Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu danas (14. prosinca) u 19.00 sati na adventskom vijencu upaljena je treća svijeća, ona koja označava radost.

Upalila ju je predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić.

U prigodnom programu sudjelovali su polaznici Glazbene radionice Klasan – Tamburaški orkestar i solist Ante Miličević. Prigodnu molitvu izgovorio je vlč. Mato Mićan.

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, danas (13. prosinca 2024. godine) je održana završna konferencija projekta „Mladi u fokusu društvenog razvoja“ kojeg Osječko-baranjska županija od 1. siječnja 2024., provodi u suradnji s udrugama DKolektiv-organizacija za društveni razvoj (nositelj projetka) i PRONI Centrom za socijalno podučavanje (partner na projektu). Konferenciji je uz pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Mirandu Glavaš Kul, predstavnike udruga i društava koja se bave pitanjima mladih te mlade, nazočio i zamjenik župana Josip Miletić.

- Ovim projektom želimo dodatno potaknuti aktivnosti koje su važne mladim ljudima, ali i skrenuti pozornost na poteškoće s kojima se susreću, poput mentalnog zdravlja, pronalaska posla, sudjelovanja u životu zajednice te rješavanja stambenog pitanja. Osječko-baranjska županija u idućoj godini planira uložiti 100.000,00 eura za provođenje ovog programa čime ćemo, siguran sam dodatno osnažiti ulogu mladih u našem društvu. U tome želimo biti lider na ovom području, a još je donedavni župan, danas ministar, Ivan Anušić prepoznao važnost usmjeravanja javnih politika prema mladima što mi ovime činimo – kazao je Miletić.

Pročelnica UO za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul istaknula je kako su mladi velika skupina koja često nije toliko vidljiva u našem društvu. - Samim time što je naš Upravni odjel za obrazovanje dodao mlade kao posebnu kategoriju, pokazali smo da želimo da oni budu vidljivi i važni. Upravo zbog toga odlučili smo se posebno pozabaviti mladima koji bi trebali biti nositelji promjena u društvu kao što su to tijekom desetljeća u prošlosti i bili. Prepoznali smo da se danas sve češće povlače u sebe, nisu toliko glasni, ne ističu svoje želje i potrebe te sve lakše svoj put pronalaze izvan Hrvatske. Nama je, naravno, namjera da oni ostanu ovdje i doprinesu razvoju našega, a jedna smo od rijetkih županija koja ih stavlja u fokus. U kreiranju programa okupili smo mlade iz različitih sredina, iz različitih kategorija, dakle i oni koji su slabije obrazovani, oni koji su više obrazovani, oni koji su zaposleni, koji nisu zaposleni kako bismo čuli što oni smatraju da im treba i onda smo na temelju toga odredili ciljeve. ovoga programa nam predstoji rad, ovo je sada, rekli bismo, i ako vrlo ozbiljan posao, najlakši dio posla složiti program, sada ga treba početi provoditi. To ćemo svakako raditi sa jedinicama lokalne samouprave, sa općinama i gradovima sa kojima ćemo dogovoriti modele rada i, dakako, sa udrugama koje već okupljaju mlade – rekla je Glavaš Kul.

Nositelj projekta je Udruga DKolektiv – organizacija za društveni razvoj koja se godinama bavi mladima, objasnio je Nikica Torbica ističući kako su javne politike najviša razina utjecaja na zajednicu. - Javne politike su te koje nam daju osnovu i okvir za dugoročno djelovanje. Mi smo na početku ovog projekta, koji je počeo početkom godine, krenuli s istraživanjem potreba mladih pri čemu je više od 1800 mladih odgovorilo na taj upitnik, a nakon analize smo oformili radnu skupinu u kojoj je više od 50 posto mlađih od 30 godina. Program ima 5 tematskih cjelina: obrazovanje, demografiju, zdravlje aktivni u zajednici i rada važno je istaknuti kako imamo i dvije horizontalne teme - mladi u ruralnim sredinama i inkluziju. Programom želimo postići, da kroz tih 119 mjera koje imamo u sljedeće četiri godine napravimo mjerljivu promjenu u pogledu povećanja optimizma kod mladih i njihove želje za ostankom i građenjem naše zajednice – naglasio je Torbica.

Voditeljica Odjela obrazovanja u PRONI Centru za socijalno podučavanje Irena Mikulić kazala je kako je njezina zadaća u provedbi projekta bila pojasniti obrazovanje u troslojnim razlikama i sličnostima vezano za informalno, neformalno i formalno obrazovanje i da mladima predoči obrazovanje kao jedno važno područje. – Željeli smo u dijalogu s mladima vidjeti koji su to izazovi s kojima se oni u različitim sredinama naše županije susreću, bilo da je riječ o većim ili manjim sredinama. Primijetili smo da su mladi vrlo otvoreni, no s druge strane su dosta izolirani od različitih drugih razina obrazovanja, odnosno neformalnog, primarno, gdje u puno malih sredina nema tih mogućnosti. Radi se sporadično, rade to škole, naravno i kroz nastavu, ali i kroz izvannastavne aktivnosti te udruge civilnog društva. No, međutim u puno gradova nema dostupnih i ponuđenih različitih aktivnosti što mladi navode kao jedan od nedostataka – zaključila je Mikulić.

Projekt se provodi do 31. prosinca 2024. Očekivani dugoročni utjecaj projekta je poticanje aktivnog uključivanja mladih u donošenje odluka, stvaranje boljih uvjeta za njihov razvoj te jačanje međusektorske suradnje između vlasti, civilnog društva i mladih. Program će osigurati preduvjete za dugoročne promjene u lokalnim zajednicama a mladi će biti aktivniji sudionici društvenog života.

U općini Strizivojna danas (13. prosinca 2024. godine) je održan okrugli stol pod nazivom „Mladi poljoprivrednici Strizivojne i digitalna budućnost hrvatske poljoprivrede“, u sklopu projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“. U ime partnera na projektu Poslovnog dnevnika, događaju je nazočio Mladen Miletić, glavni urednik, načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić te brojni poljoprivrednici s područja Općine Strizivojna.

Sudionici okruglog stola su potaknuli daljnju raspravu o digitalizaciji poljoprivrede te na kraju 2024. godine rezimirali dosadašnje učinke projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“, kao i planove za iduću godinu.

- Drago mi je da su Poslovni dnevnik i partneri odabrali upravo Osječko-baranjsku županiju kao županiju koja u kojoj je poljoprivreda najvažnija gospodarska grana za realizaciju ovog pilot projekta.  Predložili smo Općinu Strizivojna iz više razloga, poljoprivrednici imaju više od 1300 ha vlastite zemlje, iznimno je agilna općinska uprava koja okuplja mlade poljoprivrednike, a njih je više od 20%  na području općine. Želja nam je zadržati mlade ljude koji će se baviti poljoprivredom u ruralnim područjima naše županije i mislim da ovaj projekt ide u dobrom smjeru, digitalne i nove tehnologije mogu doprinijeti razvoju poljoprivrede, što je projekt u ovih prvih pola godine i pokazao – rekao je župan Mato Lukić.

Nositelj projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“ je Poslovni dnevnik, a partneri na projektu su: Osječko-baranjska županija, općina Strizivojna,  tvrtke Digital Agrom, Infodom - Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, HEP, Viridisfarm i Smart Agriculture - SMAGRI. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede.

- Moram reći da smo zadovoljni kako se razvija ovaj nacionalni projekt unutar kojeg ćemo razraditi dodatne ideje u suradnji sa Županijom i s Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom i cilj nam je projekt podići na razinu cijele Osječko-baranjske županije. Ministarstvo poljoprivrede za mlade poljoprivrednike ima njih niz mjera kojima omogućujemo investicije u poljoprivredi i dodatnu potporu. Jedan od prvih natječaja koji će ići upravo je za mlade poljoprivrednike i za investicijska ulaganja u njihova gospodarstva. Želimo im približiti mogućnosti i pokazati na koji način oni mogu doći do sredstava, pokrenuti ili osnažiti svoj biznis u poljoprivredi i postati stabilni poljoprivrednici te razviti svoje obitelji na selu – rekao je državni tajnik Tugomir Majdak.

– Izbor Strizivojne pokazao se kao pun pogodak. Posebno mi je drago da smo vidjeli u projektu mlade ljude, a privukao je i veliku pažnju javnosti. Čestitam vam svima na hrabrosti, trudu i želji da budete predvodnik nove ere hrvatske poljoprivrede – rekao je Mladen Miletić, v.d. glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Na okruglom stolu se razgovaralo i o usvajanju digitalnih tehnologija koje su puno „bliže“ mladim poljoprivrednicima. Istraživanja pokazuju kako stariji poljoprivrednici više koriste Facebook, a mlađi Instagram ili TikTok.

– Ne pratimo toliko digitalne platforme Ministarstva poljoprivrede, ali Facebook i TikTok pratimo pa bi nam pomogla i komunikacija na tim kanalima. Treba nam pomoći da se olakša i pojednostavi administracija – rekao je mladi poljoprivrednik Antun.

Jedan od temeljnih ciljeva Projekta je edukacija i primjena novih tehnologija u poljoprivredi, koje značajno olakšavaju posao poljoprivrednika i čine ih konkurentnijim na tržištu u 21. stoljeću. U projektu sudjeluju poljoprivrednici općine Strizivojna, a dio aktivnosti će se provoditi i u široj društvenoj zajednici.

– Mladi su poljoprivrednici kroz projekt dobili priliku postavljati pitanja. Poljoprivreda je uvijek imala svoje izazove, samo moramo iskomunicirati te izazove između općine, županije, ministarstva i pronaći rješenje – rekao je Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna.

Poljoprivreda je velika šansa za hrvatsko gospodarstvo i selo, ali samo ako je moderna, utemeljena na najnovijim digitalnim tehnologijama. Kroz projekt se želi unaprijediti sve društvene aspekte života na selu i pokušati zaustaviti depopulacija. Cilj je da se dobre poljoprivredne prakse u budućnosti prenesu i na druga sela u Hrvatskoj. Predviđeno trajanje Projekta je jedna godina, a Projekt je potpuno besplatan za poljoprivrednike.

Općina Strizivojna je ogledni primjer kako se zajedničkim snagama od Ministarstva, jedinica lokalne samouprave, tvrtki iz IT te realnog agro sektora, poljoprivrednika i društvene zajednice, uz pomoć medija i snažnih medijskih platformi može pokrenuti digitalizacija Hrvatske.

Prijedlog Proračuna Osječko-baranjske županije za 2025. godinu u iznosu od 301,9 milijuna eura, kao i projekcije proračuna za 2026. i 2027. godinu, na danas (12. prosinca 2024. godine) održanoj 34. sjednici Županijske skupštine usvojen je većinom glasova nazočnih vijećnika. Prijedlog je predstavila pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž, koja je istaknula kako se, od ukupno planiranog proračuna, 107 milijuna eura odnosi na županijski proračun, a preostalih 194,8 milijuna eura na vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazani u proračunu.

- Od navedenih 107 milijuna eura, kada izuzmemo što je potrebno za redovito funkcioniranje upravnih tijela, otplatu zajmova i decentralizirane funkcije, što su namjenski prihodi, ostane nam nešto više od 68 milijuna eura da se rasporedi na projekte u proračunu. Naglašavam da je u tom rasporedu svugdje osigurano nešto više u odnosu na prethodne godine. Tako za gospodarstvo izdvajamo 10,3 milijuna eura, poljoprivredu 5,3 milijuna eura, turizam i ruralni razvoj 9,9 milijuna eura, pa se nastavljaju svi započeti projekti i potpore. U odnosu na prethodni proračun ništa nismo uskratili nego smo samo dodali još neke nove projekte. Posebno treba istaknuti veliku zainteresiranost za sufinanciranje kamata za stambene kredite u cilju poticanja gospodarstva. Zbog velike potražnje za tim kreditima osigurali smo i više sredstava u proračunu za iduću godinu, odnosno više od milijun eura. Isto tako osigurana su sredstva za dovršetak i opremanje I. Gimnazije, nastavlja se s projektima navodnjavanja, jako puno se ulaže za podizanje kvalitete usluga u domovima za starije i nemoćne osobe, a sufinancirat će se i dogradnja dijela Doma za starije i nemoćne osobe u Osijeku gdje će biti smještene osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Gradi se Centar za starije osobe u Našicama, osigurana su sredstva za rekonstrukciju Doma za starije i nemoćne u Đakovu. Osigurana su sredstva i za daljnje stipendiranje učenika, a u sljedećoj akademskoj godini povećat će se stipendije u odnosu na sadašnje. Nova zaduživanja nisu planirana u proračunu, a svi projekti se odvijaju po planu - pojasnila je pročelnica Snježana Raguž.

Obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić naglasio je da je proračun Osječko-baranjske županije za 2025 godinu, kao i ranijih godina, vrlo razvojan i uključiv. - Nastavljamo raditi na gospodarskoj vidljivosti i privlačenju gospodarskih subjekata, potencijalnih investitora i ulagača te mislim da smo zajedno s našim jedinicama lokalne samouprave osigurali i poticajno okruženje i uvjete kako bi privukli što više investitora. Samim time smo povećali broj zaposlenih, koji na području naše županije iz godine u godinu raste te sada imamo ozbiljan kontinuitet porasta broja zaposlenih, što je rezultat i ozbiljne gospodarske politike. Iz godine u godinu raste i broj obrta koji također dobivaju razne poticaje od strane županije. Nastavit ćemo i kontinuitet u poljoprivredi kao našoj osnovnoj i najjačoj gospodarskoj grani, i to kroz niz naših potpora, počev od onih za mlade poljoprivrednike, za plastenike, proizvodnju meda i druge. Isto tako nastavljamo jačati primarnu zdravstvenu zaštitu novim djelatnostima. Jučer smo na sastanku u Čakovcu s Vladom Republike Hrvatske razgovarali o proširenju djelatnosti na primarnoj razini, a i danas je jedna od točaka dnevnog reda proširenje djelatnosti Doma zdravlja OBŽ kroz dispanzersku djelatnost, nove odjela fizikalne terapije, zaštite mentalnog zdravlja itd. Posebna djelatnost je zdravstvena zaštita djece s teškoćama u razvoju i invaliditetom, pa smo kao županija izašli s inicijativama prema ministrici zdravstva o poboljšanju zdravstvene zaštite i dentalnog zdravlja za tu populaciju - rekao je Lukić.

Predloženi Proračun u iznosu od 301.922.213,72 eura podržalo je 30 vijećnika, dok su 7 bili suzdržani, a 5 je bilo suzdržano. Osim uvodnog izlaganja pročelnice Snježane Raguž, prije usvajanja proračuna za riječ su se javili vijećnica dr. sc. Sanja Bježančević i vijećnik Krešimir Čabaj.

Vijećnica Bježančević tako je uoči početka sjednice dostavila pisani prijedlog/amandman u komu koji traži osiguranje sredstava u iznosu 100.000,00 eura za financiranje putnog troška umirovljenika iz Osječko-baranjske županije starijih od 65 godina koji su upućeni na liječenje izvan mjesta prebivališta, a kojima HZZO odbija povrat tog troška. Istaknula je kako se tim iznosom neće nikoga oštetiti niti je osobito velik jer je riječ o iznosu npr. gotovo sedam puta manjem od onoga koji županija planira u idućoj godini potrošiti na zaštitu bioraznolikosti i krajolika.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić je odbio prijedlog vijećnice. Smatra da je prijedlog dobar te da je vijećnica na prošloj sjednici Skupštine već predložila da Osječko-baranjska županija osigura sredstva za tu namjenu. Potom je podsjetio da je na inicijativu vijećnika SDP-a Samira Haj Barakata Županija pokrenula pilot projekt prijevoza onkoloških bolesnika zajedno s jedinicama lokalne samouprave. - Nemam ništa protiv da i ovaj prijedlog bude u sklopu istog projekta, no mi smatramo i želimo, a vjerujem da isto želi i uvažena vijećnica Bježančević, kontinuitet takvog projekta koji se ne bi provodio samo iduću godinu. Predložili su iznos od 100.000,00 eura za iduću godinu, vjerujem da iza toga stoji nekakva analiza, međutim mi je nismo vidjeli, a ako želimo kontinuitet takvog projekta potrebno je utvrditi niz parametara, procijeniti koliki bi to iznos bio za iduću godinu, kriterije i za iduću i naredne godine - kazao je Lukić, a vijećnici su većinom glasova odbili prijedlog/amandman vijećnice Sanje Bježančević.

Na pitanje vijećnika Krešimira Čabaja koji su razlozi da procijenjeni prihodi i primici za 2026. godinu iznose 286 milijuna eura, a za 2027. godinu 276 milijuna eura, dakle manje od proračuna za iduću godinu, pročelnica Snježana Raguž je odgovorila kako u 2025. godini završava nekoliko velikih projekata (npr. I. Gimnazija Osijek i projekt rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole za koje je osigurano više od 23 milijuna eura), što je i temeljni razlog takve procjene ukupnog iznosa proračuna za naredne godine.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić informirao je vijećnike da je u tijeku javni natječaj za opremanje I. gimnazije Osijek, a jučer (11. prosinca) ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs donio je odluku o sufinanciranju projekta u iznosu od gotovo 4,8 milijuna eura, za što je Županija ranije aplicirala. To je dodatna sigurnost da će se cijeli projekt završiti kako je i planirano, odnosno do travnja iduće godine bi trebali biti gotovi građevinski radovi, nakon toga slijedi opremanje, koje je isto tako zahtjevno, no Lukić vjeruje da će do početka iduće školske godine učenici, njihovi profesora i ostali zaposlenici učiti, raditi i uživati upravo u novoj zgradi I. gimnazije.

Na početku sjednice prisegu na vijećničku dužnost iskazala je Nataša Surla-Lusch, a pod točkom pitanja i inicijative vijećnika istupili su vijećnik Zlatko Adjulović, Marko Bogatić, dr. sc. Damir Tomić i Ivica Mandić.

Vijećnik Zlatko Adjulović upozorio je da se nedavno dogodio novi slučaj zagađenja rijeke Drave u Belišću i zatražio reagiranje nadležnih službi, što je župan prihvatio te dostavljene podatke s nalogom na daljnje postupanje uputio resornim upravnim tijelima županije. Vijećnik Marko Bogatić je zatražio potporu i pomoć Županije u rješavanje stambenog i egzistencijalnih pitanja obitelji iz Draža, samohrane majke šestoro djece, što je također prihvaćeno i pokrenut postupak. Vijećnik Damir Tomić upozorio je na problem sigurnosti u prometu i nedostatak sredstava za održavanje cesta, a Ivica Mandić se založio za veću turističku promociju kulturnih dobara Osječko-baranjske županije. Oba su prijedloga podržana.

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, u srijedu (11. prosinca 2024. godine) je održano predstavljanje prvog i drugog dijela knjige „Hrvatske povijesne istine“ autora Tihomira Dujmovića. I dok se u prvom dijelu knjige sazdani intervjui s povjesničarima i akterima zbivanja koji se odnose na period između 1945. i 1990., drugi dio knjige sazdan je od intervjua koji se odnose na period od demokratskih promjena do danas. Predstavljanju je nazočio i zamjenik župana Josip Miletić.

- U ovim se knjigama radi o razgovorima sa stotinu hrvatskih povjesničara koje sam intervjuirao u televizijskim emisijama, pri čemu sam sublimirao 20 najvažnijih razgovora za prvu knjigu te 20 za drugu. Riječ je o profesorima povijesti i istraživačima razdoblja o kojima smo razgovarali zbog čega mi se čini da su to dobri materijali za literaturu istraživanja povijesti pa je i naslov knjiga takav, "Hrvatske povijesne istine", jer su to istine koje stoje kao činjenični podatci - kazao je Dujmović.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je autoru na oba naslova knjige istaknuvši kako je prikupljena građa vrijedno nasljeđe generacijama koje dolaze.

U povodu 25. godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, danas su (10. prosinca 2024. godine) izaslanstva Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata položila cvijeće i zapalila svijeće ispred spomenika Franji Tuđmanu na osječkom Trgu slobode.

- U znak sjećanja na prvog hrvatskog predsjednika, položili smo cvijeće i upalili svijeće. Dr. Franjo Tuđman je ispunio san hrvatskog naroda, san o slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, unatoč velikim prijetnjama tadašnje Jugoslavije i snazi vojne sile jugoslovenske armije. Odlučnošću i hrabrošću nije odustao od tog cilja, ujedinio je hrvatski narod i u Domovini i izvan Domovine kako bi obranili i oslobodili Hrvatsku. Tuđman je Hrvatsku vidio kao europsku zemlju, kao zemlju koja će biti dio europskih integracija i europske obitelji i upravo je stoga na nama i na budućim generacijama da našu lijepu zemlju čuvamo, da je učinimo onakvom kakvom su je zamišljali i dr. Franjo Tuđman i hrvatski branitelji, ponosnu i ugodnu za življenje – rekao je Mato Lukić, župan Osječko-baranjske županije.

Dr. Franjo Tuđman je oduvijek zagovarao hrvatsku samostalnost, 1972. osuđen je na dvije godine zatvora, a 1981. na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u razdoblju od pet godina, zbog davanja intervjua stranim medijima u kojima je govorio o svojim povijesnim prosudbama u prilog pluralističkoj demokraciji. Od 1987. kad mu je vraćena putovnica, putuje u inozemstvo gdje svojim predavanjima dovodi do buđenja i stvaranja hrvatskoga nacionalnog demokratskog pokreta među hrvatskim iseljenicima. Hrvatsku demokratsku zajednicu osnovao je 1989. kada postaje njezinim predsjednikom.

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima, održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za Predsjednika hrvatske države. Ponovo je izabran za Predsjednika u lipnju 1997. godine. Svojim uspješnim vodstvom hrvatske unutarnje i vanjske politike te vojno-redarstvenih akcija i operacija tijekom Domovinskog rata dao je ključan povijesni doprinos suverenosti, samostalnosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

- Prisjećamo se njegove odlučnosti, političke mudrosti i povijesne vizije kojima je osigurana neovisnost i međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Dr. Franjo Tuđman će ostati zapamćen u hrvatskoj povijesti kao utemeljitelj suvremene Hrvatske države, pod njegovim vodstvom osigurani su sloboda i neovisnost, vodio je zemlju u Domovinskom ratu nakon kojeg su stvorene ključne pretpostavke za njezin daljnji razvoj i buduće euroatlantske integracije. Dok se prisjećamo dr. Tuđmana i obilježavamo njegovu 25 godišnjicu smrti, svakako se trebamo osjetiti svih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za slobodnu i neovisnu Republiku Hrvatsku – rekao je Ivan Radić, gradonačelnik Grada Osijeka.

Dr. Franjo Tuđman je umro u Zagrebu 10. prosinca 1999., a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj 13. prosinca uz državne i vojne počasti i uz ispraćaj više stotina tisuća hrvatskih građana.