Tradicionalna manifestacija "Slavonijo, u jesen si zlatna" po 18. put održala se u Tenji od 31. kolovoza do 3. rujna 2022. godine. Obilovala je različitim kulturnim, tradicijskim i zabavnim sadržajima, a središnji dio programa u subotu, 3. rujna, činilo je natjecanje u kuhanju čobanca, eko-etno sajam, mimohod jahača i KUD-ova, smotra folklora i izbor najljepše djevojke u narodnom ruhu te tamburaška zabava. Prethodnih dana održana je Dječja smotra folklora, zatim gastronomska atrakcija - vol s ražnja uz podjelu porcija te nastupi pjevačkih skupina i tamburaša.

Kulturno-tradicijsku manifestaciju "Slavonijo, u jesen si zlatna" organizirali su članovi KUD-a Josip Šošić iz Tenja, a u pratnji njihova predsjednika Josipa Mihaljevića na početku središnjeg dijela programa bili su gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

Osječko-baranjska županija dodjeljuje jednokratne financijske potpore polaznicima poslijediplomskih studija od 2002./03. akademske godine. Na taj način nastoji pomoći mladim osobama u pokrivanju troškova njihovih studija, potaknuti ih na cjeloživotno obrazovanje, stjecanje znanja i kompetencija na najvišoj obrazovnoj razini, a ujedno stvarati dodatne pretpostavke za razvoj gospodarstva, zdravstva, socijalne skrbi, školstva, uprave, pravosuđa i drugih djelatnosti koje zahtijevaju nova znanja i najnovije znanstvene spoznaje.

Potpore za poslijediplomski studij kandidatima s područja Osječko-baranjske županije odobrene su i ove godine, i to za 93 kandidata. Naime, u županijskom proračunu ove je godine za navedene potpore osigurano 300.000,00 kuna, potom je proveden javni natječaj na koji je pristiglo 97 prijava, od kojih su 93 bile valjane te su tim kandidatima raspodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 299.939,44 kuna.

Zamjenik župana Josip Miletić danas (1. rujna 2022. godine) je korisnicima uručio ugovore, a uspješan poslijediplomski studij poželjeli su im i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul te prof. dr. sc. Boris Crnković kao predsjednik županijskog povjerenstva za dodjelu potpora.

- Danas dodjeljujemo ugovore o potporama studentima koji su iskazali želju i ispunjavaju kriterije za nastavak svog školovanja na poslijediplomskim studijima. Osječko-baranjska županija kontinuirano pomaže i stipendira studente i na dodiplomskim i na poslijediplomskim studijima jer je to izuzetno važno za ovo područje. Želimo da upravo najviše obrazovani kadar bude generator razvoja Osječko-baranjske županije te da ostanu ovdje, na području Slavonije i Baranje, što je dodatni benefit za ovo područje. Školovanja i obrazovanja nikada nije dosta te im želimo puno uspjeha u tomu - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Najveći broj bodova na natječaju imala je Tamara Drezner Kovačić iz Osijeka. - Iznimno mi je zadovoljstvo što sam dobila ovu stipendiju koja će mi uvelike pomoći da završim studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, odnosno poslijediplomski studij iz Inovacija i poduzetništva, čime ću moći nastaviti istraživati kako se može poboljšati turizam u Osječko-baranjskoj županiji, kazala je nakon uručenja ugovora.

Nakon dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa, u Brođancima je proteklog vikenda održana Olimpijada starih športova. Na 48. Olimpijadi po redu, sudjelovalo je 630 natjecatelja, odnosno 36 ekipa iz šest županija. Prvi put, ove je godine Olimpijada imala i međunarodni karakter jer su na njoj sudjelovale i ekipe iz Ukrajine.

- Olimpijada starih športova pokrenuta 1972. godine je brand Istoka Hrvatske, a u svijetu ima svega nekoliko ovakvih i sličnih manifestacija. Nije lako čuvati kulturu, tradiciju i baštinu, a pogotovo tradiciju sporta kako su ga nekad igrali naše bake i djedovi. Upravo Osječko-baranjska županija kao pokrovitelj ove manifestacije želi pomoći u vraćanju starog sjaja ovoj manifestaciji koju je imala krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina – rekao je saborski zastupnik i izaslanik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

Olimpijada starih športova uključuje brojne zabavne, stare, pastirske igre koje su ljudi, radeći na polju, izmišljali kako bi imali razonodu. Od pionirskih disciplina to su: skakanje u vreći, šinje, kozana do seniorskih kao što su banga, čočak, vranjići te tokač koji je preteča hokeja na travi.

Neizostavan dio ove manifestacije je i vol na ražnju, pripremljen kako za natjecatelje tako i za sve posjetitelje.

Na pokusnom polju kod Čepina danas (30. kolovoza 2022. godine) u organizaciji Tvornice ulja Čepin održana je tradicionalna manifestacija Dani polja suncokreta. Ujedno je obilježeno 80 godina postojanja Tvornice, osnovane 1942. godine kada je u Čepinu počela prerada suncokreta i proizvodnja sirovog ulja mehaničkim prešanjem. Tvornica je potom kontinuirano modernizirana, da bi od 2002. godine postala najveći prerađivač uljarica u Hrvatskoj. Od 2013. godine djeluje kao članica Žito grupe, a danas je Tvornica ulja Čepin vodeći hrvatski prerađivač zrna uljarica s godišnjim kapacitetom prerade od 150.000 tona i proizvodnjom od 32 milijuna litara rafiniranih ulja godišnje.

Uz predstavnike Tvornice ulja i Žito grupe te poslovne partnere i druge goste na današnjoj manifestaciji nazočili su zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasminka Crnković.

- Tvornici ulja Čepin čestitam 80 godina postojanja i želim puno uspjeha u narednom razdoblju. Mnogo je proizvoda koji su do sada nastali u ovoj tvornici, a svakako tu i velik broj zaposlenih koje treba zadržati uz poticanje poslovanje. Ova godina je bila sušnija, ali vjerujem da će kvaliteta proizvoda biti dobra, bez obzira na smanjene prinose. Drago mi je što i danas svjedočimo dobroj suradnji svih poljoprivrednika, a ističem da Osječko-baranjska županija daje punu podršku i tvornici i svim poljoprivrednicima, što ćemo i nastaviti. Osobito je važno ono što kao Županija radimo za naredno razdoblje, a to su programi navodnjavanja, za što i danas imamo potpisivanje dva vrijedna ugovora - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić danas (30. kolovoza 2022. godine) u Osijeku su uručili ugovore ukupne vrijednosti 133 milijuna kuna o financiranju za tip operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ za 19 korisnika s područja Osječko-baranjske županije. Riječ je o sredstvima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., odnosno 2022., a odnose na podršku malim i mladim poljoprivrednicima i poduzetnicima za značajne investicije, nabavku stoke, kupnju strojeva i opreme, ekološku proizvodnju. Ugovor o potpori uručen je i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu iz Kešinaca, a najveći iznos, ukupno 123 milijuna kuna, odobren je Osječko-baranjskoj županiji za gradnju Sustava navodnjavanja Dalj i dogradnju Sustava navodnjavanja Gat, čiji obuhvat navodnjavanja iznosi više od 1.200 hektara poljoprivrednih površina.

- Kada je u pitanju Program ruralnog razvoja u Osječko-baranjskoj županiji, koga koriste i institucije i poljoprivrednici, do sada je ugovoreno mnoštvo različitih potpora koje su vrijedne više od 2,77 milijarde kuna, od čega je već isplaćeno više od 2,2 milijarde kuna. Kada govorimo o izravnim plaćanjima u poljoprivredi i ruralnom razvoju (uglavnom po hektaru) u Županiju je u posljednjih sedam godina plasirano više od 4,6 milijardi kuna, što govori o značaju ove županije za hrvatsku poljoprivredu te o snazi njezinih poljoprivrednika. Veseli me što povećavamo broj mladih poljoprivrednika u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj su do sada dodijeljeni i posebni zajmovi za točno 300 korisnika, mladih poljoprivrednika, što je 22 posto ukupne omotnice - rekla je ministrica Marija Vučković te naglasila da je u Osječko-baranjskoj županiji vidljiv napredak, i to ne samo u poljoprivredi. Najavila je da će uskoro biti raspisani i posebni natječaji za kupnju opreme za navodnjavanje korisnicima javnih sustava koji postoje ili su fazi izgradnje.

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vukić istaknuo je da se više od 25 posto svih potpora u poljoprivredi isplaćuje u Osječko-baranjskoj županiji, za koju je rekao da je stup hrvatske poljoprivrede. Između ostalog, tako je izgrađeno 16 vrtića, od kojih su neki već otvoreni, zatim vatrogasni domovi, sustavi navodnjavanja, ceste… - Program ruralnog razvoja od 2014. godine jedan je od najuspješnijih europskih strukturnih projekata i investicijski fond. Od 2014. godine u Hrvatskoj je na raspolaganju oko 25 milijardi kuna, ugovoreno je više od 20 milijardi kuna, a više od 18 milijardi kuna je do sada isplaćeno različitim korisnicima za različite programe unapređenja i razvoja poljoprivredne proizvodnje ili revitalizaciju sela u bilo kojem smislu, kazao je.

- Sustavi navodnjavanja Dalj i Gat su iznimno značajni i uskoro ih završavamo. Riječ je o dva od 16 sustava u Osječko-baranjskoj županiji u različitim fazama realizacije, od već završenih, u izgradnji ili za koje se priprema projektna dokumentacija. Sustavi navodnjavanja su ključni za opstanak poljoprivrede u Slavoniji i Baranji, pa i cijeloj Hrvatskoj, što se osobito pokazalo ove godine. Naime, suša je nemilosrdna, na mnogim površinama su stradale žitarice, soja, kukuruz i suncokret, na nekima i potpuno, pa vidimo da je budućnost apsolutno u navodnjavanju. Osječko-baranjska županija ima potencijale za navodnjavanje 150.000 hektara, a imamo 135 milijuna kubnih metara vode na raspolaganju kroz akumulacije i rijeke Dunav i Drava te na tomu stoga radimo zajedno s Hrvatskim vodama, Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom. Zahvaljujemo im jer su zajedno s nama prepoznali upravo te prioritete, koje i realiziramo kroz ugovore kao što su današnji - rekao je župan Ivan Anušić.

Dodao je kako je u Regionalnom distribucijskom centru Osječko-baranjske županije za voće i povrće jučer (29. kolovoza) obavljen tehnički pregled te uskoro slijedi njegovo otvorenje, a najavio je nove potpore proizvođačima voća i povrća radi povećanja konkurentnosti njihovih proizvoda na tržištu.

Središnje obilježavanje Međunarodnoga dana nestalih osoba i Dana sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu održano je 30. kolovoza 2022. godine u Vukovaru, gradu za čijih se 385 stanovnika još uvijek ne zna sudbina. Organizatori su Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruga Vukovarske majke u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskoga rata i Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, a uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, Memorijalnoga centra Domovinskoga rata Vukovar, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Međunarodnoga odbora Crvenoga križa i Hrvatskog Crvenoga križa. Inače, u Hrvatskoj se na popisu nestalih iz Domovinskog rata još uvijek nalazi 1.832 osoba od kojih je 518 s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Program obilježavanja počeo je polaganjem vijenaca i odavanjem počasti žrtvama iz Domovinskog rada na Memorijalnom groblju u Vukovaru, zatim svetom misom za sve poginule, ubijene i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskoga rata u Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova te prigodnim programom na Trgu dr. Franje Tuđmana, kada su ujedno predstavljanje i aktivnosti Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.

Uz članove obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila, obilježavanju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, gradonačelnik Vukovara i saborski zastupnik Ivan Penava te drugi uzvanici.

Ministar branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je rješavanje pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu prioritet od kojega Hrvatska nikada neće odustati. Između ostalog je rekao da je Vlada RH uspostavila normativni okvir i propisala nadležnosti svih tijela i službi koje participiraju u procesu pronalaska nestalih osoba, no od strane Srbije i dalje izostaje suradnja u dostavi informacija o sudbini nestalih osoba.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir rekla je kako je svake godine sve manje roditelja koji traže svoju djecu. - Vrijeme čini svoje i oni umiru, a da nisu saznali istinu o sudbini svojih voljenih. U Hrvatskoj se radi onoliko koliko se može u odnosu na informacije koje posjeduju institucije RH, obitelji surađuju s institucijama, imaju potporu ne samo u potrazi već na sve druge načine. Nadamo se da će nekome proraditi savjest i da će pomoći da ona majka koja je možda na samrti prije nego umre dozna gdje je njeno dijete završilo i da ga pokopa. To je najveća želja jedne majke, oca, djeteta, supruge, bilo kojeg člana obitelji - rekla je.

Fotografije: Dražen Jurmanović