konferencija projekta „Učimo zajedno 7“ - Osiguravanje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Projekt ''Učimo zajedno 7'' dio je Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“,  a provodi se 12 mjeseci, od 23. kolovoza 2023. do 23. kolovoza 2024. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.322.906,40 eura, od čega 95 posto (1.256.761,08 eura) su bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda i Državnog proračuna, a 66.145,32 eura osigurala je Osječko-baranjska županija. Inače, projekt „Učimo zajedno“ provodi se u Osječko-baranjskoj županiji od 2014. godine te je do sada ukupno utrošeno gotovo 3,45 milijuna eura europskih sredstava.

- Projektom „Učimo zajedno 7“ osigurano je 186 pomoćnika u nastavi za učenike s područja naše županije. Početkom ove godine Osječko-baranjska županija povećala je cijenu satnice pomoćnicima s 25 na 30 kuna, a od 1. siječnja 2024. godine dodatno ćemo je povećati na 35 kuna, odnosno 4,60 eura. Za to je osigurano oko 400.000 eura, a cilj nam je dodatno osnažiti cijeli sustav obrazovanja i osigurati podršku onim učenicima kojima je to potrebno. Uvjeren sam da će provedba ovog projekta rezultirati brojnim uspjesima te zahvaljujem i čestitam svima koji su u njemu sudjelovali - kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ-a Miranda Glavaš-Kul pojasnila je postupak angažiranja pomoćnika u nastavi te naglasila kako postoji interes za rad pomoćnika u nastavi te se na natječaj koji raspisuju škole javljaju zainteresirani kandidati.

- Nažalost, djece s poteškoćama svake je godine sve više i u radu s njima od velike su nam pomoći asistenti u nastavi. Ove godine odobrena su nam tri pomoćnika, a bez njihova angažmana smatram da bi  ta djeca u puno težoj mjeri svladavali program koji je pred njima. Oni često znaju pripomoći i drugoj djeci ukoliko je potrebno, što je velika podrška i nastavnicima u radu - istaknuo je ravnatelj Srednje škole Donji Miholjac Nenad Perić te dodao da bi im asistenti bili potrebni za još dvoje učenika.

Svrha projekta je osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Kroz ovu školsku godinu iz projekta su osigurana sredstva za plaće 186 pomoćnika u nastavi koji će pružati neposrednu potporu za najmanje 198 učenika u 53 škole partnere (39 osnovnih škola i 14 srednjih škola). Cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti i integracije učenika s teškoćama u razvoju u redovit sustav obrazovanja, kako bi osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić sa suradnicima je danas (8. studenoga 2023. godine) obišao Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske, čija se izgradnja i opremanje odvija u Osnovnoj školi Josipa Kozarca u Josipovcu Punitovačkom. Naime, Osječko-baranjska županija nositelj je projekta Regionalni znanstveni centar Panonska Hrvatska kojim se želi ojačati kapacitete institucija osnovno-školskog obrazovanja u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji te gravitirajućih područja s ciljem poboljšanja STEM vještina učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Partneri na projektu su Virovitičko-podravska županija, Osnovna škola Josip Kozarac Josipovac Punitovački, Osnovna škola Josip Kozarac Slatina, Osnovna škola Suhopolje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poduzetnički inkubator BIOS Osijek, Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, Vitensenteset Innlandet Giovik te Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split.

- Regionalni znanstveni centar Panonske Hrvatske okrenut je darovitim učenicima STEM područja koji će u budućnosti biti nositelji ovog društva i ove zajednice. Specifičnost ovog Centra je da se u njemu nalaze sadržaji koje do sada nismo imali na području naše županije, poput planetarija i zvjezdarnice. Svi oni koje zanimaju ova vrsta znanosti i učenja mogu se u njoj okušati upravo u Josipovcu Punitovačkom. U matičnu i područnu školu uloženo je 900.000 eura, a uskoro će biti na raspolaganju svim učenicima koji žele dodatno proširiti svoje znanje, onima koji žele više naučiti, ali i više dati jednog dana svojoj zajednici i onima koji dolaze - rekao je župan Ivan Anušić.

Ravnateljica OŠ „Josip Kozarac“ Sanja Kanisek Kuric naglasila je važnost ovog projekta. - Materijalno smo poboljšali uvjete u našoj školi koja je sada opremljena planetarijem, zvjezdarnicom, modernim učionicama za informatiku i tehničku kulturu, a uz to u Područnoj školi Punitovci imamo kemijski laboratorij i još jednu informatičku učionicu. Osim toga, poboljšavamo kompetencije učenika i učitelja u STEM području, ali i u području poduzetništva i aktivnog građanstva. Želja nam je svojim programima pripremiti učenike za tržište rada, da budu konkurentni i da što manje iseljavaju iz Hrvatske. RZC Panonske Hrvatske bit će otvoren za svu djecu, i darovitu i s poteškoćama u učenju - kazala je Kanisek Kurić.

- RZC Panonske Hrvatske jedan je od četiri znanstvena centra u Hrvatskoj te pokriva čitavo ovo područje do Zagreba. Jako važno nam je bilo smjestiti ga u jedan ruralniji kraj u kojem nema toliko puno sadržaja kako bi djeca dobila nešto što nitko drugi nema. Namjera nam je dovoditi i učenike iz drugih županija kako bi vidjeli jedinstvene sadržaje poput planetarija i zvjezdarnice. Vrijednost cijelog projekta je 2,7 milijuna eura, a u OŠ „Josipa Kozarca“ uloženo je oko 900.000 eura za adaptaciju objekata te nabavu opreme. Riječ je o vrhunskoj opremi koja će biti od velike koristi kako učenicima, tako i učiteljima koji će u budućnosti raditi s darovitim učenicima. Prošle školske godine smo na razini naše i Virovitičko-podravske županije proveli testiranje učenika 4. razreda osnovne škole te smo utvrdili koji su to daroviti učenici. Oni će uskoro krenuti na radionice kojima ćemo ih nastojati dodatno osnažiti da nastave njegovati svoju darovitost - naglasila je Miranda Glavaš-Kul, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ.

Operativna voditeljica Regionalnog znanstvenog centra Panonske Hrvatske Ivana Lovrić Marić kazala je kako postoji izuzetno interes za dolazak u RZC i dodatno educiranje u STEM području u RCK, osobito učitelja. Posebno je naglasila rad s darovitim učenicima, kao i svim drugim učenicima, ali i da se u RZC-u odvija i niz drugih edukacija i aktivnosti.

U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku danas (8. studenoga 2023. godine) održani su 1. Dani hrvatskog stočarstva - jedinstveni godišnji stručni skup uzgajivača domaćih životinja. Cilj skupa je edukacija i informiranje sudionika, osobito uzgajivača iz najvažnijih područja stočarske proizvodnje, a sve radi kreiranja prijedloga, rješenja i zaključaka koji mogu doprinijeti održivosti i razvoju stočarske proizvodnje u Hrvatskoj u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima.

Skup je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a uz paneliste i ostale izravne sudionike skupa, svečanom otvorenju nazočili su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, državni tajnik u Ministarstvo poljoprivrede Zdravko Tušek, predstavnik uzgojnih udruženja Damir Horvatić, glavni tajnik Europskog udruženja uzgajivača simentalskog goveda i direktor Saveza uzgajivača goveda i organizacija za umjetno osjemenjivanje južne Njemačke Johan Ertl te drugi gosti, dok se video porukom obratio zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

- HAPIH prvi puta organizira 1. Dane hrvatskog stočarstva, s obzirom da svi sektori u području stočarstva imaju svoja savjetovanja gdje razgovaraju o specifičnim temama, međutim postoji i puno zajedničkih tema o kojima treba promišljati. Upravo je to cilj ovog skupa, okupljanje i osnaživanje hrvatskih stočara, jer hrvatsko stočarstvo to zaslužuje. Tema današnje konferencije je budućnost hrvatskog stočarstva, u svijetlu svih izazova i teškoća u kojima se proizvodnja odvija, a vjerujem da ćemo na kraju ipak doći do zajedničkih zaključaka i rješenja - kazala je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a te se osvrnula na izostanak svinjogojaca na konferenciji.

- Oni su podržali ovaj skup i bili su jedan od suorganizatora, međutim s obzirom na trenutne okolnosti, odlučili su da ipak neće sudjelovati, što je i razumljivo. Unatoč tome, vjerujem da ćemo uskoro održati 19. Savjetovanje Saveza uzgajivača svinja te da će nam se priključiti dogodine na novim Danima hrvatskog stočarstva - istaknula je Darja Sokolić.

Župan Ivan Anušić je naglasio kako je stočarstvo jedna od poljoprivrednih grana koja je izuzetno važna za Osječko-baranjsku županiju zbog čega pozdravlja organizaciju 1. Dana hrvatskog stočarstva u Osijeku. - Neke teme koje su posebno aktualne, a tu prije svega mislim na afričku svinjsku kugu, moći ćemo danas komunicirati i uz to čuti i najnovije podatke. Drago mi je da se ovako važna konferencija organizira upravo u Gospodarskom centru OBŽ, kao potvrda onoga što smo više puta govorili, a to je da će GC OBŽ imati aktivnosti i događanja tijekom cijele godine, čime će se dodatno osnažiti gospodarstvo, poljoprivreda i turizam na našem području - poručio je župan.

Državni tajnik u Ministarstvo poljoprivrede Zdravko Tušek čestitao je HAPIH-u na organizaciji stručnog skupa. - Danas želimo poslati jasnu poruku našim stočarima, poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima kako smo svi svjesni važnosti proizvodnje hrane i njezine samodostatnosti, zbog čega Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede prate rad ovog sektora te pružaju pomoć i podršku nizom mjera i programa. Određene stagnacije uzrokovane pandemijom koronavirusa, potom rastom cijena inputa zbog rata u Ukrajini, pokušali smo zaustaviti čitavim nizom mjera pomoći kako bi zaustavili negativne trendove. Na početku novog programskog razdoblja u našem strateškom planu odredili smo da će stočarstvo imati prioritet. Planiramo ga podržati kroz mjere potpore dohotku, ali i mjerama za investicije prilikom čega će imati prednost i kod bodovanja i kod ocjenjivanja - rekao je Tušek.

Nakon uvodnih obraćanja održane su dvije panel rasprave na temu budućnosti hrvatskog stočarstva, i to s pogledom s razine donositelja odluka te malih poljoprivrednika.

U centru Bizovca danas (7. studenoga 2023. godine) otkriveno je spomen obilježje u počast poginulima i ranjenim hrvatskim braniteljima i civilima koji su stradali u napadu ratnih zrakoplova tzv. JNA na ovo naselje 7. studenoga 1991. godine. Tog dana su iz tri MIG-a prvo izbačene četiri aviobombe te ispaljeno šest raketa na Hotel Termia, pri čemu je poginuo jedan pripadnik ZNG-a, a ranjeno je pet osoba. Dva zrakoplova su raketirala željezničku postaju i okolne kuće te je teško ranjena jedna civilna osoba. Dva sata kasnije napad je ponovljen s dva zrakoplova koji su ispalili 12 raketa na sam centar Bizovca. Poginula su tri policajca i tri civila, među kojima je bio i 11-godišnji dječak. Teške ozljede pretrpjela su dva policajca i 14 civila, a nastala je i velika materijalna šteta na benzinskoj postaji i obiteljskim kućama. Za ovaj zločin nitko nije odgovarao.

Spomen obilježje zajednički su podigli Općina Bizovac i Ministarstvo unutarnjih poslova RH, a otkrio ga je hrvatski policajac Baškim Saljiji, koji je teško ranjen toga dana. Uz mnoge mještane Bizovca, članove obitelji stradalih, sudionike i svjedoke tog tragičnog događaja 1991. godine, otkrivanju spomen obilježja danas su nazočili župan Ivan Anušić, saborski zastupnik Goran Ivanović, načelnik Općine Bizovac Srećko Vuković, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, izaslanik ministra obrane general bojnik Željko Živanović, izalsanik ministra hrvatskih branitelja Marko Ratković, gradonačelnik Grada Valpova Matko Šutalo, zamjenica gradonačelnika Grada Belišća Ljerka Vučković, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te drugi uzvanici.

- Ovo je jedan u beskrajnom nizu ratnih zločina koje su JNA i srpske paravojne postrojbe, odnosno agresori na Hrvatsku učinili prema civilnom stanovništvu od 1991. do 1995. godine, a ovdje u Bizovcu gađajući isključivo civilne ciljeve. Iza sebe su ostavili sedam mrtvih, među kojima su i 11-godišnje dijete i tri civila. Ključno je to ne zaboraviti i nastaviti tražiti odgovorne. Iako se čini uzaludno tražiti počinitelje nakon 32 godine, ne smije se od toga odustati i na taj način promatrati događaje i ljude koji su ostavili svoje živote da bi danas imali slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Zahvaljujem svima koji su pokrenuli inicijativu za ovaj spomenik i apsolutno podržavam podnošenje kaznene prijave protiv počinitelja, pilota JNA te njihovo privođenje hrvatskom pravosuđu, a nadam se da će se to ipak dogoditi - rekao je župan Ivan Anušić.

Općinski načelnik Srećko Vuković kazao je kako su prošle 32 godine, ali bol nije manja. - I sada nas boli sve što se dogodilo na ovom mjestu, gdje je palo najviše raketa i gdje su poginuli naši prijatelji, policajci, naši susjedi. Taj trenutak svi koji su ovdje bili nikada neće zaboraviti, a ovo spomen obilježje će ostati trajno upravo na mjestu događaja i svi koji ovdje prođu zastat će i pitati se što se dogodilo - istaknuo je Vuković.

Dalibor Cvetković, brat poginulog dječaka Dragana, kazao je kako su tog dana bili zajedno na tom mjestu. Dalibor je kao 19-godišnjak tada bio pripadnik ZNG-a te je teško ranjen. - I nakon toliko godina teško je i govoriti o tomu, a nitko još uvijek nije odgovarao za to. Naša majka ni danas ne može doći na ovo mjesto, a otac nekako skupi hrabrosti - emotivno je iskazao.

U tragičnom događaju 7. studenoga 1991. godine poginuli su pripadnik ZNG-a Josip Marinić, policijski službenici Josip Jurenac, Slavko Vidaković i Darko Kovačević te civili Tomislav Kranjčević, Reza Vuković i maloljetni Dragan Cvetković, rođen 1980. godine. Teške ozljede pretrpjeli su policijski službenici Baškim Saljiji i Zlatko Štulac te civili Zlatko Kaić, Antun Kraštek, Matija Kojundić, Marija Pavle, Vitorio de Paolo, Marija Đerki, Agica Sudar, Ana Pavić, Josip Andraković, Slavko Mateašić, Verica Glavaš, Milica Magušić, Ivan Ladišić, Damir Ivanović, Anđelo Stanić, Željka Galić, Dražen Lacković, Spomenka Lacković, Zoran Kovačić i Franjo Plazonić.

Obilježavanje Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu počelo je danas (6. studenoga 2023. godine) euharistijskim slavljem u đakovačkoj katedrali, koje je predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit i veliki kancelar KBF-a, a nastavljeno je potom u Dvorani biskupa Mandića (Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica) održavanjem svečane akademije. Tom prigodom upriličeni su akademski čin promocije sveučilišnih magistara teologije, podjela potvrda polaznicima programa cjeloživotnog učenja te dodjela zahvalnica i godišnjih nagrada.

Svečanom obilježavanju Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uz studente i profesore Fakulteta, nazočili su rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i drugi uzvanici.

V.d. dekana KBF-a prof. dr. sc. Ivica Pažanin naglasio je kako na Fakultetu u ovoj akademskoj godini ima 65 do 70 redovitih studenata i 15 apsolvenata. - Broj studenata je nažalost u blagom padu, što nije stvarnost samo našeg Fakulteta nego i drugih teoloških fakulteta, a upućuje nas na stvarnost u kojoj živimo i na nedostatan interes mladih osoba za teologiju kao znanost, ali i za zvanja koja bi teologija mogla producirati. U tom smislu činimo što možemo, pa smo tako prošle godine završili cjeloživotno obrazovanje za odgajateljice u predškolskim ustanovama, i to nije prvi put. Također imamo 30-ak studenata koji su početkom ove akademske godine upisali specijalistički poslijediplomski studij Propedeutika psihijatrije i teoterapije gdje na poseban način vjeroučitelji i mnogi drugi aktivni sudionici obiteljskih i bračnih savjetovališta, čija nam je udruga partner u projektu, pokušavaju pronaći onu dimenziju obrazovanosti koja im nedostaje u svakodnevnom životu i radu. Vidimo da su upravo takvi modeli studijskih programa izazivaju interes, naravno uz filozofsko-teološki obrazovni i odgojni studij, koji nudimo na Fakultetu - rekao je Pažanin.

Nadbiskup Đuro Hranić podsjetio je da je današnji Katoličko bogoslovni fakultet najstarija živuća visokoškolska ustanova na području Slavonije, a rođena je u krilu bogoslovnog sjemeništa, na današnji dan 1806. godine, dakle prije 217 godina.

- Trenutno brojimo 18. godinu kako smo ušli u sastav Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zahvalni smo Bogu za te darove, jer prisutnost na Sveučilištu je jedna dodatna podrška našem fakultetu, ali je i izazov za naše profesore i studente. Ipak, osjećamo određene poteškoće što se ne nalazimo u Osijeku, pa ne možemo koristiti sve one mogućnosti koje nam nudi bolonjski proces, a to je da pojedini studenti mogu upisivati izborne kolegije na našem fakultetu, odnosno da naši studenti mogu izabirati kolegije na drugim fakultetima. Unatoč tomu, puno je i prednosti. Imamo idealne uvjete za rad, uz Središnju nadbiskupijsku i fakultetsku knjižnicu, potom nadbiskupijski arhiv koji nudi mnoštvo mogućnosti za istraživanje, ali i drugi radni prostori te studentski dom. Nažalost, dijelimo i sudbinu nekih drugih fakulteta, puno nam je mladih otišlo, malo je djece te posljedično i manje studenata. K tome smo u škole zaposlili velik broj mladih diplomiranih teologa koji još uvijek ne idu u mirovinu, pa nema prirodne smjene generacija i mogućnosti zaposlenja za one mlađe. Ipak, u posljednje vrijeme često dobivamo upite, iz drugih nadbiskupija koje na svom području nemaju fakultet, imamo li spremne teologe koji bi mogli popuniti radna mjesta vjeroučitelja - kazao je nadbiskup Hranić.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je 217 rođendan ovog Fakulteta. - Lijepa je ovo obljetnica, a lijepo je i sudjelovati na svemu što se kvalitetno i kontinuirano radi. Bilježimo dobru suradnju Sveučilišta, Županije i Đakovačko-osječke nadbiskupije, što će se nastaviti i u narednom razdoblju - poručio je Miletić.