U Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ Đakovo, danas (23. siječnja 2024. godine) je održana završna konferencija projekta „Stemovci u borbi za spas planeta Zemlje“, u sklopu kojeg su učenici i nastavnici škole proveli niz različitih aktivnosti i istraživanja s ciljem dodatnog jačanja svog znanja i vještina. Partneri na projektu bili su Otvorena računalna radionica iz Zagreba koja je provodila edukacije i radionice s timom učitelja uključenim u projekt i GeoCamp Iceland koji je sudjelovao u razmjeni iskustava, izradi kurikuluma za 12 izvannastavnih aktivnosti te izradi i realizaciji zajedničkog projektnog zadatka. Završnoj konferenciji nazočili su pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš Kul i zamjenik župana Josip Miletić.

- Ovim se projektom nastojalo dodatno potaknuti učenike na bavljenje STEM aktivnostima, osnažiti njihova znanja i vještine te moć zapažanja i zaključivanja. Posebna vrijednost projekta je i nabava dodatne opreme koja će služiti budućim generacijama, a zahvale za njegovu realizaciju, osim vrijednim nastavnicima škole, idu i partnerima projekta te osnivačima programa „Stemovci u borbi za spas planeta zemlje“.  Želja nam je da marljiva i talentirana djeca budu lokomotiva uspjeha kako u svojim školskim sredinama, tako i u cijeloj našoj zajednici jednoga dana – kazao je Miletić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš Kul istaknula je kako Osječko-baranjska županija podržava sve škole koje su se uključile u STEM projekte.

- Iznimno nam je važno dodatno opremiti škole i učenicima pružiti najsuvremenije oblike učenja, kao i kabinete koji su prilagođeni takvom učenju. S ponosom ističemo da škola ima najsuvremenije kabinete za kemiju i fiziku u kojima djeca imaju teleskope, dronove i svu suvremenu opremu koju rijetko koja škola ima. Osim toga, velika je vrijednost ovog projekta dodatna edukacija učitelja jer će oni svo stečeno znanje prenijeti budućim generacijama – naglasila je Glavaš Kul.

Nakon 16 mjeseci izgradnje, krajem prošle godine završen je i pušten u promet novi most na rijeci Vuki između naselja Ernestinovo i Petrova Slatina. Ukupna investicija je vrijedna 811.688,90 eura, a sredstva je osigurala Uprava za ceste Osječko-baranjske županije. Izgradnjom novog mosta riješen je višegodišnji problem za poljoprivrednike i sve sudionike u prometu jer je na toj lokaciji bio stari betonski most, uz to još i oštećen tijekom Domovinskog rata, te je i ograničeni promet predstavljao veliki sigurnosni rizik.

Novoizgrađeni most, koji sada novi naziv „Most Nenada Krstića“, danas (23. siječnja 2024. godine) sa suradnicima su obišli obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić, ravnateljica Uprave za ceste OBŽ Lejla Ševo, predsjednik UHDDR-a Ernestinovo Srećko Grbavac te predstavnici drugih sudionika ovog projekta.

- Most je izuzetno važan za stanovnike oba naselja i susjednih općina Ernestinovo i Šodolovci, kao i za ukupni promet na ovom području, a za njegovu izgradnju značajnu ulogu imala je inicijativa mještana. Stari most je bio izgrađen od kamena, oštećen je te se prometovalo naizmjenično jednim kolničkim trakom. Županijska uprava za ceste izgradila je novi most za nešto više od godinu dana i sada služi za cjelovit i siguran promet, i teretnih i osobnih vozila, a uređen je i dio pristupnih cesta, kao i pripadajuća oborinska odvodnja te zaštita i izmještanje postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture. Siguran sam da će most dugo i dobro služiti svim njegovim korisnicima, stanovnicima naše županije - rekao je Mato Lukić.

Izrazio je zadovoljstvo što je prihvaćena inicijativa UHDDR-a Ernestinovo i Udruge 106. brigade ZNG RH prema Općini Ernestinovo da se most nazove po Nenadu Krstiću, mladom hrvatskom branitelju koji je upravo ovdje izgubio svoj život u Domovinskom ratu. S predloženim imenom usuglasila se i Županijska uprava za ceste, a po zakonskoj proceduri dobiveno je pozitivno mišljenje Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.

Ravnateljica Uprave za ceste OBŽ Lejla Ševo kazala je kako je izgradnja mosta bila zahtjevna, ali je uspješno obavljena te su bez problema prošli tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole. Most je dug oko 60 metara, a rekonstruirana je i cesta s obje strane mosta, ukupno oko 185 metara. Širina kolnika je šest metara.  

- Ova županijska cesta je važna za mještane okolnih naselja, ali je i „žila kucavica“ koja povezuje Osijek i okolicu s područjem Đakovštine, omogućava i pristup autocesti, pa je i most izuzetno važan. Stoga smo zahvalni Osječko-baranjskoj županiji i Upravi za ceste OBŽ što su prepoznali važnost izgradnje mosta, koji je siguran za sudionike u prometu, a ujedno je otklonjeno prometno „usko grlo“ jer je stari most imao samo jedan prometni trak - naglasila je Marijana Junušić, načelnica Općine Ernestinovo.

Upravni odjel za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije donio je 18. siječnja 2024. godine Plan upisa djece u prvi razred osnovne škole za 2024./2025. školsku godinu na području Osječko-baranjske županije.

https://www.obz.hr/images/uo_obrazovanje/plan_upisa_2024.pdf

Obveznici upisa su djeca rođena u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. godine i djeca kojoj je u školskoj godini 2023./2024. odgođen upis u prvi razred osnovne škole. Prije upisa obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta školskog obveznika, što će se provoditi od 31. ožujka.

Osnovne škole će obaviti predprijave školskih obveznika i na svojim oglasnim pločama i mrežnim stranicama istaknuti popis ulica svojeg upisnog područja i raspored pregleda djece. Predprijave u svim osnovnim školama i njihovim područnim školama i odjelima primat će se od 01. do 09. veljače 2024. godine u uredovnom vremenu tajništva škole.

Upisi djece u prvi razred provodit će se u svim osnovnim školama na području Osječko-baranjske županije 10. i 11. lipnja 2024. godine u vremenu od 8.00 do 12.00 sati te od 16.00 do 19.00 sati.

Obilježavanje Dana Općine Trnava, ujedno i blagdana sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i vinara, počelo je danas (22. siječnja 2024. godine) svetom misom u Župnoj crkvi Našašća svetog Križa u Trnavi. Tom prigodom upriličena je i posveta novog vatrogasnog vozila, a potom i posveta vinograda i mladog vina u podrumima Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Središnji dio programa ove proslave bila je Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Trnava, održana u zgradi Hrvatskog doma kulture u Trnavi, a kojoj su uz općinske vijećnike, načelnicu Irenu Mikić Brezina te druge predstavnike javnog života ove općine, nazočili obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković i drugi uzvanici.

- I prošle godine, kao i prethodnih, radili smo dosta, prije svega na realizaciji projektnih dokumentacija te izgradnji komunalne infrastrukture. Izgradili smo nogostup u mjestima Svetoblažje i Lapovci, rasvjetu na području naselja Trnava, a izradili smo i projektnu dokumentaciju za odvodnju u naselju Dragotin. U kolovozu prošle godine potpisali smo, zajedno s đakovačkim Vodovodom i Hrvatskim vodama, ugovor za izgradnju vodovodne mreže u Trnavi Brdo, inače jedinom mjestu koje ju nema, a projekt bi se financirao sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti realizirana odvodnja, sada kada smo završili s vodovodnom mrežom, ali i obnova nogostupa u pojedinim mjestima. Cilj nam je imati spremnu projektnu dokumentaciju za niz različitih projekata s kojom bi mogli aplicirati kako na nacionalne i europske javne pozive - rekla je općinska načelnica Irena Mikić Brezina.

Blagdan sv. Vinka i Dan Općine svim nazočnima na proslavi, kao i ostalim mještanima, čestitao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. - Dan općine je obično prigoda kada načelnici i njihovi suradnici prezentiraju učinjeno, kao i planove i projekte za naredno razdoblje. Tako je i sada u Općini Trnava koja čini najveći dio Đakovačkog vinogorja, a gdje žitelji veliku pažnju posvećuju razvoju vinogradarstvu i proizvodnji vina. Osječko-baranjska županija nastoji svojim mjerama i aktivnostima pomoći svim općinama i gradovima na području županije, pa tako i Općini Trnava gdje se naše mjere odnose na poljoprivredu s naglaskom na vinogradarstvo, zatim školstvo i zdravstvo, kao i druga područja i projekte. Za sve što stanovnici ove općine imaju određene potrebe, od nogostupa i rasvjete do bilo kojeg drugog projekta, Osječko-baranjska županija će ih podržati i pomoći im - kazao je Lukić.

Tradicionalnom proslavom zaštitnika vinara sv. Vinka, na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, danas (22. siječnja 2024. godine) predstavljen je projekt: “Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptibilnih genotipova vinove loze – (ADAPTVitis)” vrijedan 2,5 milijuna eura koji se realizira u okviru prekograničnog Interreg VI-A IPA programa Hrvatska – Srbija 2021.-2027.

-U sklopu projekta čija realizacija počinje u travnju ove godine bit će izgrađen znanstveno-istraživački centar u kojem će se obrazovati budući stručnjaci koji će razvijati vinogradarstvo s ciljem očuvanja autohtonih sorta vina, ali i uvođenja novih koje će biti otpornije na klimatske promjene. Svjesni smo značaja vinarske tradicije u Slavoniji i Baranji i njihove kvalitete. Ovaj znanstveni projekt omogućit će da tu kvalitetu očuvamo, ali i da je još više unaprijedimo. Uz to, omogućit će i obrazovanje mladih stručnjaka koji će moći svoje znanje koristiti u brojnim vinarijama ne samo ovog kraja, već i čitave države, istaknuo je na predstavljanju tog projekta državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić.

-Tradicija vinogradarstva u Slavoniji, hrvatskom Podunavlju i Vojvodini u Srbiji duga je i bogata, a u nekim dijelovima tih područja uzgoj drugih kultura nije niti moguć. Na navedenom prostoru teži se podizanju kvalitete vina, a budući da su vinogradi usitnjeni i postoji veliki broj malih proizvođača u pravilu loše tehnološke opremljenosti, potreban je kvalitetniji pristup uzgoja kvalitetnijih i otpornijih vinskih sorti, a istraživački centar za razvoj vinogradarstva pomoći će podizanju kvalitete i očuvanju vinarske tradicije i stoga smo ovaj projekt proglasili strateškim jer je od izrazite važnosti za našu Slavoniju i Baranju, zaključio je državni tajnik Mikulić.

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Krunoslav Zmaić tom je prigodom rekao kako je cilj projekta kroz sveobuhvatno istraživanje, predložiti mjere prilagođene izazovima koje donose klimatske promjene, s posebnim fokusom na rizike od suše.

-Uspostavom Centra za prevenciju negativnih utjecaja klimatskih promjena u vinogradarstvu postići će se sustavno praćenje klimatskih uvjeta, uz istraživanje tolerantnih sorti vinove loze te edukacija vinogradara, studenata i mladih istraživača, naglasio je dekan Zmaić.

-Znanstveno-istraživački centar uvršten je u strateške projekte u Planu razvoja Osječko-baranjske županije do 2027. godine. Djelatnost centra može se smatrati mjerom prilagodbe klimatskim promjenama zbog primjene najsuvremenijih metoda u proizvodnji vina, što uključuje i prilagodbu proizvodnje novim okolišnim uvjetima, a što je svakako jedan od ciljeva Europske unije i doprinos Osječko-baranjske županije ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana. Financiranje ovog projekta iz EU fondova predstavlja ogroman značaj za razvoj vinogradarstva i vinarstva ne samo u Osječko-baranjskoj županiji nego u cijeloj regiji pa i Hrvatskoj. Ne zaboravimo da je Slavonija najveći proizvođač grožđa u Hrvatskoj s dominacijom graševine, a Osječko-baranjska županija ima 4 vinogorja te će ovakav istraživački centar doprinijeti i razvoju turizma naše županije koja je i lani ostvarila rekordne turističke brojke čemu su svakako  doprinijele i brojne vinske manifestacije, ulaganja vinarija u smještajne i prihvatne kapacitete te kušaonice, rekao je Mato Lukić, zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije

Projekt koji će se u 85% iznosu sufinancirati iz EU fondova vodit će Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka u partnerstvu s Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu. Uz Mandićevac, drugi dio projekta realizirat će se u Sremskim Karlovcima u Srbiji. Uz razvoj vinogradarstva otpornog na klimatske promjene, težit će se i razvoju tehnologija čija će uporaba smanjiti uporabu pesticida u vinogradima. Time se izravno doprinosi očuvanju ljudskog zdravlja i smanjuje onečišćenje tla i okoliša.

U budućem centru će enolozi i ostali znanstvenici istraživati kvalitetu postojećih vinskih sorti, kemijski ih analizirati i ispitivati jesu li pogodne za proizvodnju vinjaka. Istraživat će i utjecaj navodnjavanja na kakvoću grožđa u usporedbi s tradicionalnim uzgojem bez navodnjavanja kako bi se, između ostalog, utvrdila otpornost lokalnih vinskih sorti na sušu. U sklopu projekta planira se i obilazak najuspješnijih vinarija u Italiji i Francuskoj kako bi se vinari educirali o najboljim vinogradarskim praksama.

Na natječaj Osječko-baranjske županije za „Najbolju poduzetničku ideju“ krajem prošle godine pristiglo je ukupno 47 prijava, a nakon analize stručnog povjerenstva izabrano je 13 najboljih prijedloga. Pobjednik natječaja je Davor Horvat iz Osijeka s poduzetničkom idejom „Digitalna tonska taktilna ploča“ za što mu je pripala nagrada u iznosu od 2.000,00 eura. Drugo mjesto i nagrada od 1.500,00 eura pripala je Rural Quality d.o.o. Osijek za ideju pod nazivom „Rural Quality“ - oznaka kvalitete. Na trećem mjestu, s 1.000,00 eura nagrade, je Obrt za proizvodnju i usluge „Omnius art“ vlasnice Martine Vinkešević iz Šljivoševaca za ideju “3D printanje topera za torte i personaliziranog nakita za krštenja, pričesti i krizme“.

Tim povodom danas (18. siječnja 2024. godine) u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku održana je prigodna svečanost na kojoj je zamjenik župana Josip Miletić uručio priznanja i nagrade najuspješnijim sudionicima projekta. Uz tri navedena dobitnika, to su Josip Nagy iz Valpova za poduzetničku ideju pod nazivom „Fish'o Sport - sportska ribolovna akademija“, Obrt za pranje i čišćenje „Black stork“ vlasnika Filipa Bučanovića iz Bilja (Ciklo odmorište „Idejom oživjeti ruralni turizam“), Obrt za poduku i usluge "MATHlab" vlasnica Ane Gusak Mikac i Lucije Rukavina iz Osijeka (Vrtićka matematika za sve), Mirjana Lončar iz Osijeka (PERLA - PERsonalizirane LAmpe), Marijana Kos iz Osijeka („Pasta Mima“ - Proizvodnja zdrave tjestenine), Obrt za proizvodnju i trgovinu „Mali anđeo“  vlasnice Vedrane Čočić iz Osijeka (Voćne kobasice), Obrt za informacijske usluge „Rose“ vlasnice Marije Mihelić iz Osijeka („Ruka podrške“), Sanela Toša-Ljubičić iz Osijeka (Atomico), Tara Gršković iz Osijeka (Aria Wedding Agency - brendiranje Slavonije kao autentične destinacije za vjenčanja) i Benjamin Kujavec iz Osijeka („Grom electric vehicles“). Svima je pripala nagrada po 665,00 eura.

- Čestitam svima nagrađenima, kao i ostalima koji su podnijeli prijave i osmislili poduzetničke ideje, a uvjeren sam da će one u narednom razdoblju naći „plodno tlo“ i biti prepoznate kod onih koji se bave određenim granama industrije - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Dodao je kako se na području Osječko-baranjske županije kontinuirano bilježe pozitivni gospodarski trendovi. Između ostalog, 2023. godine za 11 posto se povećao broj obrta, pa je 31. prosinca na području županije bilo 6.138 obrta, odnosno 613 obrta više u odnosu na isti dan godinu ranije, što je više i od nacionalnog povećanja koje iznosi 9,8 posto. Zahvalio je sponzorima koji su uz Osječko-baranjsku županiju osigurali novac za nagrade. To su Cesting d.o.o. Osijek, Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Osijek-Koteks d.d. Osijek, Nexe d.d. Našice, HGK Županijska komora Osijek, Vuka d.d. Osijek i Slatinska banka d.d. Slatina.

- Svi sponzori dolaze iz realnog sektora što pokazuje da je ovaj projekt dobar, bez obzira na simbolične financijske vrijednosti, te da je u našem društvu potrebno razvijati poduzetničku klimu i poslati snažnu poruku svima koji imaju takve ideje da se ohrabre i uključe u svijet poduzetništva. Jedino na taj način će moći doživjeti tržišnu verifikaciju svoje ideje - poručio je u ime svih sponzora predsjednik HGK ŽKO Zoran Kovačević te potom govorio o gospodarskim rezultatima na području Osječko-baranjske županije.

- Prema preliminarnim podacima izvjesno je da će 2023. godina biti na tragu prethodne dvije godine. Dakle, rast će ukupni prihod i dobit, suficit je neupitan, nastavljene su investicije u dugotrajnu imovinu, a tržište rada se stabilizira. U težim godinama imali smo 20-25.000 nezaposlenih osoba, a u ovom trenutku imamo oko 14.000, s tim da čim krene turistička sezona taj broj će biti manje od 12.000. Sada prvi put imamo više od 97.000 aktivnog stanovništva, što je ranijih godina bilo oko 92-93.000 te je i ovo dobar pokazatelj, kao i podatak da je broj zaposlenih veći od 93.000 - naglasio je Kovačević.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović istaknula je da Osječko-baranjska županija kroz svoju razvojnu politiku i konkretne projekte poticanja poduzetništva daje svoj doprinos cjelokupnom gospodarskom rastu i razvoju. Tako je prošle godine kroz program poticanja poduzetništva provedeno 30-ak različitih mjera kojima je Županija dala svoj doprinos poduzetnicima kako bi kroz proteklo izazovno razdoblje mogli unaprijediti poslovanje, povećati broj zaposlenih, više se okrenuti izvozu i općenito unaprijediti poslovanje.

Podsjetila je kako je Osječko-baranjska županija, kao prva institucija u RH, u suradnji s HBOR-om ponudila poduzetnicima kredite s nula posto kamata. Ta suradnja se nastavlja i ove godine, kao i suradnja s poduzetničkim potpornim institucijama. - Ove godine Županija će povećati iznos potpora koje daje poduzetnicima za ulaganje u kupovinu opreme, prostor, marketinške aktivnosti i sve što im je potrebno u proizvodnom procesu. Nastavlja se i projekt „Poduzetnički obzor“, odnosno besplatnih radionica za poduzetnike - kazala je pročelnica te osobito naglasila rezultate i prednosti koje je od samog početka rada ostvaruje Gospodarski centar OBŽ.

U ime nagrađenih zahvalio je Davor Horvat. Pojasnio je da je „Digitalna tonska taktilna ploča“ namijenjena slijepim i slabovidnim osoba za vizualizaciju i snalaženje u prostoru, izrađena je kao zidna ili samostojeća ploča na prijenosnom nosaču, a tonski sadržaji su prilagođeni slijepim osobama, slabovidnim i osobama bez oštećenja. Takve ploče su već postavljene u Erdutu, Aljmašu, Dalju i Bijelom Brdu, i to u okviru projekta prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije, a sada se priprema i u Puli.