Promotivnim letom zrakoplova tvrtke Trade Air iz Zagreba u Zračnu luku Osijek i potom njegovim odlaskom prema Puli, danas (13. listopada 2022. godine) obilježen je početak novog četverogodišnjeg razdoblja letova po PSO (Public Service Obligation) programu, kojim se osječka Zračna luka redovitim linijama povezuje sa Zagrebom, Splitom, Rijekom, Zadrom, Pulom i Dubrovnikom.

- U naredne dvije godine slijedi ulaganje 50 milijuna kuna u Zračnu luku Osijek. Siguran sam da će nova ulaganja, uz PSO letove i pametno upravljanje, privući sve veći broj turista jer je Zračna luka Osijek bitna i za gospodarstvo i turizam - rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić. Dodao je kako je Osijek u rujnu ove godine postigao 30 posto više noćenja u odnosu na rujan predpandemijske i rekordne 2019. godine te kako će Grad nastaviti sufinancirati Zračnu luku.

Zamjenik župana Josip Miletić izrazio je zadovoljstvo što su Osječko-baranjska, kao i Vukovarsko-srijemska županija, zračnim linijama povezane sa Zagrebom, Splitom, Rijekom, Zadrom, Pulom i Dubrovnikom.

- Zračni letovi unutar Hrvatske su izuzetno važni kako bi Zračna luka Osijek dobila novu promociju i vidljivost, a putovanja avionom postala uobičajena za poduzetnike, studente i druge putnike. Zračnoj luci Osijek želim puno uspjeha, a njeno dobro vodstvo je pokazalo da u narednom razdoblju možemo očekivati još bolje uspjehe. Osječko-baranjska županija daje punu podršku Zračnoj luci Osijek jer je od strateške važnosti za ovo područje Hrvatske - kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Petra Koletić iz zrakoplovne tvrtke Trade Air objasnila je kako je riječ o 10 letova tjedno tijekom zimskog i 11 letova tijekom ljetnoga razdoblja. Za Zagreb će se letjeti tri puta tjedno - ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom, dok će za ostale gradove letjeti dva puta tjedno.

Zračna luka Osijek danas je predstavila i novi vizualni identitet, koji - prema riječima direktora Ivana Kosa - pokazuje repozicioniranje u modernu, dinamičnu i pristupačnu zračnu luku za domaće i strane putnike.

- S vjetrom u leđa lokalne i nacionalne vlasti želimo zaokružiti priču strateških promjena i biti prepoznatljivi. Naš logo je znak i simbol slova ”O” kao Osijek i Osječko-baranjska županija, uz pogled na zlatna polja presječena pistom i pogledom iz zrakoplova. Želimo da naši turisti što češće gledaju tu sliku - zaključio je Ivan Kos.

Na području Osječko-baranjske županije u tijeku je niz rekonstrukcija prometne infrastrukture, a između ostalih vrlo opsežni radovi odvijaju se na području Grada Osijeka. Stoga su aktualne radove na dionicama tri državne ceste danas (13. listopada 2022. godine) obišli predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i zamjenik župana Josip Miletić sa suradnicima.

Uvjerili su se tako u tijek radova na rekonstrukciji državne ceste DC 417, odnosno dionici Riječno pristanište Osijek - Nemetin i Vukovarske ulice do raskrižja za Riječnu luku Tranzit te rekonstrukciju kolnika, biciklističke staze i nogostupa nerazvrstane ceste u dionici Vukovarske ulice u Osijeku do raskrižja za Riječnu luku Tranzit duljine 2,0 kilometra. Vrijednosti ugovora je 21 milijuna kuna (bez PDV-a).

Druga dionica odnosi se na izvanredno održavanje državne ceste DC 2, odnosno Južnu obilaznicu Osijeka čiji je sjeverni kolnik od čvora Josipovac do čvora Nemetin u duljini od 19 kilometara predviđen za obnovu. Trenutno se radi dionica u zoni čvora „Elektroslavonija“ do izlaza Osijek Istok u dužini od 800 metara. Ukupna vrijednost radova je gotovo 26 milijuna kuna (bez PDV-a).

Treći dio obilaska bio je na državnoj cesti DC 213 i dionici D 2 - Dalj - granični prijelaz Erdut, čija je vrijednost obnove 90 milijuna kuna, a rekonstrukcija je podijeljena na tri poddionice. Prva se odnosi na dionicu od raskrižja „Nemetin“ do kružnog raskrižja „Aljmaš“ (12,3 kilometara), što se upravo radi. U narednom razdoblju planira se realizirat druga i treća faza, a to su dionice od kružnog raskrižja „Aljmaš“ do kružnog raskrižja „Dalj“ (2,24 kilometara) te potom do graničnog prijelaza Erdut (7,7 kilometara). Rekonstrukcija ceste do Aljmaša tako bi trebala biti zaključena u svibnju iduće godine, dok je kraj radova na cijeloj dionici Osijek-Erdut planiran za ljeto 2024. godine.

- U ovom trenutku izvode se radovi prema 130 milijuna kuna vrijednim ugovorima, a s onime što se projektira za naredno razdoblje ukupna vrijednost radova na području Grada Osijeka je više od 150 milijuna kuna. Nakon obilaska gradilišta možemo izraziti zadovoljstvo obavljanjem radova, a ističem da će najveći dio poslova na sve tri državne ceste biti gotov do kraja godine, odnosno prije početka zime promet će se opet odvijati normalno, bez privremene regulacije - rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić te zahvalio Gradu i Županiji na suradnji u projektima koji svima povećavaju kvalitetu života.

Zamjenik župana Josip Miletić rekao je kako je prometna infrastruktura izuzetno važna za Osječko-baranjsku županiju. - Rekonstrukcijom ovih dionica omogućit ćemo da se po silasku s autoputa do graničnog prijelaza Erdut prometuje po kompletno obnovljenoj prometnoj infrastrukturi. Važno je napomenuti da se istovremeno uz kolnike grade pješačke i biciklističke staze te novi sustav oborinske odvodnje čime se postiže veća sigurnost prometa, kao i kvaliteta infrastrukture koju građani ovih mjesta i zaslužuju - rekao je te zahvalio ministru Olegu Butkoviću i Josipu Škoriću na potpori u projektima.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako možemo biti izuzetno zadovoljni ulaganjima u prometnu infrastrukturu na području Grada Osijeka. Naglasio je da se Južna obilaznica Osijeka obnavlja prvi puta od njene izgradnje 1973. godine te dodao da se u Osijeku provodi i niz drugih projekata u prometnoj infrastrukturi, od obnove tramvajske mreže, nabave novih autobusa i tramvaja, izgradnje podvožnjaka, obnove Zračne luke Osijek do obnove željezničkog kolodvora.

U Belišću su danas (12. listopada 2022. godine) počeli radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, za koji ugovorena vrijednost radova iznosi 55.892.938,00 kuna. Početak radova simbolično su označili generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, zamjenica gradonačelnika Grada Belišća Ljerka Vučković, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić i saborski zastupnik Goran Ivanović.

Investicija se realizira u sklopu projekta Europske unije „Projekt vodoopskrbe i odvodnje Valpovo-Belišće“ koja obuhvaća područje gradova Valpovo i Belišće te općina Bizovac, Koška, Marijanci i Petrijevci. Tvrtka Dvorac d.o.o. Valpovo je nositelj, a uz tvrtku Hidrobel d.o.o. Belišće partneri na projektu su gradovi Valpovo i Belišće te općine Bizovac, Koška, Marijanci i Petrijevci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 271.578.968 kuna, od čega 70% (189.561.114 kuna) dolazi iz Europskog kohezijskog fonda, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode osiguravaju po 35.542.437 kuna (po 20%), dok Dvorac i Hidrobel uz partnere pokrivaju 4% (od toga tvrtka Dvorac d.o.o. osigurava 7.449.186 kuna, a Hidrobel d.o.o. 3.483.794 kuna).

- Radi se o objektu kojim će biti moguće pročišćavanje otpadnih voda približno 24.200 stanovnika ovog kraja Budući UPOV Belišće bit će trećeg stupnja te će prihvaćati i zbrinuti sve otpadne vode s područja Belišća, Valpova i okolice. To će značajno poboljšati, unaprijediti i osigurati za buduće generacije čistoću rijeke Drave. Cjelokupan projekt vrijedan je gotovo 400 milijuna kuna od čega je čak 70% sufinancirano europskim sredstvima, 26% je osigurala Vlada RH, a samo 4% je lokalna komponenta. Također, osim zbrinjavanja otpadnih voda, cjelokupan projekt za žitelje ovog kraja donosi i još jednu dodatnu vrijednost, imat ćemo i 3.500 novih priključaka za kuće koje nisu spojene na kanalizacijske sustave odnosno 10.000 stanovnika ovog područja bit će priključeno na javni sustav odvodnje što će značiti zdraviji i kvalitetniji život naših građana - rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Projekt sadržava izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Belišću i Petrijevcima, zatim postrojenja za pripremu pitke vode (PPPV) kapaciteta 55 l/s, nabavu opreme za održavanje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, izgradnju i rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Belišće, Petrijevci, Koška i Gat. Previđena je izgradnja i rekonstrukcija više od 100 kilometara kolektora i tlačnih cjevovoda te izgradnja 15 i rekonstrukcija dvije crpne stanice. Projekt izravno doprinosi ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva, ali i specifičnih ciljeva vezanim uz opskrbu pitkom vodom i pročišćavanjem otpadnih voda.

Radovi na izgradnji i rekonstrukciji mreže započeli su u listopadu 2019. godine za četiri grupe radova te na području općine Koška u lipnju 2020. godine. Radovi se izvode planiranom dinamikom na svim aglomeracijama, a izvođači Osijek-Koteks d.d. i Odvodnja d.d. Darda nisu stali s radovima niti u vrijeme vrhunca epidemije koronavirusa. Trenutno se izvode radovi sanacije površina na cijelom području, pa se završetak radova na izgradnji linijskih građevina previđa do kraja 2022. godine, a na cjelokupnom Projektu do kraja 2023. godine.

- Ovaj projekat svakako nije kraj dobrih investicija u daljnjoj modernizaciji vodoopskrbe i odvodnje na ovom području Osječko baranjske županije te uz daljnju podršku i dobru suradnju idemo dalje - istaknula je Iva Matić, direktorica tvrtke Dvorac d.o.o. Valpovo.

U ime Osječko-baranjske županije uspješnu realizaciju projekta poželjela je predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić.

U Veteranskom centru hrvatskih branitelja u Osijeku danas (12. listopada 2022. godine) održana je javna tribina sa stručno edukacijskim dijelom o zdravstvenoj, psihološkoj i palijativnoj pomoći hrvatskim braniteljima. Tribinu pod nazivom „Uz heroje do groba“ organizirala je Humanitarna udruga „Branitelj pomaže branitelju“ na čelu s predsjednikom udruge Željkom Miškulinom, a predavanja su održali liječnici i drugi stručnjaci koji se u svom profesionalnom ili volonterskom radu bave ili susreću s navedenom tematikom, od stručnjaka s Medicinskog fakulteta iz Osijeka i Zagreba, KBC Osijek, Doma zdravlja Osječko-baranjske županije, Doma zdravlja Vukovar preko braniteljskih, veteranskih, volonterskih i drugih udruga do proizvođača medicinske opreme i drugih. Na tribini su sudjelovali i državni tajnik u Ministarstvu branitelja Špiro Janović i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

- Svrha i teme tribine su kako zajedno možemo pomoći teško bolesnim hrvatskim braniteljima, prvenstveno u palijativnom stanju, pružajući im zdravstvenu, psihološku i palijativnu pomoć u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i djelatnicima, kao i druge vrste pomoći putem institucija, ali i humanitarne pomoći kroz volonterski način rada - rekao je Željko Miškulin, predsjednik Humanitarne udruge „Branitelj pomaže branitelju“, koja - kako je naglasio - djeluje kako bi pomogla što većem broju teško bolesnih hrvatskih branitelja.

Zamjenik župana Mato Lukić istaknuo je da Osječko-baranjska županija nastoji pomoći hrvatskim braniteljima i njihovim udrugama najviše što je moguće i u okviru ovlasti.

- Vidimo da udruge vrijedni rade, danas je to po pitanju palijativne skrbi za branitelje jer kako i naziv tribine kaže da smo uz heroje do groba. Bio sam nazočan i 2019. godine na početku edukacija volontera koji sudjeluju u palijativnim timovima skrb te se uvjerio da su branitelji i članovi njihovih obitelji zaista zainteresirani i angažirani za pružanje palijativne pomoći svojim kolegama u tim za njih najtežim trenucima. U to se i sada uvjeravamo, no na žalost puno branitelja obolijeva i umire, i to unatoč hvalevrijednim pregledima u KBC Osijek i OŽB Našice. U zadnjih 4,5 godina na području Osječko-baranjske županije umrlo je više od 1.700 hrvatskih branitelja, što je jako puno te je svakako potreban i rehabilitacijski centar u Osijeku - rekao je Lukić.

Najveće godišnje okupljanje i predstavljanje europskih regija i gradova pod nazivom Europski tjedan regija i gradova nakon dvije godine online formata ponovo je održano uživo u Bruxellesu. Bila je to prilika i za predstavljanje Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema, čiji ured u ime pet slavonskih županija od ove jeseni vodi Renata Taušan.

- Osnovni zadaci Ureda su praćenje natječaja koji se raspisuju i brzi protok informacija prema županijama. Vrata Ureda otvorena su i za sve građane Hrvatske koji dolaze u Bruxelles kao i za kolege iz drugih regija Europske unije s kojima razmjenjujemo iskustva te dogovaramo zajedničke projekte sličnih ili teritorijalno bliskih regija - rekla je Taušan.

Na već tradicionalnom prijemu koji se održava u Uredu Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema slavonski su župani ugostili brojne visoke uzvanike iz Bruxellesa, ali i Hrvatske.

- Zajednički nastup pet slavonskih županija prema institucijama Europske unije je iznimno važan, jer se u novoj financijskoj perspektivi otvara mogućnost korištenja devet milijardi eura za područje cijele Republike Hrvatske. Kapitalni projekti na istoku Hrvatske posljednjih godina uistinu mijenjaju sliku Slavonije na bolje, a u vremenu koje je pred nama otvara se mogućnost novih investicija kako bi se osnažila gospodarska aktivnost koja je ključna za ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj - rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Delegacije Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije predvođene županicom Antonijom Jozić i županima Damirom Dekanićem, Igorom Androvićem, Danijelom Marušićem i Ivanom Anušićem tijekom dvodnevnog posjeta održale su brojne sastanke na temu kohezijske politike, demografije i sigurnosti Europske unije.

- Putem ovog Ureda približit ćemo regiju Slavonija Europskoj uniji. Upravo regionalna politika treba kreirati ukupnu politiku Europske unije. Naša suradnja u Uredu u Bruxellesu je nastavak dosadašnje dobre suradnje jer zajednički ključnim projektima radimo pozitivne promjene za žitelje koji žive na istoku Hrvatske - rekao je Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije.

- Pokazujemo zajedništvo i snagu za ostvarenje zajedničkih interesa u smislu kohezijske politike. Želja nam je osnažiti korištenje europskih sredstva, podići kvalitetu gospodarstva počevši od poljoprivrede pa do digitalnih tehnologija koje itekako imaju svoje mjesto u Slavoniji - rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te Razvojne sporazume 1 i 2 značajna su sredstva uložena u ovih pet županija, a novo programsko razdoblje otvara i nove mogućnosti.

 - Vjerujem da ćemo u nadolazećem razdoblju još kvalitetnije koristiti mogućnosti koje nam pruža Europska unija. Bitno je biti spreman za natječaje koji će se otvarati u budućnosti, a upravo su kontakti koje ostvarujemo u Bruxellesu ključni za daljnju realizaciju naših projekata - rekao je Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

U Europskom parlamentu održan je sastanak župana sa zastupnicima iz Republike Hrvatske. Europska unija potiče ravnomjeran regionalni razvoj i upravo je to prilika za intenzivnije povlačenje sredstava za razvoj istoka Hrvatske.

- Hrvatska je kao jedna od najmanjih država Europske unije puna posebnosti. Naše regije su različite i svakoj od njih treba pojedinačno pristupiti, jer ono što treba Slavoniji i što Slavonija može ponuditi, potpuno se razlikuje od, na primjer, Istre i Dalmacije. Upravo su za regije ovakvi sastanci od iznimne važnosti - rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i dodao kako se naglasak mora staviti i na sigurnost i demografiju kao važne teme za budućnost istoka Hrvatske, ali i cijele zemlje.

- Sigurnosno pitanje, pitanje migracija kao i rat u Ukrajini su teme o kojima se vrlo često govori u Parlamentu. Hrvatska pa tako i Europska unija nisu iste danas i prije deset godina. Zbog toga je važno prilagođavanje novim situacijama kako geopolitički tako i u sigurnosnom, demografskom i gospodarskom smislu. Demografija nije bila tema Europske unije donedavno kada je na inicijativu Hrvatske uvrštena u stratešku agendu - rekao je Karlo Ressler.

- Europski fondovi su promijenili sliku Hrvatske i naša budućnost je u fondovima i Europskoj uniji. Ovdje smo kako bi s kolegama iz drugih regija razmijenili iskustva i usvojili primjere dobre prakse - rekao je Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije koji je uz župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikolu Dobroslavića i župana Virovitičko-podravske županije Igora Androvića član Odbora regija.

Zastupnica Biljana Borzan je istaknula važnost dolazaka delegacija iz Hrvatske u Bruxelles kao mjesto gdje se kreiraju politike i donose odluke. - Odnos koji njegujemo je dvosmjeran, jednako kako je na nama kao europarlamentarcima da s vama dijelimo informacije tako je važno da vi kao župani imate inicijativu - rekla je Borzan.

Pitanje zelene i digitalne tranzicije koje dominira ovogodišnjim Tjednom regija i gradova kao i teritorijalna kohezija i osnaživanje mladih, za istok Hrvatske između ostalog, znače ulaganja u poljoprivredu. Osnaživanje sela modernizacijom infrastrukture, naseljavanjem i unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje temelj je regionalnog razvoja, a time i demografske revitalizacije.

- Generalnu revitalizaciju ruralnog područja radimo kroz koncept „Pametna sela“  koji donosi dizanje poljoprivrede na višu razinu kroz ulaganja u nove tehnologiju, ali i prometnu infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, odnosno radimo na tome da kompletnu razinu života na selu dignemo na jedan viši nivo - rekao je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.

Sudjelovanje u glavnim komunikacijskim procesima, praćenje aktivnosti europskih institucija i jasna artikulacija potreba Hrvatske iznimno su važne jer se u Bruxellesu donosi oko 70% zakona Europske unije koji kreiraju daljnju europsku politiku. Novi programi u financijskom razdoblju 2021.-2027. otvaraju mogućnost kvalitetnijeg pristupa svih hrvatskim regija kroz zasebne pozive u skladu sa specifičnostima regija. Rezultat je to, između ostaloga i kvalitetne suradnje lokalne, regionalne i nacionalne razine s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu usuglašenih oko zajedničkog cilja - zaštite nacionalnih interesa Republike Hrvatske.