Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu, u iznosu od 250,6 milijuna eura, većinom glasova nazočnih vijećnika (29 za, 10 protiv) usvojen je na danas (15. prosinca 2023. godine) održanoj 26. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije. Novi proračun je smanjen za 7,46 % u odnosu na važeći za 2023. godinu, a razlog tomu je najvećim dijelom što Opća bolnica Našice u 2024. godini izlazi iz županijskog proračuna te postaje proračunski korisnik državnog proračuna. Vijećnici su također podržali prijedlog projekcije proračuna za 2024. i 2025. godinu.

- Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu je, kao i prethodni proračuni, i razvojan i poticajan. Pri njegovom donošenju vodilja su bili svi projekti koje Županija provodi, koji su završeni ili se još provode te koji se planiraju. I u daljnjem radu planiramo ulaganja u projekte koji pridonose jačanju gospodarstva, stvaranju pozitivne i poticajne poduzetničke klime, uz visoku razinu socijalne osjetljivosti, a sve na korist svih naših žitelja - poručio je župan Mato Lukić.

Na izjavu vijećnice Sanje Bježančević da proračun nije ni razvojni ni socijalni, župan je odgovorio: - Nitko od nas tko bi sastavljao proračun ne bi ga jednako sastavio, no smatram da je Proračun i razvojan i socijalan. O tomu, između ostalog, svjedoče i projekti koje provodimo i koje smo uspješno završili i stavili u funkciju, poput Gospodarskog centra OBŽ, Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće ili gradnje I. gimnazije. Kada je riječi o demografskoj slici, koja je takva kakva je, ulaganjem u gospodarstvo siguran sam da možemo utjecati i na poboljšanje tog stanja, a to i činimo - rekao je župan.

Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž dodala je da se od ukupno planiranog proračuna gotovo 93 milijuna eura odnosi na županijski proračun, a preostalih 157,6 milijuna eura na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazuju.

- Nakon podmirenja zakonskih obveza, za djelovanje uprave i otplate kredita, od županijskog proračuna oko 59 milijuna eura raspoređeno na razne projekte i programe, kojih se puno nastavlja. Tako je 9,6 milijuna eura osigurano za gospodarstvo, promet i investicije, zatim 22,7 milijuna eura za obrazovanje, sport i tehničku kulturu od čega se 10,2 milijuna eura odnosi na završetak zgrade I. gimnazije, potom 19,1 milijuna eura za poljoprivredu, lovstvo, ruralni razvoj i turizam, 2,4 milijuna eura za kulturu od čega oko 1 milijun eura za HNK u Osijeku jer smo jedina županija koja financira nacionalno kazalište, oko 3 milijuna eura za zdravstvo, socijalnu skrb, novorođenu djecu, umirovljenike, osigurana su sredstva za stipendije učenika i studenata te druge stavke - istaknula je Snježana Raguž, pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ.

Na dnevnom redu 26. sjednice bila je ukupno 21 točka, a većina se odnosila na prateće odluke u vezi novog proračuna. Dijelom se izdvaja točka „Prijedlog Programa mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2024.-2027. godine“. Ovom odlukom Osječko-baranjska županija zapravo uvodi tri nove mjere potpora u poljoprivredni, dakako uz 13 koje se već primjenjuju, a nove se odnose na svinjogojstvo, pčelarstvo i povrćarstvo.

Točku „Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Županijskoj razvojnoj agenciji Osječko-baranjske županije na sklapanje Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u provedbi aktivnosti jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje sredstava EU fondova“ komentirao je ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije OBŽ Denis Ćosić.

- Radi se o dodjeli Sporazuma o bespovratnim sredstvima za jačanje kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini za povlačenje sredstava iz europskih fondova, drugim riječima radi se o projektu tehničke pomoći za 2024. i 2025. godinu. Sredstva su u iznosu od milijun eura, a dodjeljuje ih Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Aktivnosti koje ćemo provoditi kao regionalni koordinator odnose se na pomoć u pripremi projektnih prijedloga za javno-pravna tijela i ustanove na području Osječko-baranjske županije, pomoć u provedbi projekta nakon odobrenja sredstava te praćenje i izradu strateških dokumenata. Projekt koji je upravo završio imao je odlične rezultate, svi pokazatelji su bili više nego prebačeni, konkretno, jedan od pokazatelja je da moramo imati minimalno 40 projekata u pripremi i provedbi u naredne dvije godine - rekao je Ćosić.

Na početku sjednice pet vijećnika je postavilo pitanja i predložilo inicijative županu Mati Lukiću, no prije odgovora na ta pitanja župan je informirao vijećnike o njihovim inicijativama s prethodne sjednice. Kazao je kako su inicijative u vezi projekta besplatnog prijevoza onkoloških pacijenata, osnivanju zaštitnih radionica za osobe s invaliditetom te liječničkim pregledima vatrogasaca u pulmološkim ordinacijama odmah uzete u razmatranje i pokrenute potrebne procedure.

Vijećnik Marko Bogatić predložio je inicijativu za izgradnju vatrogasnog doma u Belom Manastiru, kako bi se riješio problem njihova smještaja, kao i pitanje smještaja skladišta Crvenog križa nakon što MORH ponovno preuzme tamošnju vojarnu. Župan Mato Lukić odgovorio je da DVD i JVP u Belom Manastiru neće ostati na ulici nego će se sigurno pronaći najbolje rješenje u suradnji s Gradom Belim Manastirom i MORH-om.

Vijećnik Boris Piližota upitao je župana može li potvrditi da će učenici pohađati 1. gimnaziju u novim prostorima u školskoj godini 2024./2025., a župan odgovorio kako je rok završetka radova 20. studenoga 2024. godine nakon čega slijedi opremanje škole. Piližota je također ponovio inicijativu da OBŽ sufinancira građanima postavljanje solarnih panela. Župan je uvažio inicijativu, koja će se razmatrati u suradnji s Gradom Osijekom.

Vijećnik Josip Skočibušić pitao je kada će biti implementirana aplikacija Otvoreni proračun i hoće li se odnositi i na sve tvrtke i ustanove kojima je osnivač Županija. Župan Lukić je odgovorio kako je transparentnost proračuna propisana Zakonom o proračunu te da je aplikacija priređena i Županija kreće s objavom podataka 1. siječnja 2024. godine.

Vijećnika Ivicu Beširovića zanimalo je gdje građani mogu odlagati infektivni otpad koji se uglavnom baca u miješani komunalni otpad, a župan je kazao kako je svjestan problema s odlaganjem tog otpada te će resorni upravni odjel u skladu s ovlastima pokrenuti postupak traženja rješenja.

Vijećnik Krešimir Čabaj postavio je pitanje vezano za Centar za autizam u Osijeku, osobito kada će biti omogućen boravak korisnika starijih od 21 godinu. Predložio je i da se rastereti Županijski proračun tako da se ukine tvrtka za zbrinjavanje otpada EKOS. Župan je rekao da EKOS uredno posluje, a predsjednik Uprave EKOS-a Branimir Pašić je pozvao vijećnika da posjeti tvrtku kako bi ga upoznali s radom.

Pitanje o Centru za autizam postavljeno je i na konferenciji za medije te je župan rekao:

- Dogodilo se da je grijanje na dva ili tri dana prestalo raditi, radi se o novom sofisticiranom sustavu u kojem je došlo do kvara. Ljudi koji su zaduženi za održavanje tog sustava, a koji je velik, moderan i kompleksan, otklonili su kvar u roku nekoliko dana te je Centar nastavio normalno raditi. Djeca naravno nisu dolazila, s obzirom na uvjete i činjenicu da ne mogu sjediti u hladnom. Što se tiče nove socijalne usluge, a to je poludnevni boravak za osobe starije od 21 godinu, mi smo u suradnji s Udrugom Dar, inicirali razvoj ove usluge te se usuglasili da bi to bilo moguće u prostru u blizini Centra za autizam. Niz stručnjaka je došlo vidjeti o kakvoj zgradi se radi, a nakon izvida su predložili određene mjere koje će biti financijski zahtjevne, međutim mi smo i za iduću godinu osigurali sredstva, kao što ćemo činiti i u budućnosti. Danas je raspisan natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije koji traje do 5. siječnja te se nadamo da ćemo taj administrativni dio riješiti što prije kako bismo krenuli s adaptacijom. Sam Centar mora zadovoljavati visoke kriterije, a Županija je ta koja daje dozvolu za rad, i to ćemo učiniti čim budu ispoštovani svi uvjeti - rekao je Lukić te naglasio:

- Neću dopustiti da Centar za autizam bude predmet stjecanja političkih bodova, a osobito se neću upustiti u to. Svatko ima pravo reći što želi, no njemu na dušu ide želi li se baviti politikom kroz ovako osjetljivu temu i potrebe djece i njihovih roditelja. Stvar je političkih stranaka da li će to povlačiti na sjednicama ili dalje, no ja na to neću pristati. Ovo nije usluga koju su inicirali ni kolege vijećnici ni ja, međutim u poslu koji trenutno radim želim napraviti sve u korist djece i njihovih roditelja, bez ikakve politike.

Pismo namjere o suradnji Hrvatske zajednice županija i Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji potpisano je u Subotici 15. prosinca, a potpisali su ga predsjednik HZŽ-a, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić. Potpisivanjem pisma namjere formalizirana je suradnja Vijeća sa svim županijama kojim se ističe namjera zajedničkog rada na poboljšanju kvalitete života Hrvata u Vojvodini.

Potpisivanju su nazočili Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar u Vladi Republike Srbije te županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović te župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić zahvalila je županu Krapinsko-zagorske županije Željku Kolaru na inicijativi za potpisivanjem ovog dokumenta kao zalog za podršku i pomoć hrvatskom narodu u Vojvodini te Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji koje su bile oslonac i u najizazovnijim vremenima.

- Mi još zaista ne možemo ni pojmiti što nas to čeka iduće godine kada više nećemo morati prositi za najosnovnije funkcioniranje HNV-a, za projekte kao što su udžbenici, kao što je prijevoz učenika, kao što su izvannastavne aktivnosti, manifestacije, kulturne priredbe. Jednostavno, moći ćemo relaksirano funkcionirati, raditi i povrh svega imati nove ideje i nove projekte - istaknula je Vojnić.

Temelj djelovanja Hrvatske zajednice županija oduvijek je bilo zajedničko istupanje županija u cilju promicanja interesa regionalne samouprave i boljeg života lokalnih zajednica diljem Hrvatske, ali i van njezinih granica, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić.

- Povijesna, kulturna, gospodarska i socijalna povezanost stanovništva, ali i istaknuta potreba za promicanjem i razvojem trajnih odnosa u gospodarskom, trgovinskom i institucionalnom području garancija su uravnoteženog i trajnog rasta kojemu svi težimo. Današnji potpisi su simboli ostvarivanja zajedničkih ciljeva i želje da zajedno gledamo u budućnost. Hvala svima koji marljivo rade na očuvanju ovog, prije svega, prijateljstva. Ostajemo međusobna podrška i pomoć kada je ona potrebna - rekao je Marušić.

Župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić naglasio je kako se ovim sporazumom dodatno jača suradnja koja se već godinama razvija s Hrvatima u Vojvodini. - Nastavit ćemo poticati njihov rad koji je usmjeren prema afirmaciji Hrvata u Srbiji u svim segmentima društva, sve dok naš narod u susjednoj zemlji ne bude uživao ista prava koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj - kazao je Lukić.

(https://www.hrvzz.hr/novosti/hrvatska_zajednica_zupanija/u_subotici_potpisano_pismo_namjere_o_suradnji_hrvatske_zajednice_zupanija_i_hrvatskog_nacionalnog_vijeca_u_republici_srbiji-66667)

Green Matrix Summit 2023., stručno-znanstveni skup posvećen Europskoj godini vještina potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju gospodarstva, danas (14. prosinca 2023. godine) otvoren je u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku. Summit je organizirala Osječko-baranjska županija u suradnji s Gospodarskim centrom OBŽ d.o.o. te pod pokroviteljstvom Europske komisije i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Tijekom dva dana na dvije tematske pozornice održat će se osam prezentacija i 13 panela praćenih umrežavanjem više od 50 panelista, političkih dužnosnika, tehnoloških stručnjaka i lidera koji će zaokružiti aktivnosti pokrenute na obrazovnoj, znanstvenoj i gospodarskoj razini u promociji razvoja novih vještina koje prate razvoj novih tehnologija. Summit obuhvaća i izlagački dio, kao i ugostiteljsku ponudu, a ulaz je besplatan.

Svečanom otvorenju Green Matrix Summita danas su nazočili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić, v.d. voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, voditeljica Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj Slađana Ćosić, župan Osječko-baranjske županije Mato Lukić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, zastupnica u Hrvatskom saboru Nataša Tramišak, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, predstavnici institucija, poduzetnici i drugi uzvanici.

Saborska zastupnica i koordinatorica Gospodarskog centra OBŽ Nataša Tramišak kazala je kako se Green Matrix Summit prvi put održava u Osijeku s temom zelene i digitalne transformacije gospodarstva, prvenstveno hrvatskog gospodarstva, ali s pogledom na promjene koje se događaju u Europskoj uniji i globalno.

- Svjedoci smo klimatskih i gospodarskih promjena, zbog kojih moramo ići u smjeru ubrzane i tehnološke tranzicije, pratiti nove vještine i iz tog razloga je organiziran ovaj summit. Namijenjen je mladima i poduzetnicima u različitim društvenim sektorima, poput poljoprivrede, prehrambene industrije i građevinskog sektora, a bit će riječi i o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama koje su nužne kako bismo proces digitalizacije uspješno završili i ovdje na istoku Hrvatske. Prvi puta se Osijek pozicionira na takvu kartu gdje govorimo o razvojnim potencijalima grada i Osječko-baranjske županije, a cijeli događaj organiziran je u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, s obzirom da je cijela ova godina označena kao europska godina vještina. Ovo je prilika da svi mladi i ostali zainteresirani dobiju informacije o novim, zelenim radnim mjestima i potrebnim vještinama za sve ono što nas čeka u budućnosti. Odličnu suradnju ostvarili smo i sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osijeku i njegovih sedam sastavnica koje su nam važne kako bismo stvarali bolje, pozitivnije i poticajnije okruženje za rast i razvoj gospodarstva, ali i društva u cijelosti. Za sve promjene, posebno kad je riječ o velikim tehnološkim promjenama, potrebna su financijska sredstva. Da bi gospodarstvo brže i lakše moglo prelaziti na nove tehnologije te razvijati nove trendove razvoja određenih industrijskih grana, poput drvo-prerađivačke, metalurške, informacijsko-komunikacijske i drugih, svakako je važno da se osiguraju adekvatna financijska sredstva. Poznato je da su industrije najveći emiteri emisije CO2, a sve to dovodi do značajnih klimatskih promjena i zagrijavanja atmosfere, što Europska unija nastoji ograničiti te povećati korištenje obnovljivih izvora energije, uz smanjenje upotrebe fosilnih goriva. I industrija i akademska zajednica i javni sektor, ali i svi mi kao društvo u cijelosti, moramo tome težiti, razmišljajući zelenije i smanjujući svoj ugljični otisak - kazala je Nataša Tramišak.

- I sami termini Green Matrix Summit, zelena i digitalna transformacija i tranzicija zvuče vrlo poticajno i snažno, a isto tako su veliki izazov. Naravno, na svakom početku otvaraju se mnoga pitanja, od termina do sadržaja, a ovdje smo da bi dobili odgovore. Digitalna i zelena transformacija su procesi u koje je Hrvatska ušla kao članica EU, a isključivo o nama ovisi koliko ćemo iskoristiti raspoložive mogućnosti, pa su upravo zbog toga ovdje okupljeni relevantni stručnjaci iz područja znanosti, gospodarstva, zdravstva i civilnog sektora - kazao je župan Mato Lukić te dodao:

- Poznate su temeljne nadležnosti županije, no izuzetno su važni želja, volja, snaga i poticaj za stvaranjem pozitivnog okruženje za razvoj gospodarstva i naše zajednice općenito. Naša županija to i čini nizom poticajnih mjera, stimulacija, edukacija i potpora kojima se utječe na sve segmente života i rada, no svi moramo konstantno učiti i pratiti aktualna kretanja jer se bez toga, grubo rečeno, ispada iz igre. Stoga zahvaljujem svim sudionicima Summita na dolasku, očekujemo od njih odgovore, ali i smjernice koje će nam svima koristiti - rekao je Mato Lukić.

Sudionike je pozdravio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministra obrane Ivan Anušić. Čestitao je organizatorima Summita na ovom skupu te istaknuo kako su tranzicije stalna tema u Hrvatskoj. Sada je aktualna zelena i digitalna tranzicija, a Osijek i Osječko-baranjska županija učinile su puno u tom smjeru i u kontekstu Europske nije, osobito u gospodarstvu. Iako su zadnjih godina očiti i konkretni rezultati tih aktivnosti, smatra da bi sustigli izuzetno dinamične svjetske trendove potrebno je, između ostalog, prilagoditi tomu zakonske okvire, a sve aktivnosti na tranziciji treba ubrzati uz potporu znanosti i obrazovanja, u čemu veliku ulogu ima i osječko Sveučilište.

V.d. voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović pohvalila je Osječko-baranjsku županiju što je prepoznala digitalnu i zelenu tranziciju kao dvije ključne teme na europskoj razini te inicirala ovakav skup. - Govorimo o novoj, održivoj budućnosti, novim radnim mjestima i novom načinu poimanja svega što svi profesionalno možemo i trebamo davati na tržištu rada i u svojim sredinama - kazala je te naglasila važnost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Hrvatskoj je kroz ovaj plan Europske komisije na raspolaganju do 10 milijardi eura do kraja 2026. godine, a od toga je gotovo 40 posto za zelenu prilagodbu i 20 posto za digitalnu prilagodbu. Samo prihvaćanje i provedba NPOO-a pokazuje da Hrvatska ima viziju koliko je digitalno i zeleno potrebno i važno za zajedničku budućnost te da je spremna apsorbirati ta sredstva - zaključila je Andrea Čović Vidović.

Zamjenica osječkog gradonačelnika Jasenka Crnković istaknula je kao je Green Matrix Summit veliki događaj koji se odvija u Osijeku, a progovara o izuzetno važnim temama. - Zelena i digitalna tranzicija te suočavanje s klimatskim promjenama odnosi se na osnovne smjernice koje nosi novo financijsko razdoblje i povlačenje raspoloživih europskih sredstava. Isto tako činjenjem digitalnih procesa i unapređenjem digitalizacije u realnom i ostalim sektorima zapravo naše gospodarstvo činimo konkurentnim, efikasnijim i učinkovitijim na tržištu. Kod zelene tranzicije izuzetno je bitno što ćemo ostaviti budućim naraštajima, a Grad Osijek promišlja upravo u tom smjeru - kazala je Crnković.

Predsjednica Uprave Podravke d.d. Martina Dalić govorila je o uklopljenosti digitalne i zelene tranzicije u poslovnu strategiju i ciljeve Podravke. Naglasila je da Podravka provodi investicijski ciklus vrijedan 200 milijuna eura, a koji donosi brojne investicije koje pridonose smanjenju CO2, potrošnje energije i energije, širenju poljoprivredne proizvodnje, a naročito se inzistira na unutarnjim upravljačkim procesima kako bi povećali efikasnost kompanije i položaj radnika.

Betlehemsko svjetlo mira, dobrote i ljubavi stiglo je u Osječko-baranjsku županiju, 31. put zaredom, a danas (13. prosinca 2023. godine) u sjedište Županije donijeli su ga izviđači iz Osijeka, Đakova, Valpova i Čepina. Tom prigodom član Predsjedništva Saveza izviđača Osječko-baranjske županije i član Udruge izviđača „Slavonski hrast“ Mario Horvat rekao je kako je u ime Saveza izviđača OBŽ sedam članova iz dvije udruge išlo u Linz po svjetlo koje su potom odnijeli u Zagreb, a nakon toga i u đakovačku katedralu.

- Svjetlo ide po župama, školama i gradovima noseći poruku mira i ljubavi. Građani će ga moći vidjeti u Donjem gradu, Retfali, Udruzi izviđača „Slavonski hrast“, osnovnim školama Tin Ujević i Grigor Vitez, ali i brojnim drugim školama i vrtićima - rekao je Horvat.

Izviđači su svjetlo predali zamjeniku župana Josipu Miletiću koji im se zahvalio na trudu da Betlehemsko svjetlo ponovno donesu na naše prostore.

- Ovo svjetlo neka bude simbol mira i nade, ali i novorođenoga Kralja Isusa Krista. U novoj godini želimo puno pozitivnih stvari, ispunjenje želja, ali i moć da znamo cijeniti ono važno i bitno. Uz sve to, zahvaljujem izviđačima na njihovom trudu i radu tijekom cijele godine, a ovo je lijep primjer kako u ovo predbožićno vrijeme Betlehemskim svjetlom možemo obasjati, nadam se, sve nas - istaknuo je Miletić.

U raznošenju Betlehemskog svjetla više od tri desetljeća sudjeluju i valpovački izviđači na što je ponosna predsjednica Odreda izviđača „Darko Tivanovac“ Valpovo, Ema Tivanovac. 

- U nedjelju smo svjetlo iz đakovačke katedrale prenijeli na područje Valpovštine, a danas je stiglo i u Osječko-baranjsku županiju. Specifično je i to što smo ga jutros, na blagdan sv. Lucije u Valpovu, na misi zornici, odnijeli djeci i mladima te svim vjernicima. Isto tako, nosimo ga vrtićima, svim ljudima dobre volje i onima u potrebi, a ova je tradicija velika radost i veselje svim našim članovima - kazala je Tivanovac.

Izviđaštvo je pokret koji odgaja mlade da budu dobri ljudi i da se pridržavaju izviđačkih pravila. Privuklo je ono i Luciju Brajnović iz Odreda izviđača „Darko Tivanovac“ Valpovo.

- Za mene su izviđači sve! Ja sam predvodnica mlađim izviđačima u Valpovu i članica odreda gotovo pet godina. Volim biti u izviđačima, a danas pogotovo jer se osjećam izuzetno sretno noseći Betlehemsko svjetlo - poručila je Brajnović.

Izviđači će do 24. prosinca 2023. godine prenositi Betlehemsko svjetlo u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji te na taj način dijeliti poruke, mira, razumijevanja, dobrote, ljubavi i sreće među ljudima. Također, u sklopu projekta „Za Zdravi San - Idemo Van“ svjetlo će donositi na različite lokacije grada Osijeka kako bi ga svi građani mogli ponijeti kućama.

Danas (13. prosinca 2023. godine) održana je Završna konferencija projekta „Znanstveno-istraživački centar elektrotehnike i računarstva“ Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) u Osijeku. Projekt je financiran u okviru poziva „Priprema IRI infrastrukturnih projekta“, a njegova svrha je bila izrada projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju i opremanje zgrade Znanstveno-istraživačkog centra elektrotehnike i računalstva, čime su osigurani preduvjeti za financiranje izgradnje zgrade Centra te pružanje vrhunskih uvjeta za znanstveno-istraživački rad u područjima naprednih elektroenergetskih tehnologija i sustava, inteligentnih vozila, naprednih industrijskih sustava, inteligentnih sustava i robotike, računarstva visokih performansi, biomedicinskog inženjerstva, multimedijskih sustava te informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svim područjima njihove primjene.

Završnoj konferenciji nazočio je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić koji je naglasio kako će novi Znanstveno-istraživački centar omogućiti bolju kvalitetu rada nastavnicima i studentima fakulteta, a pružit će i konkurentnije rezultate istraživanja naših znanstvenika. - Važno je da studenti koji ovdje studiraju steknu znanja i vještine priznate i na međunarodnoj razini, a i osobno svjedočim izvrsnosti svih djelatnika i studenata kojima će novi prostori biti dodatni zamašnjak u radu - rekao je Miletić.

- Danas je veliki dan za našu instituciju. Naš je fakultet krenuo kao Studij elektrostrojarstva prije 45 godina i rasli smo na lokaciji u Ulici kneza Trpimira, dijeleći prostor sa srednjom školom. Postupno se fakultet širio i nadograđivao te smo se preselili na područje kampusa, a sada smo došli do faze kada su nam postojeći resursi nedostatni. U ovom trenutku nalazimo se pred potencijalnom investicijom. Naime, završili smo jedan ciklus izrade projektno-tehničke dokumentacije, lokacijske i građevinske dozvole te nam slijedi faza izgradnje za koju smo stekli preduvjete u apliciranju za dodjelu sredstava. Na FERIT-u trenutno studira oko 1.700 studenata, a svake godine upisujemo 430 novih studenata na stručnim i sveučilišnim studijskim programima koje izvodimo na polju elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija. Potreba za našim stručnjacima je izuzetno velika, a nakon provedenog ispitivanja potreba tržišta rada za naredno petogodišnje razdoblje, došli smo do podatka da je iskazani rast broja zaposlenih više od 20%. Ono što trenutno obrazujemo nije dovoljno za značajniji porast, nemamo trenutno uvjete, ali vjerujem da će se i to dogoditi jer je ovaj sektor iznimno važan i za naš grad i za županiju. S nadležnim ministarstvom smo do sada uspješno rješavali problem nedostatka ljudskih resursa zahvaljujući čemu uspijevamo zadržati neke od najboljih studenata koji žele ostati raditi na fakultetu i razvijati ovo područje - kazao je dekan FERIT-a prof. dr. sc. Tomislav Matić te se osvrnuo i na projekt Znanstveno-istraživačkog centra elektrotehnike i računarstva.

- To je naša ustrojbena jedinica, odnosno interni način organiziranja znanstveno-istraživačkog rada kroz koji će naši djelatnici provoditi znanstvena istraživanja. Potrebna nam je moderna oprema kojom ćemo popuniti nove prostore da bismo bili konkurentni u provedbi znanstvenih istraživanja na međunarodnoj razini. Znanstveno-istraživački rad nam služi da bi unaprijedili nastavu, i to je i ideja nove zgrade, da osiguramo kapacitete i podignemo kvalitetu nastave. Također, svjedoci smo nastanka novih poslova za koje obrazujemo inženjere, zbog čega se i mi moramo konstantno educirati kao nastavnici, otkrivati nove spoznaje, probijati nova područja te biti konkurentni na međunarodnoj razini - istaknuo je Matić.

Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac kazao je kako je riječ o kapitalnom projektu planiranom u sveučilišnom kampusu. - Odrađeni posao vrijedan je oko 10 milijuna kuna, a riječ je o poslovima koji se ne vide i koji su odrađeni u sjeni. Dva tima, s Rektorata i FERIT-a, su nakon dvije godine mukotrpnog posla konačno priveli kraju ovu dionicu projekta. Vjerujem da ćemo uskoro pronaći investitora i sredstva te da ćemo izgraditi objekt kako smo planirali uz pomoć europskih sredstava - naglasio je Guberac. Dodao je da su sljedeći fakulteti koji trebaju biti građeni Prehrambeno-tehnološki i Pravni fakultet, dok se odustalo od gradnje sportske dvorane, jer će se ona nalaziti u kompleksu OLT-a.

Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka rekao je kako se ovim projektom priprema dokumentacija za izgradnju objekta koji je nužan za daljnji razvoj visokog obrazovanja na području Osijeka.

- Sve velike investicije u posljednje vrijeme, poput Jabila i IMS Geara, ovdje su zbog FERIT-a i stručnjaka koje „proizvodi“ ovaj Fakultet, i to je iznimna prednost Osijeka u privlačenju novih investicija. Isto tako je to prednost i za domaće tvrtke koje ovdje rade i zapošljavaju, koje su krenule kao start-up tvrtke, a sada su velike i značajne tvrtke sa više od 100 djelatnika u IT sektoru, ali i drugim područjima. Zato je novi objekt važan za razvoj Osijeka, Osječko-baranjske županije, Slavonije i Baranje te Hrvatske - poručio je Vulin.

U organizaciji Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije danas (13. prosinca 2023. godine) u Velikoj vijećnici Županijske u Osijeku održana je Završna konferencija projekta „JU ŽRA OBŽ 2019.-2023.“. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program „Konkurentnost i kohezija“. Vrijednost projekta je 4.259.391,82 eura, od čega je EU sufinancirala 3.620.483,04 eura (85 %), a razdoblje provedbe je 2019.-2023. godine.

Na konferenciji su predstavljene aktivnosti i rezultati ostvareni u projektu, a ravnatelj JU ŽRA OBŽ Denis Ćosić zahvalio je svim dionicima na suradnji na još jednom projektu kojim se pridonijelo poticanju regionalnog razvoja na području Osječko-baranjske županije.

- Osnovni ciljevi projekta bili su pružiti potporu korisnicima u pripremi i provedbi projekata te ojačati opće kapacitete lokalne i područne (regionalne) samouprave za adekvatno planiranje i provedbu mjera usmjerenih za što bolje povlačenje sredstava EU fondova. Specifični cilj je bio informiranje i educiranje naših djelatnika, kao i šire javnosti, a opet s ciljem osvještavanja javnosti o potrebi povlačenja sredstava iz EU fondova, ali i jačanja kapaciteta nas kao regionalnog koordinatora kako bi što bolje mogli obavljati svoj posao - rekao je Ćosić.

Naglasio je kako su ostvareni rezultati značajno veći od planiranih. - Na primjer, predviđeno je 30 projekata u pripremi i provedbi, a za javnopravna tijela s područja naše županije realizirali smo 74 projekta čija je vrijednost 180 milijuna eura. Planirano je 40 informativno-edukativnih aktivnosti, a ostvareno 53. Planirano je oko 1.000 sudionika, a ostvareno 1.903 sudionika. Planirano je 40 edukacija naših djelatnika, a 53 je ostvareno, na kojima je planirano 200, a ostvareno 230 sudionika. Izuzetno smo zadovoljni s tim pokazateljima, ali i ostvarenim rezultatima na području strateškog planiranja. Od projekata posebno bih naglasio dva regionalna centra kompetentnosti - Ugostiteljsko-turističke te Elektrotehničke i prometne škole u Osijeku, Gospodarski centar OBŽ i Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće - rekao je Denis Ćosić.

Zamjenik župana Josip Miletić zahvalio je djelatnicima JU ŽRA OBŽ na predanom radu, kao i na ostvarenim rezultatima u ovom i drugim projektima.

- Naša Javna ustanova je sudjelovala u realizaciji brojnih europskih investicija te je svojim angažmanom pridonijela njihovoj uspješnosti. Ova ustanova djeluje i kao edukator svima koji su željni novih znanja, a rezultat takvog rada su projekti poput Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, Gospodarski centar OBŽ, regionalni centri kompetentnosti i mnogi drugi. Uvjeren sam da će izvrsna tehnička pomoć svim korisnicima biti i u budućnosti. Oni imaju i savjetodavnu ulogu, a izrađuju i strateške dokumente za naredno razdoblje, pa su tako izradili Strategiju razvoja OBŽ do 2027. godine koja sadrži sve ono što planiramo i želimo raditi u budućnosti - kazao je Miletić.