Čak 58 rekreativaca iz Osijeka i drugih mjesta Osječko-baranjske županije sudjelovalo je na TCS Amsterdam Marathonu, održanom prošlog vikenda ovom nizozemskom gradu. Većina maratonaca članovi su Udruge „Zdravo trčanje“ iz Osijeka, a zanimljivo je da je ovaj maraton iznjedrio pet novih maratonaca. Svoj prvi maraton istrčali su Dunja Lučinić, Niko Milanović, braća Stanko i Matija Čvagić te Zdenko Rupčić.

- U Amsterdamu je bilo više osobnih rekorda, većina iz naše grupe je trčala maraton, četiri osobe su trčale polumaraton i još nekoliko njih utrku od 8 km. Staza je bila ravna i brza, a vremenski uvjeti odlični za trčanje. Na startu je bila temperatura od 8°C. Iz naše grupe najbrži je bio Vatroslav Haramustek, dok je postolje osvojila Irina Brkić koja je bila treća u svojoj starosnoj kategoriji. Irina ima 69 godina i ovo joj je 13 maraton koji je bez problema istrčala ispod 5 sati - objavio je ultramaratonac i predsjednik Udruge „Zdravo trčanje“ Elvir Rakipović te zahvalio županu Ivanu Anušiću na podršci u radu Udruge.

Naglasio je kako će članovi Udruge po povratku iz Amsterdama napraviti plan za naredna tri maratona na koja bi organizirano išli u 2024. godini; Krakov 21. travnja, Sarajevo 12. svibnja i Atena početak studenoga 2024. godine, ali i skori događaj - II. kolo Lige Zdravo trčanje Osijek 21. listopada 2023. godine sa startom u 16 sati na standardnim utrkama od 4,2 km i 10 km.

PREDSTAVLJENI REZULTATI PROJEKTA BOND 2

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) organizirala je konferenciju u Osijeku povodom završetka projekta Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija putem HAMAG-BICRO-a (BOND 2) i još jednom okupila članove Mreže BOND iz cijele Hrvatske na jednom mjestu.

Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorio predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec.

- Povezivanjem poduzetničkih potpornih institucija iz svih dijelova Hrvatske u Mrežu BOND i standardizacijom njihovih usluga, osigurali smo ujednačen pristup informacijama svim našim poduzetnicima. Kroz ovaj projekt im je omogućena strukturirana podrška, ali i pristup stručnim znanjima kroz mrežu mentora te međusobna komunikacija i transfer znanja putem razvijene digitalne platforme. U želji za decentralizacijom usluga Agencije, otvorili smo 20 ispostava u svakoj županiji i učinili ih dostupnima poduzetnicima u svakom kutku Lijepe naše - rekao je Vrbanec. 

- HAMAG-BICRO je provedbom projekta BOND podigao razinu kompetencija poduzetničkih potpornih institucija, razvio edukacijske materijale i nove usluge koje će poduzetnicima te onima koji to žele postati olakšati realizaciju njihovih poslovnih poduhvata. Certifikacijom članova Mreže BOND osigurava se implementacija novih znanja i usluga na čitavom području Republike Hrvatske - istaknuo je Ante - Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a. 

Konferenciji je nazočio Petar Šimić kao izaslanik ministra gospodarstva i održivog razvoja. Sudionicima se obratio državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić koji je pritom izjavio kako nam se bliži kraj korištenja prve cjelovite financijske perspektive, a bez sredstava Europske unije mnogi projekti ne bi mogli biti realizirani, zasigurno ne u ovako kratkom roku.

- Projekt BOND još je jedan svijetli primjer suradnje Hrvatske i Europske unije te može biti inspiracija i poticaj svim poduzetnicima u Hrvatskoj da iskoriste dostupne resurse i prilike. A pred nama su nova perspektiva, nikad više sredstava na raspolaganju i nikad veće prilike. U tom kontekstu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, i dalje ostaje posvećeno poduzetnicima i razvoju gospodarstva, svima onima koji žele rasti i razvijati se te unaprjeđivati svoja poslovanja, što će se ogledati i u pozivima koji će biti raspisani krajem ove i u prvom kvartalu iduće godine - rekao je Mikulić.

- U projektu BOND sudjeluje ukupno 14 poduzetničkih potpornih institucija s područja naše županije i drago mi je vidjeti predstavljene rezultate uistinu kvalitetnog projekta. Kao Županija nastavljamo stvarati poticajno okruženje za razvoj poduzetničke aktivnosti, a u prilog tome govori i izgradnja Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije koji će osigurati novu poslovnu infrastrukturu, što će podići gospodarsku vidljivost regije i unaprijediti poduzetničku klimu istoka Hrvatske. Osječko-baranjska županija ima čak 30 različitih potpora za poduzetnike i obrtnike s našeg područja koje podupire s nešto više od milijun eura godišnje. Te mjere daju i konkretne rezultate vidljive u sve većem broju zaposlenih, u padu broja nezaposlenih te povećanju broja obrta na području županije. Nemamo više problem s radnim mjestima i nezaposlenošću, a poruka poslodavcima je da su plaće ključne u odluci radnika hoće li ostati u Hrvatskoj ili ne. Prema svim istraživanjima plaće su razlog zbog čega netko odlučuje hoće li otići raditi u Njemačku ili Irsku, a uvjeti za normalno funkcioniranje poslovanja u Osječko-baranjskoj županiji postoje, uz potpore koje lokalna i regionalna vlast nude poduzetnicima sa svog područja. Konkretno u Osječko-baranjskoj županiji, broj aktivnih obrta 30. rujna 2023. godine je 6.049, što je 601 obrt više u odnosu na rujan prethodne godine. Također, trenutno je evidentirano 13.477 nezaposlenih osoba, odnosno 411 manje nego prethodnog mjeseca, dok je zaposleno 92.913 osoba, što je 1.081 osoba više nego protekli mjesec ove godine, a 1.574 više nego prošle godine u istom razdoblju. Ono što je ključno za ostanak ljudi, pa čak i povratak iz drugih zemalja, su plaće, zbog čega na neki način apeliram prema poslodavcima, da umjesto ekstra profita koje ostvaruju, povećaju plaće djelatnicima kako bi oni sa svojim obiteljima ostali ovdje i doprinosili našoj zajednici - zaključio je župan Ivan Anušić.

- Čestitam na ovom uspješnom projektu koji je omogućio umrežavanje i ono najvažnije, da svaki poduzetnik dobije sve informacije koje su mu potrebne na jednom mjestu. Bitno je da kroz naše institucije razvijamo poduzetnički mindset, animiramo što više mladih ljudi kako bi se okrenuli razvoju poduzetništva - rekla je Jasenka Crnković, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka.

Mate Kovač, ravnatelj sektora u HAMAG-BICRO-u i Franjo Vukić, voditelj projekta BOND 2 predstavili su rezultate provedbe projekta BOND 2 te uspostavljenu Mrežu BOND koju trenutno sačinjava 96 poduzetničkih potpornih institucija, a najviše ih dolazi upravo iz Osječko-baranjske županije. Ostvareni rezultati projekta uvelike premašuju prvotno definirane pokazatelje – od zadanih 60 članova Mreže BOND, učlanjeno ih je 96, od zadane tri usluge, standardizirano ih je pet, od zadanih 50 mentora, okupljeno ih je 227 u mreži mentora, od zadanih pet mreža mentora, uspostavljeno ih je 27, od zadanih 15 certificiranih PPI-jeva, certificirano je njih 42, od zadanih 11 jedinica lokalne i regionalne samouprave iz kojih dolaze certificirani PPI-jevi, certifikatom je pokriveno 18 županija.

U okviru projekta BOND 2 uspostavljena je mreža mentora, jedinstvena nacionalna mreža u Hrvatskoj koja obuhvaća više od 200 mentora. U provedbu procesa mentoriranja uključeno je više od 450 poduzetnika te je odrađeno više od 2.000 sati mentoriranja. Kroz projekt su certificirane 42 poduzetničke potporne institucije iz gotovo svake županije Republike Hrvatske temeljem njihovih aktivnosti usmjerenih prema poduzetnicima. Postoji pet razina certifikata koji se obnavljaju jednom godišnje prema jasno definiranim kriterijima, a cijeli proces nadgleda i provodi HAMAG-BICRO.

S ciljem što boljeg povezivanja članova Mreže BOND i dijeljenja znanja, u okviru projekta BOND 2 razvijena je i digitalna platforma. Namijenjena je za komunikaciju i transfer znanja članova Mreže BOND, bilježenje odrađenih savjetovanja poduzetnika, kao i mentoriranje poduzetnika. Kroz projekt BOND decentralizirane su usluge HAMAG-BICRO-a otvaranjem 20 ispostava u svakoj županiji, čime je omogućen jednak pristup informacijama svim malim i srednjim poduzetnicima u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 6,6 milijuna eura. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Potpisivanjem ugovora sa sponzorima, Osječko-baranjska županija je danas (17. listopada 2023. godine) osigurala novčani fond za nagrade u projektu „Najbolja poduzetnička ideja“, a u petak (20. listopada) bit će objavljen javni natječaj. Riječ je o projektu koji Osječko-baranjska županija provodi po 17. put, a kojim je do sada s gotovo 200.000,00 eura poticala i pomagala male i buduće poduzetnike da svoju ideju pretvore u poduzetnički projekt.

Uz Županiju koja je izdvojila 3.000,00 eura, ovogodišnji sponzori projekta „Najbolja poduzetnička ideja“ su Cesting d.o.o. Osijek, Kanaan d.o.o. Donji Miholjac, Osijek-Koteks d.d. Osijek, Nexe d.d. Našice, HGK Županijska komora Osijek, Vuka d.d. Osijek i Slatinska banka d.d. Slatina, a ukupni nagradni fond iznosi 11.150,00 eura.

- „Najbolja poduzetnička ideja“ je jedan od projekta kojima Osječko-baranjska županija nastoji stvoriti poticajno i stimulativno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Osim toga, Županija provodi niz drugih projekta vezano za gospodarstvo, od kreditiranja, informiranja i savjetovanja poduzetnika do osnivanja poduzetničkih zona i drugih aktivnosti. Projekt traje od 2006. godine, a svim dobitnicima su nagrade bile značajan poticaj za poduzetnički iskorak, nova zapošljavanja ili poslovanje. Prva nagrada iznosi 2.000,00 eura, druga 1.500,00 eura, treća 1.000,00 eura te deset nagrada po 665,00 eura - rekao je zamjenik župana Mato Lukić nakon potpisivanja ugovora sa sponzorima.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović naglasila je kako Osječko-baranjska županija organiziranjem nagradnog natječaja „Najbolja poduzetnička ideja“ želi dodatno osnaživati poduzetničko ozračje i klimu na području naše županije. Zahvalila je svim sponzorima, među kojima je i Cesting koji je podržao sve dosadašnje projekte.

- Natječaj će biti objavljen u petak (20. listopada) i bit će otvoren 45 dana, odnosno do 4. prosinca. Sve informacije o projektu poduzetnici mogu dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo, a natječaj će biti objavljen na web stanici Županije i tiskovinama. Slijedom toga, pozivamo sve osobe koje imaju dobre poduzetničke ideje da se okušaju u ovom nagradnom natječaju i osvoje jednu od 13 vrijednih nagrada. Na natječaj se mogu javiti sve fizičke osobe koje razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, ali i poduzetnici početnici koji posluju kraće od godinu dana od trenutka objave natječaja. Ukoliko im je potrebna pomoć u izradi poslovnog plana mogu se obratiti u Upravni odjel za gospodarstvo ili naše poduzetničke centre - kazala je pročelnica Ivana Katavić Milardović.

Predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević istaknuo je kako HGK prepoznaje značaj ovog projekta već dugi niz godina. - Ovakvi projekti doprinose razvoju poslovne klime i općenito poduzetništva. Naime, primjetno je da gotovo svake godine imamo između 400 i 500 novih malih tvrtki, što nas raduje, a sektori iz kojih dolaze su poljoprivreda, prerađivačka industrija, IT, ali i ugostiteljstvo i priprema hrane. Također, vidljivo je kako velike regionalne tvrtke sve više traže kooperantske odnose s malim tvrtkama te od njih otkupljuju poluproizvode ili gotove proizvode, a to je još jedan vid poslovnog odnosa kojem mogu težiti nove tvrtke na tržištu - zaključio je Zoran Kovačević.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) danas (16. listopada 2023. godine) održan je okrugli stol na temu „Pametno upravljanje vodnim resursima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru“. Skup je održan u Gospodarskom centru OBŽ-a u Osijeku, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH te uz tehničku podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Po odabiru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane je voda te se i nacionalno obilježavanje provodi pod motom „Voda je život, voda je hrana“, što je odredilo i temu ovog skupa.

Panelisti okruglog stola, kojega je moderirao Davor Lončarić, bili su ravnateljica HAPIH-a doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Elizabeta Kos, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić,  profesorica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek prof. dr. sc. Mirna Habuda-Stanić i član Uprave Jamnice d.o.o. Marinko Pleština.

Sudionicima panela uvodno se obratio Vilami Fakava, predstavnik FAO-a iz Regionalnog ureda za Europu i središnju Aziju, a uz predstavnike znanstvene zajednice i vodnog gospodarstva, skupu su također nazočili zamjenik župana Josip Miletić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera prof. dr. sc. Vlado Guberac, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam prof. dr. sc. Dragan Kovačević i drugi uzvanici.

- Hrvatska u svjetskim i europskim razmjerima jako dobro stoji s resursima vode, pogotovo kvalitetne pitke vode i vode za proizvodnju hrane, zbog čega je izuzetno važno održati te resurse na način da svakodnevno promišljamo o njezinoj racionalnoj upotrebi. Upravo je ovo dan kada pozivamo sve da razmišljaju o korištenju vode, kako na osobnoj razini, tako i na poslovima kojima se bave, s ciljem njezina očuvanja za buduće generacije - rekla je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić.

Zamjenik župana Josip Miletić naglasio je kako je zajednički cilj da hrana bude zdrava, ali i da njena priprema bude na zavidnoj razini.

- Jedna od tema na današnjoj konferenciji su i vodni resursi bez kojih nema života, zbog čega Osječko-baranjska županija, u smislu poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, razvija čak 16 sustava za navodnjavanje, od kojih je pet završeno. Također, u vidu pomoći domaćim proizvođačima, izgradili smo i opremili Regionalni distribucijski centar OBŽ za voće i povrće u kojem je moguće skladištiti proizvode i plasirati ih na tržište onda kad je to najpovoljnije. Uvjeren sam da će naši projekti značajno doprinijeti gospodarskom razvoju i još kvalitetnijem iskorištavanju mnogobrojnih prirodnih resursa koje imamo - rekao je Josip Miletić.

Ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos je upozorila kako je Hrvatska prva u Europi po količini vode po stanovniku.

- EUROSTAT je u kolovozu ove godine ažurirao podatke koji govore da imamo oko 30.000 kubika vode po stanovniku, a daleko ispod nas su Finska, Švedska i Litva. Što se tiče zaliha kroz Plan upravljanja vodnim područjima koji je donesen ove godine, a za vrijeme do 2027. godine, ukupno raspoložive zalihe vode su 22.163.000.000 kubika godišnje, međutim prostorno i vremenski voda nije dobro raspoređena, osobito u sušnim razdobljima. Hrvatska je dosta ranjiva na vremenske nepogode, i uz Mađarsku i Češku jedna od tri najranjivije zemlje u Europskoj uniji. Suše se javljaju otprilike svake četiri godine i u zadnjih 20 godina dosta su enormne štete od suša, odnosno oko 2 milijarde eura godišnje. Protiv toga se nastojimo boriti izgradnjom sustava za navodnjavanje kojih u Hrvatskoj imamo 28 na 21.000 hektara. U proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju smo imali 107 milijuna eura iz europskih fondova za izgradnju sustava za navodnjavanje te smo kroz program ruralnog razvoja izgradili 17 od spomenutih 28 sustava. Inače, od pet slavonskih županija, Osječko-baranjska županija prednjači po izgrađenosti javnih sustava navodnjavanja, a isto tako ima pripremljene projekte za sljedeće financijsko razdoblje. Nažalost, poljoprivredna proizvodnja je najranjivija na klimatske promjene i uz vidljivi znatniji porast temperatura i oborina koje se javljaju ponekad u prevelikoj količini, koje također nisu dobre, nužan je sustavan rad i po pitanju navodnjavanja, ali i po pitanju odvodnje na poljoprivrednoj parceli - zaključila je Kos.

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je kako je Hrvatska peta u Europi i 45. u svijetu po količini pitke vode, koja inače čini samo 3 posto ukupne vode. Smatra da je voda veliki benefit Hrvatske, no iskorištava se kako bi trebalo i kakve su mogućnosti. Govorio je i o posljedicama nedavnog požara u tvornici Drava Internacional u Osijeku.

- Posljedica će biti prvenstveno na opožareno dijelu. U tom cilju naš Fakultet je ponudio pomoć Osječko-baranjskoj županiji kako bi utvrdili kolika je zaista zagađenost, o kojim se materijama i tvarima radi te sukladno tomu predložili strateška rješenja kako i što brže sve to sanirati - rekao je Zmaić.

Dodijeljena je i nagrada „Komunikator godine“ prof.dr.sc. Bojanu Stipeševiću sa Zavoda za biljnu proizvodnju i biotehnologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Riječ je o nagradi koju prvi put dodjeljuje Društvo agrarnih novinara Hrvatske u sklopu obilježavanja Dana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek kao priznanje istaknutim članovima znanstvene zajednice za njihov značajan doprinos transferu znanja i popularizaciji znanosti u poljoprivrednoj struci.

Tvrtku EcoCortec d.o.o. u Belom Manastir je 2005. godine osnovao Boris Mikšić, hrvatski poduzetnik koji je već tada u SAD-u imao tvrtku koja se bavi proizvodnjom bioplastike i antikorozivnih folija. Baranjska tvornica danas je specijalizirana za proizvodnju folija prema Cortecovoj inovativnoj tehnologiji hlapljivih inhibitora korozije, a kupcima nudi kompletno ekstrudiranje, konfekcioniranje i tiskanje proizvoda od folije i vreće prema specifikaciji kupaca u smislu veličine i performansi.

Tvornicu u Belom Manastiru, lociranu na kompleksu od 15.000 m² unutar belomanastirske poslovne zone, danas (16. listopada 2023. godine) posjetio je župan Ivan Anušić sa suradnicima. Tom prigodom obišao je proizvodne pogone EcoCorteca te održao sastanak s vlasnikom EcoCorteca Borisom Mikšićem i upravom tvrtke.

- Već smo dugo planirali posjetiti prvu američku investiciju gospodina Mikšića u našoj županiji koja dokazuje da je kontinuiranim radom moguće postići izvrsne rezultate. To je primjer poslovanja u kojem su djelatnici na prvom mjestu, kao i kvaliteta i odgovornost prema vlastitom proizvodu, ali i primjer na koji bi način poduzetništvo i obrtništvo trebalo funkcionirati. Inovacija, briga o okolišu i budućnosti te briga o djelatnicima i zajednici temelj su poslovanja tvrtke EcoCortec koja nudi kvalitetan i jedinstven proizvod na svjetskom tržištu. Oni su prva sjevernoamerička investicija u našoj županiji, a odnedavno ne i jedina jer uskoro s radom započinje i američka tvrtka Jabil. Drago mi je da su te investicije ovdje jer su djelatnici izuzetno zadovoljni svojim radnim mjestima, a zadovoljna je i zajednica u kojoj posluju. Primjer rada tvrtke EcoCortec u Belom Manastiru trebaju slijediti i mnogi drugi poduzetnici u našoj županiji, osobito u dijelu pružanja dobrih radnih uvjeta radnicima zbog čega posljedično nemaju problem s nedostatkom radne snage. Puno se može naučiti od ove tvrtke i gospodina Mikšića, pa i usporediti s nekim tvrtkama na području naše županije koje smo zadnjih desetak dana imali priliku vidjeti, kako tvrtka radi s plastikom, poštuje sve zakone i regule, a radi i funkcionira - kazao je župan Ivan Anušić.

Župan je u rujnu ove godine prilikom službenog posjeta Sjedinjenim Američkim Državama posjetio i sjedište tvrtke Cortec Corporation u St Paulu, Minnesota, kojom je prilikom posebno istaknuo ulogu hrvatsko-američkih poduzetnika u jačanju hrvatskog gospodarstva.

Vlasnik tvrtke EcoCortec Boris Mikšić podsjetio je kako je njegova početna ideja bila da se proizvodi koje je razvio u SAD-u počnu proizvoditi u Hrvatskoj.

- Imao sam ponude od Michelina u Francuskoj i nekih tvrtki u Švicarskoj, ali sam se ipak odlučio za Beli Manastir, jer su me se ovdje dojmili lokalni ljudi. Radi se o poštenim i marljivim ljudima, a i kad pogledamo cijeli sustav naše tvrtke s desetak tvornica u različitim dijelovima svijeta, ova se ističe po produktivnosti i ponosan sam da u 17 godina poslovanja nismo izgubili nijednog djelatnika. Došli smo na razinu poslovanja u kojoj ne ovisimo o razvojnim institutima po Americi već inovativne patente možemo plasirati i odavde. Također, otvorili smo i logistički centar u Singapuru zbog čega imamo mogućnost izvoza na daleka tržišta koja hrvatske tvrtke do sada nisu pokrivale. Mi smo prva hrvatska tvornica bioplastike koju smo sami razvili, a imamo i programe protiv korozije u ambalaži. Naši najveći kupci su Skandinavci te tvrtke poput Siemensa, IBM-a ili Airbusa, pri čemu njihovu ambalažu dovozimo ovdje i prerađujemo u novi proizvod - istaknuo je Mikšić i dodao da veliku pozornost u svom poslovanju pridaju zaštiti na radu te zaštiti okoliša od negativnih industrijskih utjecaja.

Gradonačelnik Tomislav Rob naglasio je zadovoljstvo što je Boris Mikšić došao i investirao u Beli Manastir. - Kao zajednica smo sretni što imamo ovakve poduzetnike. Ovo je primjer uspješnog poduzetnika koji je krenuo iz garaže u SAD-u te trudom, radom i znanjem došao do sadašnjeg stanja, primjer je greenfield investicije u našu zonu, jedna od prvih, te je bitna za razvoj grada. Zapošljavanje visokoobrazovanih i ljudi koje rade u pogonima znači ostanak tih obitelji ovdje i budući razvoj grada. Grad ne može bez ovakvih poduzetnika, a gradska uprava ne vodi gospodarsku politiku nego pomaže poduzetnicima. Zato smo puno radili na privlačenju novih investicija i da poduzetnici budu zadovoljni klimom i odnosom Grada prema njima, da smo im na raspolaganju, a to ćemo činiti i ubuduće. Investicijama u zonu, novim prometnicama i uređenjem novih prostora želimo biti institucija koja će im pomagati, a na njima je da razvijaju ovako dobre priče - kazao je gradonačelnik Rob te dodao da EcoCortec izvodi 95 posto proizvodnje te nema nikakvih reklamacija i povrata, na što mogu biti ponosni.

Povodom Europskog tjedna regija i gradova, najvećeg godišnjeg okupljanja i predstavljanja europskih regija i gradova u Bruxellesu, 9. listopada 2023. godine u Uredu Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema održan je tradicionalni prijem na komu su predstavnici svih pet slavonskih županija ugostili brojne uzvanike iz Bruxellesa i Hrvatske. Uz predstavljanje svojih županija i cijele regije, razgovaralo se osobito o ostvarivanju ključnih projekata koji su realizirani tijekom posljednjih 10 godina na području istočne Hrvatske te daljnjem regionalnom razvoju s perspektivom Europske unije.

Prijem su predvodili su župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, ravnateljica razvojne agencije PANORA Senka Horvat te voditeljica zajedničkog Ureda Renata Taušan.

Na prijem su se odazvali veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji Joško Paro, Irena Andrassy veleposlanica RH u Stalnom predstavništvu RH pri EU, zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, Karlo Ressler i Tomislav Sokol, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i drugi uzvanici.

- Prijem je bio odličan, ostvarili smo mnoge kontakte i razmijenili iskustva te nova znanja prenosimo u našu županiju - rekla je Ivana Bagarić, predsjednica Županijske skupštine.

Pregled trenutne kohezijske politike, budućnost kohezijske politike, Interreg programi

Idući dan, 10. listopada, u Predstavništvu Slavonije, Baranje i Srijema u Bruxellesu održan je sastanak s ministrom savjetnikom Ivanom Zekom-Pivačem iz Stalnog predstavništva RH pri EU, a na temu Pregled trenutne kohezijske politike, budućnost kohezijske politike, Interreg programi te tekuće izmjene u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira.

- Bio je to informativni sastanak na komu se govorilo o mnogim aktualnim temama na razini EU, posebno u vezi kohezijske politike i očekivanjima u narednom razdoblju. S predstavnicima županija i regionalnih koordinatora govorili smo što ih očekuje i kako pospješiti djelovanje u cjelini. Europski dani regija i gradova okupljaju sve više Hrvata, predstavnika hrvatske zajednice, ali i naših međunarodnih prijatelja, s kojima, razmjenjujući informacije i stvaramo nove spone. Predstavništvo naših pet slavonskih županija privlači sve veći broj ljudi, ukazujući kako ima stalan status na razini Bruxellesa i okuplja sve veći broj ljudi koji prepoznaju naše napore u stvaranju novih veza bitnih za Hrvatsku, a time i Slavoniju, Baranju i Srijem - naglasio je Ivan Zeko-Pivač.

- Sastanak je bio zaista koristan. Kao predstavnici Osječko-baranjske županije iznijeli smo aktualnosti s kojima se suočavamo te zaključili da su rješivi svi problemi, poput određenih pitanja javne nabave. Naši predstavnici u Bruxellesu rade dobar posao i zavrjeđuju sve pohvale - kazala je nakon sastavka Ivana Bagarić.

Izaslanstvo slavonskih županija u posjetu potpredsjednici Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravki Šuica

Istog dana, 10. listopada 2023. godine, održano je primanje predstavnika pet slavonskih županija kod potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravke Šuice. Teme razgovora bile su tehnička pomoć za zadržavanje talenata, pametna sela, forum startup sela, BELK-Gradimo Europu s lokalnim dionicima s naglaskom na daljnji razvoj na razini EU-a, zelena tranzicija, posebno geotermalna energija te naravno o demografskim mjerama i izazovima, kao i razvoju demokracije na području Slavonije i Baranje, odnosno pet slavonskih županija.

Osječko-baranjsku županiju predstavljali su predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić i ravnatelj JU Županijska razvojna agencija OBŽ Denis Ćosić.

- Demografija je najveći problem svih slavonskih županija, a problem odlazak mladih ljudi vidi i Europska komisija te će u budućem razdoblju donijeti akcijske planove kako zadržati te ljude te vratiti one koji su otišli - ističe Ivana Bagarić.

Ravnatelj ŽRA OBŽ Denis Ćosić izrazio je zadovoljstvo susretima i razgovorima u Bruxellesu povodom Europskog tjedna regija i gradova. - I samo geslo „Napredne regije, jača Europa“ govori u prilog jačanja regionalnih koordinatora, kao što je i ŽRA OBŽ, koji imaju svoje mjesto ovdje. Uostalom, obrađene teme odnose se na zadržavanje talenata sa ciljem jačanja regionalnih dijelova Europe, zatim regije Europe u postindustrijskoj tranziciji, društvene inovacije, digitalna i zelena tranzicija, dakle sve što Europa promiče u zadnjih nekoliko godina i smjernice za naredno razdoblje. Posebno su nam značajni sastanci sa Stalnim predstavništvom RH pri EU te potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuica jer smo „iz prve ruke“ dobili kvalitetne i korisne informacije za naš budući rad - naglasio je Denis Ćosić.  

Fotografije: Kristijan Toplak