Ponedjeljak, 4. rujna 2023. godine, prvi je dan nove školske 2023./2024. godine (i) za 19.578 učenika osnovnih škola i oko 10.000 učenika srednjih škola kojima je osnivač Osječko-baranjska županija.

Na području županije djeluje ukupno 76 osnovnih matičnih škola i 105 područnih škola, a Osječko-baranjska županija je osnivač 53 osnovne matične i 104 područne škole. Na području županije ukupno ima i 30 srednjih škola, a Županija je osnivač 26 srednjih škola.

Osobita značajka nove školske godine na području Osječko-baranjske županije je uključivanje naših škola u nacionalni projekt cjelodnevne škole. Naime, od ukupno 62 osnovne škole iz cijele Hrvatske koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", s područja Osječko-baranjske županije u projekt je uključeno 13 osnovnih škola, i to 10 kojima je osnivač Županija, a to su osnovne škole Ernestinovo, Budrovci, Gorjani, „Ivana Brlić Mažuranić“ Strizivojna, Josipa Antuna Ćolnića Đakovo, Mate Lovraka Vladislavci, Matija Gubec Piškorevci, Popovac, „Silvije Strahimir Kranjčević“ Levanjska Varoš i Drenje.

Osnivač dvije osnovne škole u ovom projektu (OŠ August Šenoa i OŠ Mladost) je Grad Osijek, a osnivač jedne je RH (Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj). U eksperimentalni program je uključeno 1.548 učenika.

U prvi razred upisano je 2.197 prvašića, što je manje za 136 učenika u odnosu na 2022./2023. školsku godinu, a smanjenje se bilježi uglavnom u malim područnim školama.

Unatoč tomu, na području Osječko-baranjske županije ni ove godine nije zatvorena niti jedna područna škola, dapače nastava će se opet provoditi i u Područnoj školi Aljmaš (koja je u sastavu Osnovne škole Dalj). Naime, s obzirom na broj djece u Aljmašu i iskazani interes za upis, prekinuta je privremena obustava rada u toj Područnoj školi koja je bila nekoliko proteklih godina. Osim toga, u Osijeku je otvorena i privatna srednja škola EDUKOS koja započinje s radom u ovoj školskoj godini, a provodit će gimnazijski program.

Prehrana za učenike osnovnih škola u novoj školskoj godini provodit će se u skladu s odlukom Vlade RH o kriterijima i načinu financiranja, odnosno sufinanciranja troškova prehrane za učenike osnovnih škola po kojoj će svi učenici imati mogućnost dobivanja školskog obroka. Podsjetimo, projekt „Besplatan školski obrok za sve osnovnoškolce“ pokrenula je upravo Osječko-baranjska županija tijekom školske 2017.-2018. godine te je bila jedina županija koja u suradnji s 40 jedinica lokalne samouprave provodila projekt kojim je u 71 osnovnoj školi bilo obuhvaćeno više od 18.000 učenika. Od prošle školske godine isti projekt je pokrenut na nacionalnoj razini.

Smještaj učenika organiziran je u učeničkim domovima za oko 500 učenika. Ukupno ima 5 učeničkih doma. Osječko-baranjska županija osnivač je 2 samostalna učenička doma, a ostala 3 učenička doma djeluju u sastavu Trgovačke i komercijalne škole „Davor Milas“ Osijek, u sastavu Ugostiteljsko-turističke škole Osijek i u sastavu Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj.

Najveći broj učenika pohađa strukovne škole, potom gimnazije i umjetničke škole. Atraktivna su zanimanja u području elektrotehnike i računalstva, turizma i ugostiteljstva posebice iz razloga što je Elektrotehnička i prometna škola Osijek imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u području elektrotehnike i računalstva, a Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva.

U Pečuhu je danas (31. kolovoza 2023. godine) otvorena nova zgrada Hrvatskog internata „Collegium Croaticum“. Smještajni kapacitet je osiguran za osam osoba u dvokrevetnim sobama, a investicija u vrijednost 600.000,00 eura realizirana je uz potporu Državnog tajništva za odnose s vjerskim zajednicama i nacionalnim manjinama u Republici Mađarskoj. Uz mnoge pripadnike hrvatske nacionalne manjine, svečanosti su nazočili predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, mađarski državni tajnik za nacionalne manjine i vjerske zajednice Mikloš Šoltes, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, hrvatski zastupnik u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, gradonačelnik Pečuha Peterfi Atila i drugi uzvanici.

- Otvorenje nove zgrade Hrvatskog internata je izuzetno važno, a i Osječko-baranjska županija želi dati maksimalnu podršku i pomoć našoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj jer će zgrada služiti prvenstveno mladima koji se školuju kako bi ostvarili sve mogućnosti bitne za život i rad. Važno je prepoznavati Hrvate i njihove probleme u Mađarskoj, a isto tako pomagati i Mađarima koji se nalaze u našoj Županiji i Hrvatskoj. Ta suradnja je na visokoj razini, što očekujemo i u narednom razdoblju - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas naglasio je kako je objekt namijenjen mladima, odnosno studentima kojih će osam već na jesen ovdje biti smješteno, baš kao i šest studenata u objektu u Budimpešti. U zgradi u Pečuhu sada se nalaze Hrvatski pedagoški i metodički centar te „Collegium Croaticum“, a - kako je rečeno na današnjoj svečanosti - usklađeno djelovanje internata i usavršavanja rada učitelja koji rade na hrvatskom jeziku također će doprinijeti osnaživanju hrvatske nacionalne zajednice u Mađarskoj.

- Drago mi je da hrvatska zajednica ima tako dobar odnos s većinskim narodom i mađarskom Vladom kojoj zahvaljujem na odobrenju sredstava za realizaciju ovog projekta. Kao i do sada, a i više od toga, Hrvatska će pomoći da objekt dobro funkcionira i da mladi u njemu mogu kvalitetno provoditi svoje vrijeme, što je najbolji put očuvanja opstojnosti i snage zajednice. Intencija naše Vlade je svake godine povećavati sredstva za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pa tako i za Hrvate u Mađarskoj. Vjerujem da će pripadnici hrvatske zajednice aplicirati svoje programe i projekte, a mi ćemo pomoći kao dobri partneri i sunarodnjaci koji razumiju jedni druge i čine sve da jedni drugima olakšaju i pomognu u stvaranju preduvjeta za što bolji način očuvanja identiteta i prenošenju tih vrijednosti na mlade - poručio je Milas.

Hrvatska državna samouprava (HDS), središnje izborno, političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj, još je 2014. godine među svojim prioritetima zacrtala proširivanje institucionalnog zaleđa i izgradnje kulturne autonomije Hrvata u Mađarskoj. U skladu s time je 01. srpnja 2022. godine utemeljen Hrvatski internat „Collegium Croaticum“, i to na dvije lokacije - u Budimpešti i Pečuhu, u gradovima gdje studira najviše hrvatskih studenata. Cilj ove institucije je usmjeravanje, podučavanje, poticanje mladih na aktivnije sudjelovanje u javnom životu hrvatske zajednice te stvaranje nove hrvatske inteligencije.

Danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, između ostalih, potpisan i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt izgradnje i opremanja dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora Vc. Vrijednost radova na Koridoru Vc iznosi 45,9 milijuna eura, a prilikom potpisivanja ugovora direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan istaknuo je kako se radi o dovršetku Koridora Vc do granice sa Republikom Mađarskom, u dužini od pet kilometara.

- Prošle godine je puštena u promet dionica do Belog Manastira, a danas se potpisuje ugovor za zadnju dionicu, kojoj je rok izgradnje 18 mjeseci. Time će Koridor Vc u potpunosti biti završen kroz RH u dužini od 88,6 kilometara. Izvođač radova je tvrtka Osijek Koteks, a vrijednost radova je 45,9 milijuna eura neto - rekao je Huzjan.

Projekt dovršetka Koridora Vc se financira sredstvima EBRD-a s kamatom od jedan posto i HBOR-a s fiksnom kamatom od 1,8 posto.

- Završetak Koridora Vc kroz Hrvatsku će u potpunosti integrirati Baranju u mrežu hrvatskih autocesta, a to je ujedno i doprinos Vladinom prioritetnom pogledu prema istoku Hrvatske, prema Slavoniji i Baranji - rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naveo je da su ulaganja u prometnu infrastrukturu do sada premašila 3,5 milijarde eura.

- Prije godinu i pol dana otvoren je Most Svilaj, te dio autoceste do Belog Manastira. Riječ je o velikim ulaganjima i o velikim uspjesima - istaknuo je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

- Potpisom ovog ugovora ulazimo u fazu izgradnje posljednjih 5 km dionice Koridora Vc u Baranji do granice s Mađarskom, koji će autocestom povezati Republiku Hrvatsku sa sjeverom Europe. Izvrsnom suradnjom Osječko-baranjske županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih autocesta uskoro će biti dovršen jedan od najznačajnijih prometnih projekata za Osječko-baranjsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku. Završetak hrvatskog dijela Koridora značajno će osnažiti geostrateški položaj i stvoriti uvjete za dodatni gospodarski razvoj OBŽ dok će u prometnom smislu pridonijeti povećanju udobnosti putovanja, skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti prometa na našim cestama - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog Koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže, a povezuje sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe i predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora. Koridor Vc proteže se kroz tri države ukupne duljine 622 km. U punoj prometnoj funkciji trenutno je ukupno 83,6 km autoceste A5 od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom, a uskoro kreću radovi i na preostalih pet kilometara autoceste.

U sklopu međunarodnog obiteljskog festivala Zemlja bez granica, a u organizaciji Udruge za rad s mladima Breza, u Valpovu su tijekom protekla dva dana (28. i 29. kolovoza) održane brojne radionice za djecu. Središnja tema svih radionica bila je "Moja povijest", pa su festival „posjetili“ vitezovi i princeze, plesačice i plesači, a djeca i njihovi roditelji su uživali u pripremljenom programu na idiličnoj lokaciji valpovačkog parka, ispred dvorca Prandau-Normann. Veliki odaziv najmlađih još je jednom potvrdio kvalitetu ovog višegodišnjeg projekta.

- Poticanje dječje kreativnosti je ključno za našu budućnost i iznimno je važno ustrajati u tome. Zemlja bez granica je jedan od najvećih, ako ne i najveći obiteljski festival u Hrvatskoj i zbog kvalitete koju pokazuju udruga Breza kroz organizaciju festivala, ali i kontinuirani rad tijekom godine, Osječko-baranjska županija u njima prepoznaje partnera i nastavit će podržavati njihov rad - istaknuo je župan Ivan Anušić.

Dodao je kako Osječko-baranjska županija prepoznaje značaj Zemlje bez granica i njen doprinos razvoju lokalne zajednice te je i ove godine izdvojila značajna sredstva za organizaciju festivala na čak četiri različite lokacije na području županije.

Ove se godine festival prvi put organizira izvan Osijeka, a radionice su do sada organizirane u Ernestinovu i Valpovu. Prva postaja ovogodišnjega najvećega kontinentalnog obiteljskog Festivala Zemlja bez granica održana je u Ernestinovu u Parku skulptura. U čak 19 radionica sudjelovao je veliki broj djece, njihovih roditelja, baka i djedova koji su svojim osmjesima i oduševljenjem najbolja potvrda uspješnosti Festivala koji je prvi puta održan u ruralnoj zajednici.

- Bio je užitak gledati obitelji kako zajednički sudjeluju u radionicama starih zanata, strpljivo uče nove vještine poput hodanja na štulama i runjenja kukuruza te nove tehnike ručne izrade svijeća, pletenja, tkanja, modeliranja glinom, crtanja klorofilom i izradom slika od mahovine. Naravno, bilo je tu i radionica društvenih igara i 3D modeliranja, plesa, klaunske školice, čajanke s princezama i oslikavanja lica, ali i zdravih i ukusnih zalogaja iz dječjega restorana Ernestina gdje su goste posluživala djeca-polaznici radionica. Sva su djeca mogla dati svoj doprinos i oslikavanju velike zastave djece koja će se nastaviti oslikavati na sljedećim postajama Festivala krajem kolovoza - rekla je Suzana Vargović, predsjednica Udruge Breza.

Program Festivala Zemlja bez granica nastavlja se u Belom Manastiru i Đakovu. Stoga vas pozivamo da nam se danas (30. kolovoza) produžite na radionicama i zanimljivim sadržajima u Belom Manastiru s temom "Moja Baranja" te u razdoblju od 30. kolovoza i 1. rujna u Đakovu gdje je tema radionica "Moja škola".

Danas obilježavamo Dan sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu, a iako je prošlo 28 godina od završetka Domovinskog rata još uvijek u Hrvatskoj imamo 1.806 neriješenih slučajeva nestalih osoba, većinom hrvatskih branitelja i civila nestalih i ubijenih 1991./1992. godine u oružanoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku.

Za neprekidno i dosljedno inzistiranje na istini u utvrđivanju sudbine baš svake nestale osobe zalaže se i župan Ivan Anušić.

- Kad govorimo o pronalasku osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, govorimo o temelju buduće suradnje, pomirenja i suživota između Hrvata i Srba. To danas više nije pitanje politike nego postaje humanitarno pitanje, roditelji koji traže svoju djecu kojima se izgubio svaki trag tijekom Domovinskog rata umiru, a da nisu dočekali da svojim sinovima zapale svijeće na posljednjim počivalištima. Postoje podaci, dokumentacija i svjedoci koji to u ovom trenutku mogu reći i anonimno, ali nažalost jako malo podataka dobivamo. Ovo je svojevrsna utrka s vremenom i humanitarno pitanje koje bi oni koji znaju gdje su njihovi posmrtni ostaci mogli jednostavno riješiti. Apelirao sam barem desetak puta do sada, apelira se i sa svih razina hrvatske vlasti, a ponovit ću i danas da buduća suradnja i suživot ovise o rješavanju pitanja naših nestalih – poručio je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Uz Dan sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu, danas se obilježava i Međunarodni je dan nestalih osoba, a središnja manifestacija ove je godine održana u Varaždinu.

Na Pravnom fakultetu Osijek, danas (28. kolovoza 2023. godine) je otvorena međunarodna znanstvena konferencija socijalnog rada pod nazivom TiSSA koja okuplja akademike i stručnjake iz cijelog svijeta. Zajednički su je organizirali Sveučilište Gent iz Belgije i Pravni fakultet Osijek, a tijekom šest dana trajanja na predavanjima i izlaganjima sudjelovat će više od 120 sudionika iz 28 zemalja svijeta. Otvorenju su uz ostale goste nazočili zamjenik župana Josip Miletić i zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković.

- TiSSA konferencija održava se 19. godinu zaredom, a ove godine su Hrvatska i Osijek, odnosno Pravni fakultet prvi put dobili čast biti domaćini. Koncept ove konferencije je da se održava tijekom šest dana, pri čemu su tri dana predviđena za doktorske studente koji u ta tri dana imaju podršku supervizora, odnosno eminentnih stručnjaka iz područja socijalnog rada, u provedbi njihovih istraživanja, dok su ostala tri dana posvećena plenum konferencijama – objasnila je asistentica s Pravnog fakulteta Osijek, studija Socijalnog rada Gordana Horvat naglasivši kako je ovo jedinstvena prilika za razmjenu novih spoznaja i iskustava s kolegama iz drugih zemalja.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je svima koji su sudjelovali u organizaciji konferencije čiji su ciljevi razvoj znanosti socijalnog rada, umrežavanje i povezivanje akademske zajednice na međunarodnoj razini.

- Uvjeren sam da će ovogodišnja konferencija uroditi brojnim znanstvenim člancima i radovima te da će se na ovaj način dodatno osnažiti naše Sveučilište, ali i djelovanje stručnjaka iz područja socijalnog rada. Osječko-baranjska županija prepoznaje specifičnosti te društvene grane te kontinuirano radi na poboljšanju socijalnih usluga, a to će činiti i u budućnosti – kazao je Miletić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković izrazila je veliko zadovoljstvo što se ovakva međunarodna konferencija odvija upravo u Osijeku.

- U ovih nekoliko dana posjetit će nas akademici i sveučilišni profesori iz 28 zemalja svijeta. Što se tiče studija Socijalnog rada na Pravnom fakultetu, Grad Osijek je tu potpora od samog početka s obzirom da smo potpisali sporazum o suradnji, pri čemu je Upravni odjel za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo platforma za praktični rad studentima socijalnog rada tijekom jednog semestra – istaknula je Crnković.