Župan Ivan Anušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković potpisali su danas (13. srpnja 2023. godine) ugovore kojima Osječko-baranjska županija i Hrvatske vode omogućavaju realizaciju dva značajna projekta. Tu su projekt proširenja i dogradnje Sustava navodnjavanja Gat, čija je vrijednost 3,5 milijuna eura, a potpisali su ga s izvođačem radova, tvrtkom Odvodnja d.d. Darda te Zajednicom gospodarskih subjekata - IDT d.o.o. Osijek i Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek za stručni nadzor. Drugi ugovor odnosi se na izgradnju mosta na rijeci Vuka u Laslovu, čija je vrijednost gotovo 600.000 eura, a u projekt je izravno uključena Općina Ernestinovo, pa je ugovor također potpisala općinska načelnica Marijana Junušić.

- SN Gat je jedan od 15 planiranih sustava za navodnjavanje na području naše županije, od čega je izgrađeno pet. Nastojat ćemo ovom dinamikom što više poljoprivrednih površina staviti pod sustave za navodnjavanje, s obzirom da smo suočeni s vidljivim klimatskim promjenama kojima se moramo prilagoditi. Naša je županija okrenuta poljoprivredi i moramo razmišljati kako ćemo našu proizvodnju zadržati na razini na kojoj je, što čine sve zemlje Europe i svijeta - rekao je župan Ivan Anušić.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je zahvalio Osječko-baranjskoj županiji na interesu za razvoj sustava navodnjavanja, osobito važnih zbog ekstremnih hidroloških prilika. - Hrvatske vode su na raspolaganju za pomoć pri raspodjeli resursa, uz zatvorene sustave navodnjavanja i njihovo racionalno korištenje. Dio sredstava za izgradnju povlači se iz Ministarstva poljoprivrede, dio su europska sredstva, a dio financira i Osječko-baranjska županija, uz Hrvatske vode. Do sada smo izgradili sustave vrijedne 33 milijuna eura, na raspolaganju nam je više od 7.000 ha površine i vjerujemo da će se naši poljoprivrednici uključiti u njihovo daljnje korištenje. Plan je zajedno s Osječko-baranjskom županijom podići površine za navodnjavanje na oko 14.000 ha, čija bi vrijednost izgradnje bila oko 100 milijuna eura jer smo svjesni da se nalazimo u poljoprivrednom kraju, a mogućnost navodnjavanja značajno povećava dohotke poljoprivrednih proizvođača. Što se tiče SN Gat, na ovaj smo način ispravili pogreške iz prošlosti, s obzirom da je sustav izgrađen još 2010. godine, ali nažalost, nije se koristio, niti je bilo definirano pitanje njegova obima da bi se zainteresiralo korisnike. To smo konačno riješili i mrtvi kapital, odnosno crpna stanica na rijeci Dravi koja je za to bila izgrađena, a nije radila, sada će biti vitalni izvor vode iz rijeke - naglasio je Đuroković.

- Izgradnja SN Gat jako puno znači te nam je iznimno drago da će konačno biti u funkciji. Mi smo jedni od korisnika tog sustava, pojedinačno najveći, s 520 ha površine za navodnjavanje, a ovakav sustav značit će nam još i više u budućnosti. Mi kao grupacija već i sami radimo na sustavima za navodnjavanje te znamo njima upravljati - dodao je član Uprave PPK Valpovo Slaven Mijatov.

Igor Biglbauer, direktor Odvodnje Darda d.d. rekao je da tvrtka ima iskustva u ovakvim radovima te vjeruje da će odraditi odličan posao, i po pitanju kvalitete i roka od 16 mjeseci.

Za godinu dana novi most na Vuki

Osječko-baranjska županija je prepoznala važnost izgradnje novog mosta preko rijeke Vuke u Laslovu te je s Općinom Ernestinovo i Hrvatskim vodama pokrenula inicijativu kako bi se povećala sigurnosti stanovnika i prometne infrastrukture na tom području, kao i zbog učinkovitog iskorištenja novog sustava navodnjavanja.

- Danas smo potpisali i ugovor o izgradnje mosta preko rijeke Vuke u Laslovu. Ukupna vrijednost projekta je 595.931,24 eura, a 50 % troška preuzele su Hrvatske vode, dok Općina Ernestinovo i Osječko-baranjska županija osiguravaju po 25 % potrebnih sredstava - rekao je župan Ivan Anušić.

- Kako bismo uklonili još jedno prometno ograničenje na području naše zajednice izradili smo projektno-tehničku dokumentaciju i građevinsku dozvolu za izgradnju mosta preko Vuke koji povezuje postojeći sustav navodnjavanja obradivih poljoprivrednih površina s postojećom prometnom infrastrukturom. Vrijednost ulaganja je 600.000 eura, što značajno premašuje naše godišnje općinske prihode, stoga se zahvaljujemo Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskim vodama koji su prepoznali važnost ove investicije te ju poduprli. Izgradnjom mosta omogućit će se siguran i neometan pristup sustavu navodnjavanja te protok sirovina i krajnjih poljoprivrednih proizvoda. Most povezuje nerazvrstanu cestu koja je u vlasništvu Općine Ernestinovo, prelazi preko rijeke Vuke i vodi do sustava navodnjavanja ukupne površine 78 ha - istaknula je Marijana Junušić, načelnica Općine Ernestinovo. Dodala je da su izvođači uvedeni u radove, a rok za završetak je godinu dana.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je pojasnio detalje izgradnje. - Na tom području postojao je meandar rijeke Vuke i ljudi su nesmetano mogli dolaziti do svojih poljoprivrednih površina, ali je napravljen prokop čime su spojena dva krajnja dijela meandra, čime su ljudi onemogućeni da dolaze do svojih obradivih površina. Na ovaj način omogućit ćemo im lakši pristup. U međuvremenu, izgradili smo sustav za navodnjavanje površine 78 ha, na kojem je prinos zaista velik, a treba reći da smo prije nekoliko godina restaurirali i meandar, omogućivši na taj način njegovo korištenje za sport i rekreaciju - naglasio je.

Osječko-baranjska županija u suradnji sa Županijskim savjetom mladih Osječko-baranjske županije partner je udruzi PRONI - Centar za socijalno podučavanje Osijek u provedbi projekta „Mladi, kako ste?“ financiranog iz programa Erasmus+ Aktivnosti sudjelovanja mladih (KA154-YOU) Agencije za mobilnost i programe EU.

Cilj projekta je podizanje razine svijesti o potrebama i poteškoćama s kojima se susreću mladi Osječko-baranjske županije u području mentalnog zdravlja. Provedbom projektnih aktivnosti planira se osnažiti mlade za aktivno sudjelovanje u svojoj lokalnoj zajednici, kako bi u dijalogu s donositeljima odluka kreirali preporuke za jačanje podrške mentalnom zdravlju mladih. 

Projekt „Mladi, kako ste?“, ukupne vrijednosti 30.500,00 eura, provodi se do 30. lipnja 2024. godine. Planira se održavanje jednodnevnih javnih događanja u obliku javnih rasprava/dijaloga između mladih i donositelja odluka u šest gradova Osječko-baranjske županije te završne konferencije u Osijeku, u travnju 2024. godine.

Tijekom srpnja i kolovoza 2023. godine, kao jedna od projektnih aktivnosti, provodi se istraživanje namijenjeno općoj populaciji mladih u dobi od 15 do 30 godina starosti s područja Osječko-baranjske županije. Svrha istraživanja je saznati koji su najčešći problemi s kojima se suočavaju mladi te koje su im potrebe vezano za snažniju podršku u području mentalnog zdravlja.

Upitnik je anoniman, stoga pozivamo sve mlade u dobi od 15 do 30 godina s područja Osječko-baranjske županije da odvoje 10 minuta svog vremena za popunjavanje upitnika, kako bi rezultati istraživanja bili stvarna slika problema i poteškoća s kojima se mladi zaista svakodnevno suočavaju.

Upitnik se može popuniti na poveznici: https://tinyurl.com/2p8eanva   

Veliki i povijesni uspjeh ostvarila je Ekonomska i upravna škola Osijek na finalu Digitalnog inovacijskog inkubatora by Hrvatski telekom održanom početkom srpnja. U konkurenciji više od 1.000 učenika, učenici Ariana Đeke, Ivona Spajić, Marija Dumančić, Mia Kebet, Bernard Malković i Duje Srdanović s mentoricom Sandom Duk Pritišanac osvojili su drugo mjesto i novčanu nagradu od 600 eura za svoju ideju Articulus - mobilnu aplikaciju koja će pomoći unaprijediti komunikacijsko-prezentacijske vještine.

Nakon toga uslijedilo je još jedno priznanje i nagrada. U konkurenciji više od 120 škola sudionica, Ekonomska i upravna škola Osijek dobila je priznanje za Školu za inovacije te novčanu nagradu od 2.000,00 eura. Međutim, tu nije bio kraj nagradama i priznanjima. Mentorica Sanda Duk Pritišanac je drugu godinu zaredom osvojila priznanje za Mentora inovatora, zahvaljujući svojoj inovativnosti, idejama i mentorstvu.

Izvor: Ekonomska i upravna škola Osijek

Povodom 50. obljetnice stvaralaštva Kolonije kipara naivaca Ernestinovo, danas (12. srpnja 2023. godine) je u prostorijama DVD-a Ernestinovo održano predstavljanje monografije „Petar Smajić i Kolonija kipara naivaca Ernestinovo“ autora Marijana Špoljara kojem je uz brojne goste i načelnicu Općine Ernestinovo Marijanu Junušić, nazočio zamjenik župana Mato Lukić.

- Kolonija kipara naivaca predstavlja tradiciju i baštinu ovog kraja, a svojim izvornim umjetničkim izričajem promiče identitet zajednice kroz očuvanje tradicionalnih kulturnih vrijednosti. Već 50 godina ova se manifestacija pozicionira kao jedna od najznačajnijih kulturno-umjetničkih događanja na području Slavonije i Baranje, zbog čega je i monografija autora Marijana Špoljara o pola stoljeća djelovanja kipara naivaca u Ernestinovu, izuzetno vrijedno ostvarenje – kazao je Lukić.

Načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić naglasila je kako je Petar Smajić svojim radom dao poseban pečat zajednici, ali i identitet kojim se diče ne samo u Hrvatskoj, već i šire.

- S radošću očekujemo 50. Koloniju zbog čega smo posljednjih nekoliko godina promišljali kako da sve ono što se radilo i stvaralo uobličimo u jedinstvenu monografiju. Iako su lokalni autori odbili sudjelovati u njezinoj izradi, ne zato što nisu željeli pisati o naivi, već zato što su uvidjeli da je to jedinstveno i bogato područje te su se bojali zaći u njega, dopredsjednik „Likovne udruge Petar Smajić“  Ivica Tolić pronašao je Marijana Špoljara. Izuzetno smo ponosni što je upravo on autor ove monografije koja odiše nevjerojatnom toplinom i ljubavlju – istaknula je načelnica Junušić.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u travnju ove godine raspisalo je Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije, u lipnju je odobrilo 25 projektnih prijedloga, a danas (11. srpnja 2023. godine) u Osijeku je državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić uručio ugovore korisnicima. Uz predstavnike korisnika, svečanosti su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, zamjenica gradonačelnika Osijeka Jasenka Crnković, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov te drugi uzvanici.

Državni tajnik Domagoj Mikulić naglasio je kako su MRRFEU i Vlada RH duboko svjesni svih problema koje ima hrvatska nacionalna manjina u Srbiji te im nastoji pomoći u svakoj prigodi.

- Ta pomoć nije samo deklarativna nego se ogleda i kroz projekte poput današnje dodjele 25 ugovora ukupne vrijednosti 543.671,06 eura. Ogleda se i kroz izgradnju Hrvatske kuće, koju smo nedavno otvorili u Subotici, a snažnu poruku šaljemo i odlukom kojom su u proračunu za 2024. godinu predviđena sredstva znatno viša sredstva, u iznosu od dva milijuna eura, kao i da smo u korisnicima našli izvrsnog partnera za realizaciju projekta koji svima koriste i čine život lakšim i boljim i u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj. Naravno, kroz ovaj i druge programe i dalje ćemo nastaviti pomagati Hrvate i hrvatsku nacionalnu manjinu u Republici Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Crnoj Gori i svugdje gdje ima Hrvata - rekao je Mikulić.

Zamjenik župana Josip Miletić istaknuo je da Osječko-baranjska županija godinama kontinuirano pomaže Hrvatima u Vojvodini, ali i drugim hrvatskim zajednicama izvan domovine. - To ćemo činiti i u budućnosti, a veseli nas da su za tu namjenu osigurana i nacionalna sredstva koja će pomoći očuvanju identiteta Hrvata u svim područjima izvan Hrvatske. Čestitam svima koji su danas potpisali ugovore za provođenje planiranih projekata i želim im puno uspjeha - kazao je.

- Drago mi je da sam danas u Osijeku, gradu u kojem je ova uspješna priča započela prije dvije godine, zahvaljujući županu Ivanu Anušiću i tadašnjoj ministrici regionalnog razvoja i fondova EU Nataši Tramišak koji su pomogli da se proširi materijalna i financijska pomoć koju dobivamo iz Hrvatske, te da se nađe novi izvor financiranja. To je učinjeno i ovo je drugi ciklus dobivanja sredstava. Prošli put je to bilo u visini 3 milijuna kuna, sredstva su utrošena, naš je institucionalni okvir značajno unaprijeđen, ne samo kad su u pitanju udruge i institucije koje se vezuju uz naša središta, već i one koje su u manjim sredinama i sredinama bez značajnije podrške za rješavanje potreba i izazova pripadnika hrvatske zajednice. Sredstva su uredno potrošena, što je bilo verificirano od strane ministarstva, a sada se zahvaljujemo ministru Erliću što je prepoznao naša nastojanja i potrebe, a sigurni smo da ćemo ponovno opravdati sva očekivanja te da ćemo biti pouzdani partneri. Naime, Hrvati u Srbiji su Hrvati koji imaju velike potrebe. Mi smo građani zemlje koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak, kandidiramo se kao najsiromašnija hrvatska zajednica u svijetu, zbog čega nam ovakvi programi koje ostvarujemo u suradnji s Vladom RH i brojnim gradovima i županijama u RH, drže svijetle perspektive - naglasio je Tomislav Žigmanov.

Među 25 odobrenih projekata je i odluka kojom je Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskom nacionalom vijeću iz Subotice odobrena potpora u ukupnom iznosu od 24.000,00 eura. Naime,  Osječko-baranjska županija je zajedno s Hrvatskim nacionalnim vijećem prijavila projektni prijedlog „Susreti podunavskih Hrvata“ čija je ukupna vrijednost 30.000, eura. U Subotici je adaptirana i opremljena „Hrvatska soba“, dok je Osječko-baranjska županija organizirala trodnevnu manifestaciju u Općini Draž povodom Dana Županije. Održan je tako Godišnji skup podunavskih Hrvata koji je zamišljen kao skup predstavnika općina i gradova s područja Osječko-baranjske županije s predstavnicima hrvatskih udruga, samouprava i institucija iz Srbije i Mađarske.

Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje je po drugi put korisnik ovog projekta, zahvalila je DSHV-u na inicijativi i županu Ivanu Anušiću na odgovoru koji je veliki poticaj za Hrvate u Republici Srbiji. - Hrvatske udruge u RS za sada se oslanjaju samo na sredstva Središnjeg državnog ureda i zahvaljujući tomu mogu redovito funkcionirati. Ovo je dodatni poticaj jer se razvojni projekti udruga ne bi mogli realizirati bez tog dodatnog fonda. Prošli put smo dokazali da smo izuzetno pouzdani partneri, da možemo apsorbirati sav novac i možemo ući u drugi ciklus. Ovim projektom Hrvati i udruge u RS su dobili na prepoznatljivosti, a dodana vrijednost je i da smo uspjeli povezati udruge iz obje države. Najveći ishod je da će Hrvati u Srbiji ovim poticajima već biti osnaženi i spremno dočekati kada u RS dođu predpristupni i veći fondovi te RS bude ulazila u EU - rekla je Jasna Vojnić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković izrazila je zadovoljstvo što se potpisivanje ovih ugovora odvija upravo u gradu Osijeku. - Grad Osijek ima dugogodišnju suradnju s hrvatskom nacionalnom manjinom u Vojvodini, osobito s prijateljskim gradom Suboticom. Posebno mi je drago što su korisnici ovih ugovora obrazovne ustanove iz Osijeka, poput Filozofskog fakulteta i III. gimnazije, jer znamo da ulaganjem u obrazovanje mladih ljudi, ulažemo u svoju budućnost i očuvanje hrvatske baštine, kulturnih običaja, jezika i hrvatske pisane riječi - istaknula je Crnković.

- Za svoj projekt koji provodimo u partnerskom odnosu s vinkovačkom Plavom TV odobreno nam je ukupno 23.000 eura, a imajući u vidu da imamo dobru suradnju, smatrali smo da bi tu suradnju mogli dodatno osuvremeniti i obogatiti na način da povećamo kvalitetu programa. Naime, Hrvatska riječ iz Vojvodine koja se emitira na navedenoj televiziji može biti daleko kvalitetnija i po pitanju sugovornika i po pitanju pripreme. Ovo je drugi put da surađujemo, a plan nam je da osuvremenimo naš studio u Subotici i na taj način olakšamo posao našim partnerima jer ćemo biti u mogućnosti proizvoditi sadržaj koji će se emitirati na Plavoj TV - izjavio je ravnatelj Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ Ladislav Suknović.

U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade danas (10. srpnja 2023. godine) u Osijeku je održana konferencija ,,Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva". Riječ je o prvoj konferenciji u drugom ciklusu konferencija na temu demografske revitalizacije, aktualnih demografskih trendova i doprinosa jedinica lokalne samouprave demografskoj revitalizaciji. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Gradom Osijekom za pet slavonskih županija kao geografski i povijesno objedinjene cjeline, gospodarskog, agronomskog i prometnog čvorišta Hrvatske, što je utjecalo i na specifičnosti demografskog rasta i razvoja cijele regije.

Kako je rekla državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, donošenje demografskih mjera i politika ne može se voditi samo na jednoj razini nego je potrebna i suradnja s lokalnim i regionalnim čelnicima. Stoga je i ova konferencija prilika da se otvoreno govori o stvarnim problemima te kako pomoći jedni drugima.

Problem demografije nije vezan samo na područje istoka nego cijele Hrvatske, kazala je, te naglasila da se na tom planu s nacionalne razine provodi niz mjera i kroz različite resore, ali i da niti jedna mjera sama za sebe neće postići dobar rezultat nego mora biti umrežena sa svim ostalim. Tako npr. novčane potpore za obitelji moraju pratiti usluge kao što su produženi boravak u školi, besplatni obrok i udžbenici. Ističe da su mladi najveći potencijal Hrvatske, a oni su u zadnjih desetak godina najviše iseljavali. Dobrim mjerama smatra povećanje rodiljnih i roditeljskih potpora, uvođenje očinskog dopusta, aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja te dodala da predstoje nove odluke u vezi dječjeg doplatka, rad u sustavu odgoja i obrazovanja, a poseban izazov je stambeno zbrinjavanje u komu treba pomoći i mladim i starijim osobama.

- Država ne može utjecati na to koliko će neka obitelj imati djece, ali svakoj obitelji treba poboljšati kvalitetu života, ponuditi kvalitetan posao, rad na neodređeno vrijeme, kvalitetne usluge koje to sve prate i tada ima razloga vjerovati da će ljudi ostajati, a oni koji su se u zadnjih 10 godina odselili vjerujem da će naći razlog za povratak. Cijeli niz mjera i politika se mora umrežiti od lokalne i regionalne do nacionalne razine te akademske zajednice, što je izazovan i složen proces - zaključila je državna tajnica Željka Josić.

- Demografska slika istočne Hrvatske, kao i cijele Hrvatske nije zadovoljavajuća, što se potvrdilo i na zadnjem popisu stanovništva, a država i sve njene ustanove i poveznice moraju se aktivirati u procesu demografske obnove. U tom cilju neke od mjera Hrvatska i mi kao županija već provodimo i zadnjih godina imamo pozitivne pokazatelje, a oni su preduvjet demografske obnove. Bilježimo tako otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih, povećanje broja novorođenih, no najbitnije je da imamo i povratak ljudi koji su u proteklih desetak godina napustili Osječko-baranjsku županiju, posebno onih koji su otišli u Irsku te se vratili, nalaze radna mjesta i ostaju u OBŽ i Hrvatskoj. To je dio pozitivnih kretanja u demografskom smislu, ali nije dovoljno. Ključno je da demografska obnova nije samo osiguranje radnog mjesta nego treba raditi još niz stvari na uređenju države, sigurnosti i zaštite svakog čovjeka u pravnom i svakom smislu da ljudi ostaju i žive u Hrvatskoj. Proteklih godina to nije bio slučaj i to je jedan od najvećih razloga zašto je Hrvatska kao zemlja EU izgubila u postotku najveći broj stanovnika i ima možda najgoru demografsku sliku u Europi. Na tomu moramo raditi svi zajedno jer je demografija sveobuhvatan i zahtjevan nacionalni proces u komu se pomake ne može vidjeti za godinu-dvije. Na tomu se mora raditi sustavno da bi se nakon desetak godina mogla „podvući crta“ - poručio je župan Ivan Anušić.

Naglasio je kako Osječko-baranjska županija provodi niz kvalitetnih projekata, među kojima su i beskamatni krediti za prvu nekretninu i poduzetničke projekte te dodao da se procjenjuje kako je 30-40 posto onih koji su otišli iz Osječko-baranjske županije sada u fazi povratka, već se vratilo ili najavljuju povratak.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin je rekao da bez gospodarskog nema ni demografskog rasta, a to je izazov s kojim se aktualna gradska uprava suočava od početka mandata i s kojim se „uhvatila u koštac“. Naglasio je realizaciju najveće investicije u Osijeku koja će osigurati 1.500 radnih mjesta, ali i niz drugih, osobito dodatna ulaganja u mlade, u osnovne škole, vrtiće, stipendije… - U zadnje dvije godine preokrenuli smo trendove i imamo više useljenih nego iseljenih iz Grada - zaključio je.