Prvi pisani spomen Đakova datira iz 1239. godine, pa se ove godine, uz višednevni prigodni program, obilježava 785. rođendan Grada Đakova. Središnji dio programa održan je danas (8. svibnja 2024. godine) na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Đakova, koja je održana u kino dvorani Centra za kulturu u Đakovu.

Uz vijećnike te predstavnike društvenog života i gospodarstva Grada Đakova, svečanosti su nazočili obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić ujedno izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, saborski zastupnik Goran Ivanović kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Željko Živanović kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, zastupnici u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i Karlo Ressler, saborska zastupnica Nataša Tramišak, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, počasni građanin Đakova Vladimir Šeks te drugi uzvanici.

Sve nazočne pozdravio je gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, koji se osvrnuo na aktualna događanja i daljnji razvoj Grada. - Dan Grada je prilika da se 785. rođendan Grada proslavi uz puno razloga za optimizam. Pogledamo li zadnjih 12 mjeseci, možemo opet zaključiti da su odrađeni mnogi razvojni projekti, stalno napredujemo, ima više radnih mjesta, bolje su plaće, više je djece u gradskim vrtićima, više ljudi u sustavu socijalne skrbi, društvena kohezija se povećava, kao i sve ono čemu stremimo, a to je da kao društvo idemo naprijed, budemo složniji i grabimo prema razvijenima - rekao je gradonačelnik Mandarić.

Naglasio je kako je dobra suradnja s Osječko-baranjskom županijom, Vladom i ministarstvima urodila plodom i realizacijom mnogih projekata na dobrobit građana. Od kapitalnih projekata naveo je razvoj komunalne infrastrukture, izgradnju tri dječja vrtića kojima će se osigurati primjerena razina predškolskog odgoja i obrazovanja, projekt Zaželi vrijedan 1,5 milijuna eura koji obuhvaća 350 korisnika, a u koji su - uz Grad - uključene i udruge, razvoj poduzetničkih zona i druge projekte.

 - Đakovo je drugi grad po veličini u Osječko-baranjskoj županiji i uz grad Osijek je najveći pokretač gospodarskog, kulturnog i ostalog života u županiji i ovom dijelu Hrvatske. Osječko-baranjska županija i Grad Đakovo imaju izvrsnu suradnju kroz projekte koje pokreće sam Grad, a to su u principu najbolji projekti u kojima stanovnici, odnosno gradska uprava prepoznaje potrebe svojih sugrađana i prijavljuje ih na natječaje na nacionalnoj razini i razini županije. Osječko-baranjska županija osobito brine o obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi i na tom planu mogu samo pohvaliti našu suradnju. Ponosni smo na Dom za starije i nemoćne osobe u Đakovu, jedan od najljepših i najboljih domova, čije bi proširenje kapaciteta trebalo započeti upravo ove godine, odnosno čim Centar za socijalnu skrb napusti prostore Doma. Grad Đakovo provodi i niz drugih projekata koji su zaista za pohvaliti te u ime Osječko-baranjske županije mogu reći da se Đakovo razvija u odličnom smjeru - kazao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. Svim stanovnicima Đakova čestitao je Dan njihova grada i poželio da ga što ljepše provedu.

Saborski zastupnik Goran Ivanović kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandokovića poželio je svima nazočnima sretan Dan Grada Đakova te naglasio kako se ovo područje može pohvaliti brojnim projektima koji su realizirani novcem iz fondova EU i resornih ministarstava.

Povodom Dana Grada Đakova, zaslužnim građanima, kolektivima i udrugama uručena su najviša gradska priznanja. Tako je Godišnja nagrada Grada Đakova dodijeljena sestri Svjetlani Paljušević za 50 godina glazbenog djelovanja i promicanja glazbene kulture u odgoju, obrazovanju, kulturnom i društvenom životu Grada Đakova, Enrihu Merdiću za doprinos očuvanju i promicanju folklora, tradicije i kulturne baštine, kao i Foto-kino klubu Đakovo za doprinos u promoviranju fotografskog i filmskog stvaralaštva na području grada Đakova.

Povelja zahvalnosti dodijeljena je Rukometnom klubu Đakovo za 70 godina rada, Košarkaškom klubu Đakovo za 50 godina djelovanja, KUD-u Šokadija Budrovci za 40 godina djelovanja i za doprinos u očuvanju lokalnih običaja i tradicijskih vrijednosti, obrtu Budrovac iz Budrovaca, jedinom dimnjačarskom obrtu na području grada i cijele Đakovštine za 40 godina obavljanja toga posla, Đakovačkim mažoretkinjama KUD-a Sklad za 30 godina rada te dobrovoljnim darivateljima krvi Jozi Glavurdiću i Perici Marinoviću za iskazanu humanost.

U organizaciji osječkog AIESEC-a i Ekonomskog fakulteta u Osijeku je danas (7. svibnja 2024. godine) otvoren Career Day pod sloganom „Gdje prilike susreću ambicije“. Svečanosti otvorenja, uz brojne studente i poslodavce, nazočili su i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Boris Crnković.

Predstavilo se 18 poslodavaca, a kroz raznovrsne panele, radionice i predavanja, studentima je to  prilika za upoznavanje s aktualnim trendovima, izazovima i prilikama u različitim gospodarskim sektorima.

-Ovakvi su događaji obostrana prilika, kako za studente da upoznaju tržište rada, tako i za poslodavce da na izvorištu gdje su studenti, na fakultetima osjete bilo studenata, prepoznaju ponajbolje studente, ostvare kontakte i omoguće im da započnu karijeru u njihovim poduzećima – istaknuo je dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku Boris Crnković koji je dodao kako 80 do 85% studenata EFOS-a nakon završetka studija posao u struci pronađe već nakon 6 mjeseci.

Pokrovitelj je ove manifestacije i Osječko-baranjska županija, a zamjenik župana Josip Miletić izrazio je zadovoljstvo što Dan karijera privlači velik broj mladih i studenata. -Sveučilište J.J.Strossmayera rasadnik je vrhunskih kadrova, a ovaj je događaj izvrstan primjer suradnje fakulteta i gospodarstva. U prethodnom razdoblju bilježimo pozitivne gospodarske trendove i rast broja zaposlenih, brojne su mjere i potpore kojima Osječko-baranjska županija podupire projekte u poduzetništvu i to činimo zbog toga jer je svako radno mjesto ključ ostanka u Slavoniji i Baranji, ključ obitelji i razvoja našeg kraja – rekao je Miletić.

U ime Grada Osijeka nazočne je pozdravila zamjenica gradonačelnika Jasenka Crnković. – Ovo je hvalevrijedan događaj koji povezuje akademsku zajednicu, naše studente s tržištem rada i poduzetnicima. Lokalna uprava je povezana s akademskom zajednicom, poduzetnicima i tržištem rada što nam je apsolutno nužno kako bi se akademski programi uskladili s potrebama tržišta rada i kako bi naši studenti u svakom trenutku bili konkurentni na tržištu rada – kazala je Crnković.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica danas (7. svibnja 2024. godine) u sklopu programa obilježavanja Dana Europe boravila u Osijeku, jednom od hrvatskih gradova u komu Europska komisija ima svoj centar Europe Direct. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku održala je izlaganje studentima na temu „Demokracija i demografija u Europskoj uniji - postignuća i izazovi“, a potom je u Višnjevcu posjetila Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, čija je izgradnja sufinancirana europskim sredstvima.

Sudionike skupa na Filozofskom fakultetu u Osijeku pozdravio je dekan prof. dr. sc. Ivan Trojan. - Demokracija i demografija su srž djelovanja Fakulteta te tako organiziramo i naš rad. Naime, kroz različita udruženja sa studentima i nastavnicima gradimo zapravo jednu mikrolokaciju, trudimo se savršenu, gdje kroz studijske programe pokušavamo izgraditi društvo koje će mnogo više cijeniti čovjeka i gdje će se čovjek osjećati ugodniji. To nas povezuje i s drugom velikom temom, demografijom - poručio je dekan Trojan.

Obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić zahvalio je potpredsjednici Europske komisije Dubravki Šuica na posjetu i izlaganju te naglasio kako su demokracija i demografija izuzetno važne teme, a upravo je ona najkompetentnija da o tomu govori studentima.

- Demokraciji i demografija su uvijek aktualne teme, pogotovo nakon zadnjeg popisa stanovništva kada smo vidjeli konkretne brojke odljeva stanovništva s područja grada Osijeka, naše županije, ali isto tako i Hrvatske - kazao je Lukić. Dodao je da Osječko-baranjska županija prednjači u Hrvatskoj po povlačenju sredstava Europske unije, pa su subjekti s ovog područja do sada sudjelovali u 1.672 projekta ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura.

- To potvrđuje da naša županija dobro slijedi evropske standarde i europskim novcem realizira mnoge vrijedne projekte. Osim toga, Osječko-baranjska županija, zajedno s ostalim slavonskim županijama, u Bruxellesu ima ured kako bi izravno pratili sve odluke koje se donose na europskoj razini - rekao je Lukić.

Dubravka Šuica je naglasila da se kao potpredsjednica EK ne bavi samo Hrvatskom nego sa svih 27 zemalja EU. - U EK gledamo na koji način, što bolje i više uključiti građane u demokratski proces. Želim da građani EU, bez obzira da li su iz Osijeka i Slavonije, Hrvatske ili drugih zemalja, osjete i vide da mogu utjecati na donošenje europskih zakona i propisa. Građani mogu direktno, bez svojih predstavnika, utjecati na to te želimo to prenijeti na sve lokalne, regionalne i nacionalne razine. Zadatak mi je, uz digitalnu i zelenu tranziciju, promovirati i demografsku promjenu ili demografsku tranziciju koja je evidentna u Europi, a i u Hrvatskoj. Dakle, ne bavimo se samo u stopama rađanja, nataliteta, mortaliteta, to je više nadležnost zemalja članica. Mi se bavimo demografijom u puno širem smislu riječi, budući da je demografija horizontalna znanost, disciplina i da se tiče svih dijelova života. U zadnje vrijeme se stvari bitno mijenjaju u pozitivnom smjeru, a ljudi koji su iselili se počinju polagano vraćati - rekla je Dubravka Šuica.

Nakon izlaganja na Filozofskom fakultetu, potpredsjednica EK Dubravka Šuica u pratnji župana Mate Lukića, kao i voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj Zrinke Ujević koja je sudjelovala i na tribini sa studentima, posjetila je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, o čijem radu ih je informirao ravnatelj Tomislav Ramljak. Izrazio je zadovoljstvo posjetom, osobito što je potpredsjednica Šuica nadležna i za područje zaštite djece na internetu, gdje upravo Centar ima veliku ulogu. Gostima je predstavio i Centar za sigurniji internet koji iz Osijeka djeluje na području cijele Republike Hrvatske, i to u suradnji sa svim relevantnim institucijama, osobito Ministarstvom unutarnjih poslova.

- Centar za nestalu i zlostavljanu djecu je najveći centar za djecu i mlade obitelji u Republici Hrvatskoj, financiran je 100 % iz sredstava europskih fondova i ustvari na jednom mjestu obuhvaća centar za sigurniji internet, liniju za nestalu djecu koja djeluje na područje Republike Hrvatske, poludnevni boravak za djecu s problemom ponašanju, savjetodavni rad i brojne aktivnosti koje radimo provode se odavde za ostatak Slavonije i Baranje, kao i Republike Hrvatske. Posebno želim naglasiti da smo 2022. godine kupili i dodatni plac pored Centra i da su u tijeku pripreme za izgradnju poliklinike, odnosno ustanove javne ustanove socijalne skrbi za djecu i mlade obitelji, s naglaskom na dijagnostiku i tretman - kazao je Ramljak.

U Osijeku su danas (6. svibnja 2024. godine) u povodu Jom Hašoe – Dana sjećanja na žrtve Holokausta i junaštvo židovskog naroda u Varšavskom getu 1943. godine položeni vijenci i upaljene svijeće u Parku Oscara Nemona podno spomenika “Majka i dijete”.

Počast za 6 milijuna stradalih odala su izaslanstva Židovske općine Osijek, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, Grada Belišća te UHDDR-a Sveti Rok Osijek.

Predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš, rekao je kako je unatoč sve većoj pojavi antisemitizma koji se ubrzano širi Europom, ozračje u Osijeku dobro.-Naš grad nije doživio nikakve incidente ili prijetnje i nadamo se da će tako i ostati. Trenutačna događanja u svijetu pokazuju nam da nikada nije dovoljno ovakvih događanja i obilježavanja kojima  ćemo prenositi poruke mira. Antisemitizam je samo promijenio ruho i umjesto s desnice dolazi nam s ljevice, ali načelno se radi o istoj pojavi. Sve što mi možemo pokazati je da u našem gradu tomu nema mjesta što je i vidljivo. Iz Osijeka šaljemo poruku – Nikad više! – zaključio je Lajoš.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić istaknuo je kako se danas prisjećamo svih žrtava Drugog svjetskog rata, ali i brojnih poginulih u Domovinskome ratu. -Važno je kroz povijest učiti da se takvi zločini više nikada ne ponove i da budućim generacijama ostavimo mir. Ono što vidimo i danas u globalno političkom smislu dosta nestabilnosti u čitavom svijetu tako da su ovakve poruke iznimno važne za buduće generacije – poručio je Miletić.

U ime Grada Osijeka vijenac je položila zamjenica gradonačelnika Osijeka Jasenka Crnković. -Nadamo se da se takvi zločini više neće ponavljati i na nama je da prenosimo poruke mira, prijateljstva, poštovanja i ljubavi prema svim nacijama, vjerama i  svim ljudima drukčije vjeroispovijesti od naše. Grad Osijek je multikulturalan grad koji ima najveći broj nacionalnih manjina u Hrvatskoj i želimo da se svi osjećaju dobrodošli u našem gradu – kazala je Crnković.

U Mandićevcu kod Đakova, na Demonstracijsko vinogradarsko-vinarsko pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, danas (6. svibnja 2024. godine) državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić svečano je uručio Ugovor o financiranju Projekta “Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - (ADAPTVitis)”. Ugovor za projekt koji se realizira u okviru prekograničnog Interreg VI-A IPA programa Hrvatska-Srbija 2021.-2027., vrijedan 2,1 milijuna eura, primio je dekan Fakulteta prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.

- Nedavno smo u Mandićevcu najavili, a sada i ispunili obećanje, odnosno uručili ugovor za Projekt ADAPTVitis, projekt ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura koji se sufinancira kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije. Ključno je da omogućimo vinogradarstvu kao značajnoj djelatnosti za Osječko-baranjsku županiju, ali i širu regiju da se odupre izazovima koje su pred nas stavile klimatske promjene. Na ovaj način omogućujemo znanstveni pristup i nova tehnička dostignuća u suradnji dvije snažne ustanove, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu da iznađu rješenja za borbu s klimatskim promjenama kako bi očuvali vinske sorte i vinogradarstvo u ovoj regiji - kazao je državni tajnik Domagoj Mikulić.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić naglasio je da Osječko-baranjska županija kontinuirano daje potporu poljoprivredi i Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku s kojim ima odličnu suradnju.

 - Naša suradnja je zaista na vrhunskoj razini, a čestitam na ovom izuzetno važnom projektu Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Projekt je izuzetno vrijedan, više od 2 milijuna eura, prati europske trendove, a dobro je i što se financira europskim novcem. S ukupno 2.069 hektara Osječko-baranjska županija je druga po veličini površina koje se nalaze pod vinovom lozom u Hrvatskoj, a vodeće mjesto zauzimamo po proizvodnji vina, oko 109.000 hektolitara. Projekt će novim idejama i rješenjima pridonijeti razvoju nove tehnologije, a posebno edukaciji mladih ljudi kako bi odoljeli svim izazovima klimatskih promjenama - istaknuo je Lukić.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac rekao je kako se projekt sustavno pripremao, te da se u njemu - uz obrazovnu i znanstvenu - ogleda osobito stručna uloga Sveučilišta, a to je suradnja s gospodarstvom, kao i njegov doprinos zajednici kroz inovativne projekte i obrazovanje mladih agronoma.

- I ostale sastavnice Sveučilišta koristit će ovo Pokušalište kroz različite završne konferencije i druge aktivnosti, pa će objekt, kada bude gotov, isto tako biti jedan oblik prezentacije Sveučilišta, i to ne samo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti nego cijelog Sveučilišta i njegovih sastavnica. Ovakav znanstveno istraživački centar je veliki iskorak u domaćoj i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Osijeku - poručio je rektor Guberac.

Dr. sc. Dragoslav Ivanišević, profesor vinogradarstva i direktor Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu kazao je kako će fakulteti realizacijom ovog projekta doprinijeti budućem razvoju vinogradarstva i prilagođavanju novim klimatskim promjenama.

- Svjedoci smo iz dana u dan da su klimatske promjene značajne i nanose velike štete, pa su i veliki izazov za poljoprivredu, samim tim i za vinogradarstvo i sektor vinarstva. Nadamo se da ćemo ovim projektom uspjeti naći odgovore na sve što nas čeka u budućnosti, a vezano je za vinogradarstvo i klimatske promjene. Za Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu ovo je vrlo značajan projekt, a nastojat ćemo izgraditi i objekt koji planiramo već duži niz godina, a baš u cilju sprečavanja, odnosno borbe protiv klimatskih promjena. Realizacijom projekta poboljšat ćemo svoje kapacitete, stvoriti bolje uvjete za edukaciju studenata, osobito smjera voćarstvo i vinogradarstvo, ali i stvoriti mnogo bolje uvjete za edukaciju samih proizvođača i za transfer novih tehnologija u praksi - kazao je Ivanišević.

U Borovu je danas (2. svibnja 2024. godine) obilježena 33. godišnjica tragične pogibije 12 hrvatskih redarstvenika, pripadnika vinkovačke Specijalne policije, koje su u pokušaju spašavanja dvojice zarobljenih policajaca 2. svibnja 1991. godine u tadašnjem Borovu Selu (danas Borovu), ubili i masakrirali pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba. Prigodni komemorativni program počeo je okupljanjem na ulazu u Borovo, kod „dvanaest čempresa“ te mimohodom Ulicom Dvanaest redarstvenika do Spomen obilježja i mjesta pogibije redarstvenika u centru Borova.

U počast poginulim redarstvenicima vijence su položili i upalili svijeće članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanstvo Vlade RH na čelu s ministrom unutarnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem i potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem, glavni ravnatelj policije Nikola Milina s načelnicima policijskih uprava, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić, izaslanstva gradova Vinkovci, Vukovar i Osijek te izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora. Počast poginulim hrvatskim redarstvenicima odao je i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić. Potom je uslijedio svečani program komemoracije, uz odavanje počasti za sve poginule hrvatske redarstvenike i sve branitelje u Domovinskom ratu te čitanje imena poginulih hrvatskih redarstvenika u Borovu. Sveta misa služena je u crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima gdje su dočekani i sudionici utrke „12 kilometara za 12 redarstvenika“.

Podsjetimo, pripadnici Specijalne jedinice policije iz Vinkovaca 2. svibnja 1991. godine krenuli su u dva autobusa i dva terenca u Borovo kako bi oslobodili dvojicu hrvatskih policajaca, Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića, koje su u noći 1. na 2. svibanja tijekom redovite ophodnje zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Odmah po dolasku u centar naselja, iz pripremljene zasjede, počela je pucnjava po hrvatskim policajcima u kojoj su smrtno stradali Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). Ranjena su još 23 policajca.