U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, danas (28. studenog 2024. godine) je otvoren 2. Green Matrix Summit čiji je cilj informiranje stručne i zainteresirane javnosti o važnim europskim temama Zelenog plana 2030 i Digitalne strategije 2030. Tijekom dva dana summita, na 2 tematske pozornice bit će održano 10 panela, 12 prezentacija s preko 50 panelista uz atraktivan izložbeni prostor i foto natječaj „Moja županija i moja Hrvatska u zelenoj tranziciji“. Svečanom otvorenju nazočili su zamjenik župana Josip Miletić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Nataša Tramišak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, saborski zastupnici Goran Ivanović i Vesna Vučemilović, rektor osječkog Sveučilišta Vlado Guberac, dekani, predstavnici tvrtki partnera summita te ostali uvaženi gosti.

- Ovo je izuzetno značajna manifestacija ne samo zbog onoga što želimo prezentirati u Osječko-baranjskoj županiji, nego zbog prilika za umrežavanje i razmjenu iskustava, ali i razgovor o temama koje se tiču svih nas. U fokus stavljamo teme zelenog i digitalnog, a uvjeren sam da će u ovom programskom razdoblju naša poduzeća mudro i kvalitetno koristiti sve resurse kako bi mogli osigurati bolje uvjete rada za naše zaposlenike i nova radna mjesta. Osječko-baranjska županija stvara pozitivan trend poboljšanja i povećanja broja zaposlenih, a svakako želimo biti predvodnica i u kongresnom turizmu, gdje možemo dati isto značajan doprinos, pogotovo kada se ovakve značajne teme stavljaju u fokus. Pozivam sve koji danas se nisu priključili, da su priključe sutra. Dolazak je besplatan, radionice su aktivne i mislim da se može puno toga čuti i vidjeti, pogotovo korisne stvari za privlačenje europskih sredstava – kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Saborska zastupnica Nataša Tramišak naglasila je kako je Green Matrix Summit jedan od važnijih gospodarskih događaja u Gospodarskom centru Osječko baranjske županije.  – Razlog organizacije ovakvog događaja dvodnevnog karaktera s važnim gospodarstvenicima i gospodarskim temama su europske teme koje će nas pratiti cijelo desetljeće. Govorim o zelenoj i digitalnoj tranziciji, temama koje su ne samo prožete kroz nešto što čekamo u budućnosti nego smo već sada s njima suočeni. Digitalizaciju smo svi lakše prihvatili jer moderne tehnologije svi već koristimo, bez obzira govorimo li o javnom sektoru, gospodarstvenicima, akademskoj zajednici ili o korištenju tehnologije u svakodnevnom životu građana.

No, ono što je još ostalo nepoznato je što je sve obuhvaćamo pojmom zelene tranzicije. Zelena tranzicija u srži sadržava sve grane gospodarstva koje trebaju težiti održivosti i održivom funkcioniranju radi zaštite okoliša i prirode, kao i zaštite i zdravlja ljudi. Kada govorimo o proizvodnji, bez obzira bilo to u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, drvno-prerađivačkoj industriji ili građevinskoj industriji, ona mora biti održiva. Tijekom dva dana Summita imat ćemo prilike od 50 panelista u 12 različitih panela čuti iskustva naših gospodarstvenika o tome kako su oni započeli proces tranzicije i što ih sve očekuje u budućnosti. Također, bit će ovo prilika za dodatno umrežavanje, razmjenu iskustava i ideja, a vjerujem da će svi posjetitelji iz Osijeka otići sa snažnim impresijama kako smo već započeli veliki put gospodarskog razvoja upravo kroz korištenje i održivih tehnologija i novih modernih tehnologija, a govorimo prvenstveno o ICT-u – rekla je Tramišak.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić istaknuo je

kako Gradska uprava Grada Osijeka kvalitetno slijedi zelene politike, posebice zelenu tranziciju i digitalnu strategiju koju je propisala Europska unija do 2030 godine. - Spomenut ću samo dva primjera, prva je politika zbrinjavanja otpada gdje smo svojim javnim politikama, u suradnji sa našim građanima, uspjeli u namjeri da izdvajamo više od 50 % otpada. Grad Osijek je jedini veliki grad u Hrvatskoj koji je u tome uspio i koji ne plaća penale. Spomenut će i modernizaciju tramvajske strukture, gdje su naši preci još tamo prije 140 godina uveli prvi hrvatski tramvaj upravo u Osijeku, a koji je elektrificiran 1926. godine. Ususret toj 100. obljetnici radi se i modernizacija tramvajske infrastrukture, potpisan je ugovor za nabavku novih 10 tramvaja, tako da ćemo 100. rođendan našeg tramvaja dočekati potpuno spremni, kao zahvalu svima onima koji su se prije nas pobrinuli da imamo takav prijevoz u našem gradu – rekao je Florijančić.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić komentirala je klimatske promjene kazavši kako  su one svaki dan sve više s nama te im se pokušavaju prilagoditi u različitim dijelovima poslovanja. - Jedan od načina prilagodbe je i naš projekt uzgoja rajčice na kontinentu. Prije desetak godina uzgoj industrijske rajčice na kontinentu nije bio moguć jer kvaliteta nije bila dovoljna. Također pokušavamo iskoristiti i sunčanu energiju i na taj način kroz izgradnju solarne elektrane 13 MW na bolji način koristiti našu energiju. Naše brojne investicije pridonijele su i smanjivanju kadrovskog otiska kako bismo i tu dali svoj mali doprinos smanjivanju uzroka klimatskih promjena. Smatram da u svakodnevnom poslovanju moramo brinuti o klimatskim promjenama i posljedicama koje donose, jer će u vremenu ispred nas sigurno imati još veći i značajniji utjecaj – zaključila je Dalić.

U nazočnosti 40 od ukupno 47 vijećnika u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (27. studenoga 2024. godine) održana je 33. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije. Od 18 točaka dnevnog reda, najvažnija je bila točka o izmjenama i dopunama Proračuna za 2024. godinu, odnosno njegov drugi ovogodišnji rebalans. Naime, Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu donijela je Skupština Županije 15. prosinca  2023. godine u iznosu od 250.611.581,00 eura. Prvim rebalansom 20. lipnja 2024. godine povećan je na 293.699.828,03 eura, a danas usvojenim rebalansom povećan je za dodatnih 9.750.092,58 eura, i to uglavnom zbog povećanja evidencijskih prihoda proračunskih korisnika te sada iznosi 303.449.920,61 eura.

Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž istaknula je kako se povećanje uglavnom odnosi na vlastite prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazani u proračunu i iznose nešto više od 10 milijuna eura, dok se županijski proračun smanjuje za nešto malo više od 656.000,00 eura.

- Što se tiče prihodne strane, povećao se porez na dohodak u iznosu od 4 milijuna eura, što je rezultat povećane gospodarske aktivnosti i povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Taj smo novac u ovim izmjenama i dopunama, uglavnom raspodijelili za predfinanciranje projekata koje financiramo iz fondova Europske unije, tako da dok ne dođu sredstva, mi ćemo omogućiti nesmetano odvijanje radova. Što se tiče povećanja od 10 milijuna eura, koji se odnosi na proračunske korisnike, to je uglavnom rezultat povećanja plaća temeljem kolektivnih ugovora. Kad je riječ o županijskom proračunu, neki projekti su možda u posebnom dijelu smanjeni, što ne znači da se zapravo odustalo od tih projekata, nego samo zbog dinamike realizacije tih projekata, oni su odgođeni za realizaciju u idućoj godini. Primjerice, projekt izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada smo smanjili za 854.000,00 eura, ali su ta sredstva isto planirana u idućoj godini. Isto tako, Dom za starije i nemoćne osobe u Đakovu čija je rekonstrukcija odgođena za iduću godinu, s obzirom da se tamo nalazi Hrvatski zavod za socijalnu skrb koji će iduće godine iseliti, pa su radovi također planirani. U idućoj godini osigurana su i dodatna sredstva za linijski prijevoz jer su se uključile jedinice lokalne samouprave u taj projekt - rekla je Raguž.

- Osim o rebalansu proračuna, čijom smo visinom zadovoljni, osobito važna je i točka o stanju u gospodarstvu na području Osječko baranjske županije. Možemo se pohvaliti kako je gospodarstvo u stalnom porastu, što potvrđuju i brojke koje govore da su u 2023. godini ostvareni prihodi u iznosu od 5,5 milijardi eura, što je za 6,3 % povećanje u odnosu na 2022. godinu, koja je isto tako u gospodarskom smislu bila odlična. Nadalje, na području naše županije krajem listopada ove godine bilo je 97.070 zaposlenih osoba, što je 3.661 osoba više u odnosu na prošlu godinu ili 3,92 posto - kazao je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović dodala je kako, unatoč izazovnom okruženju, gospodarstvo Osječko-baranjske županije i dalje bilježi rast u 2023. godini te je ostvaren ukupni prihod od 5,5 milijardi eura. - U ovim prihodima najveći udio imala je poljoprivreda s 25 % i prerađivačka industrija s 24 %, što možemo reći da je odlučna struktura jer nam prioritet nose djelatnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Što se tiče dobiti, ostvarena je dobit u iznosu od 273 milijuna eura. Najveći iznos otpada na djelatnost poljoprivrede, oko 80 milijuna eura. Osječko-baranjsko gospodarstvo tradicionalno je izvozno orijentirano i ostvaren je pozitivan saldo izvoza od 300 milijuna eura. Što se tiče samog broja poduzetnika, 188 trgovačkih društava više je prijavilo završni račun nego što je to bilo u 2022. godini, a trenutni podatak je da na području županije imamo čak 702 obrta više nego u istom razdoblju prošle godine. Ono što nas raduje, je porast plaće u prošloj godini, ali i 366 zaposlenih više trenutno u županiji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i 275 nezaposlenih manje. Svoj doprinos ovim pozitivnim rezultatima dala je Osječko-baranjska županija provodeći niz projekata iz poljoprivrede, poduzetništva i turizma, a naravno da je tu i pozitivan utjecaj Gospodarskog centra OBŽ kao važnog infrastrukturnog objekta koji provodi različite gospodarske aktivnosti, zahvaljujući kojima se nametnuo kao centralno mjesto svih gospodarskih aktivnosti - naglasila je pročelnica Ivana Katavić Milardović.

Vijećnici su također podržali prijedlog rješenja kojima se o odobravaju sredstava iz Proračuna za pokriće dijela troška plaće djelatnicima domova za starije i nemoćne osobe Osijek, Đakovo i Beli Manastir, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija.

- Znamo da se i na ostalim područjima Republike Hrvatske događaju povećanja cijena usluge smještaja za osobe koje su smještene u domovima umirovljenika. U lipnju smo u određenom postotku, do 25 %, podigli cijenu smještaja u sve tri naše ustanove, no bili smo svjesni da ni taj postotak neće biti dovoljan da bi pokrili sve troškove funkcioniranja tih ustanova. Naime, od 1. siječnja plaće njihovih zaposlenika značajno su porasle, a na to županije i županijske uprave ne mogu utjecati, međutim trebamo voditi brigu o financijskom i ostalom funkcioniranju tih ustanova. Zato su u srpnju vijećnici usvojili naš prijedlog da se s 360.000,00 eura pomogne sve tri ustanove kako ne bi moralo doći do dodatnog povećanja cijena i kako bi mogli normalno funkcionirati. Na današnjoj sjednici smo predložili dodatnih 345.000,00 eura kako bi te ustanove pozitivno završile kalendarsku godinu - kazao je Mato Lukić.

Na sjednici je bila i redovita točka pod kojom vijećnici postavljaju pitanja i predlažu inicijative županu, što su danas učinili dr. sc. Sanja Bježančević, Zlatko Adjulović, Marko Bogatić, dr. sc. Damir Tomić, Bojan Amanović, Josip Skočibušić i Zlatko Ahić. Na sva pitanja i inicijative odgovorio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

-  Svaki prijedlog i inicijativa su uvijek dobrodošli bez obzira dolaze li od pozicije ili opozicije jer se obično odnose na probleme i izazove koji muče stanovnike Osječko-baranjske županije. Naravno, u skladu s mogućnostima županijske uprave određene inicijative možemo uvažiti, neke i provesti, dok neke nažalost ne možemo ako nisu u našoj ingerenciji. U svakom slučaju nastojimo uvažiti sve što vijećnici predstave kao izazov i problem stanovnika Osječko-baranjske županije - dodao je Lukić.

Tako je, između ostalog, na upit i inicijativu vijećnika Zlatka Ahića, otkrio novu potencijalnu lokaciju nove sportske dvorane za srednje škole u osječkoj Tvrđi. - Svjesni smo problema zbog nedostatka sportske dvorane, međutim svjesni smo i da nema primjerene lokacije u blizini škola u Tvrđi. Bilo je nekoliko prijedloga lokacija koje nisu bile adekvatne, međutim u razgovoru s gradonačelnikom Osijeka prije nekoliko dana složili smo se da ispitamo sve mogućnosti i za lokaciju na istočnom ulazu u Tvrđu, gdje se sada nalazi parkiralište, a nekada je bila barutana. Zamolili smo da se ispita sve mogućnosti, gabarite buduće dvorane, da li uopće dvorana stane na tom području i što bi kao investitori i osnivači, Županija zajedno s Gradom Osijekom, trebali zadovoljiti u smislu očuvanja kulturne baštine. Ukoliko i ta lokacija ne bude zadovoljavala, nećemo stati na tome, tražit ćemo dalje - poručio je Mato Lukić.

Osječko-baranjska županija u suradnji s Gospodarskim centrom OBŽ d.o.o. organizira GREEN MATRIX SUMMIT 2024. s ciljem informiranja stručne i zainteresirane javnosti o važnim europskim temama Zelenog plana 2030 i Digitalne strategije 2030 koje se odražavaju na ekonomije država, donositelje politika, gospodarstvenike i svakodnevni život svih građana. Summit će se održati 28. i 29. studenog 2024. godine u Gospodarskom centru OBŽ u Osijeku.

Program  prvog Green Matrix Summita predstavljen je danas (25. studenoga 2024. godine) na konferenciji za medije, a govorili su zamjenik župana Josip Miletić, koordinatorica GC OBŽ Nataša Tramišak i direktorica Gospodarskog centra OBŽ Ivana Rešetar.

- Želimo biti mjesto okupljanja svih onih koji u narednom razdoblju planiraju svoje zelene i digitalne korake s ciljem unaprjeđenja svog poslovanja i razvoja. Osječko-baranjska županija kontinuirano bilježi pozitivne gospodarske rezultate, stoga želimo biti dodatna podrška i zamašnjak napretka gospodarskih subjekata na našem području kako bi smo osigurali sigurno i stabilno okruženje za daljnja zapošljavanja – rekao je Miletić.

Koordinatorica GC OBŽ Nataša Tramišak objasnila je razloge pokretanja Green Matrix Summita upravo u Osijeku. – Svi znamo da nam je ovo desetljeće obilježeno glavnim velikim temama radi borbe s klimatskim promjenama, a tu prije svega mislimo na zeleno i održivo gospodarstvo Europske unije, ali i Hrvatske te digitalnu tranziciju. Ono što je ključno je da se gospodarstvo Osječko-baranjske županije, koje godinama ima uzlazni trend, priklonilo svim ovim promjenama, idejama i inicijativama te da se ima priliku razvijati u održivom smjeru. Osijek je središte ekonomskog, gospodarskog, kulturnog i društvenog života istoka Hrvatske. Zbog toga, upravo u Osijeku želimo pokrenuti ove nove i pozitivne promjene. Cilj nam je potaknuti daljnje umrežavanje poduzetnika, a u programu ovogodišnjeg Green Matrix Summita vidljivo je da se među 50 panelista i izlagača nalaze neke od najrenomiranijih hrvatskih tvrtki poput Podravke, HEP-a, JANAF-a, INE, NEXE-a, ali i drugih. Smisao ovog summita je pokazati da zeleno i digitalno nisu nepoznati i strani pojmovi, već procesi koji su već započeli, a kojima se naše tvrtke prilagođavaju. Svi proizvodi koje konzumiramo, bilo da se radi o prehrambenim proizvodima ili primjerice odjeći, moraju biti napravljeni na održiv način, bez štetnog učinka za okoliš i čovjekovo zdravlje. Tijekom dva dana nastojat ćemo ove teme približiti raznolikoj publici, posebno mladima koje smo pozvali na ovaj događaj, a koji će možda nakon završetka studija pokrenuti vlastito poslovanje ili će raditi u velikim sustavima. Osim toga, važna je uključenost i sudjelovanje javnog sektora, javnih institucija, ali i Sveučilišta i znanstvene zajednice te gospodarstvenika – kazala je Tramišak.

- Glavne teme Summita bit će zeleno gospodarstvo, digitalna era i sigurnost, inovacije i zaštita okoliša, a očekuju nas i dvije tematske pozornice na kojima će se održati 12 prezentacija. Sedam moderatora će popratiti 10 zanimljivih panela na kojima će se umrežiti više od 50 panelista, zaokružujući na taj način aktivnosti pokrenute na obrazovnoj, znanstvenoj i gospodarskoj razini. Osim prezentacija i panela na sajmu će također biti atraktivan izložbeni prostor na kojem će sudionici izložiti svoje proizvode i usluge. Novina ove godine je foto natječaj koji je u tijeku, na temu: Moja županija i moja Hrvatska u zelenoj tranziciji, a glasovati se može na službenoj stranici: https://greenmatrixsummit.eu/foto-natjecaj/. Ulaz na sajam je besplatan, ulaznice se mogu preuzeti putem sustava Entrio, a posjetiteljima je na raspolaganju i besplatan parking – zaključila je Rešetar i zahvalila se svim pokroviteljima na podršci.

Svečano otvorenje Green Matrix Summita bit će 28. studenog 2024. godine u 10.00 sati u zgradi Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije, na adresi Gospodarska zona 10 u Osijeku.

Dodjelom godišnjih nagrada najboljima u turizmu, u petak navečer završeni su u Opatiji Dani hrvatskog turizma, a šampion turizma 2024. je grad Poreč. Osječko-baranjska županija i ove je godine dobila nekoliko turističkih nagrada, potvrđujući time da pripada samom vrhu kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.

Dodijeljene su nagrade u 18 kategorija uz dvije posebne koje je definiralo Ministarstvo turizma i sporta - "Hrvatska prirodno tvoja", kao i "ambasadori hrvatskog turizma".
Uz premijera Andreja Plenkovića, svečanosti dodjele nagrada u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner prisustvovali su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predstavnica Europske komisije Dubravka Šuica, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, mnogi ministri, župani, gradonačelnici i načelnici te predstavnici raznih institucija i turističkog sektora.

- Vjerujem da ćemo i iduće godine vidjeti dobre rezultate u turizmu. Suglasan sam s porukama ministra turizma i sporta Tončija Glavine i direktora HTZ-a Kristjana Staničića da budemo umjereni u cijenama, vodimo računa o reputaciji Hrvatske kao destinacije i učinimo je i dalje privlačnom, a hrvatsku obalu priuštivom i hrvatskim građanima - poručio je premijer Andrej Plenković.

Jednu od najznačajnijih nagrada, Godišnju nagradu "Anton Štifanić", zasluženo je dobio vlasnik Baranjske kuće u Karancu Vladimir Škrobo Bajo. Bajo je jedan od pokretača i nositelja ruralnog turizma u Baranji koji je prije više od dvadeset godina otvorio restoran Baranjska kuća, u čijem je dvorištu Ulica zaboravljenog vremena, specifična po tome što sadržava zbirku s više od tisuću etnografskih predmeta, upisana u Registar kulturnih dobara RH, na Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Značajna nagrada u ruralnom turizmu također stiže u Baranju i dodijeljena je Baranjskim vinskim manifestacijama. Projekt je to što obuhvaća vinske događaje Winter Wine & Walk, Baranja Wine & Walk, Vinatlon i Vinski maraton. Baranja Wine & Walk, primjerice, prvo je kontinentalno izdanje vinske šetnje u Hrvatskoj, koje se održava već devet godina, a Winter Wine & Walk "mlađi mu je brat". Vinatlon i Vinski maraton održavaju se u zmajevačkim surducima i gatorima uz prezentaciju vinara s dugogodišnjom tradicijom.

- Iz godine u godinu se potvrđuje kako na području naše županije turistički sektor raste i kako uistinu u imamo što ponuditi. Iznimno mi je drago što je Hrvatska turistička zajednica prepoznala jedan od naših snažnijih brendova, a to je Vladimir Škrobo Bajo koji je, usudim se reći, jedan od začetnika turizma u Baranji. Županija nastavlja sa snažnom podrškom razvoju turizma i vjerujem kako će nagrade stizati i dalje na istok Hrvatske – rekao je župan Mato Lukić.

Posebno priznanje podijeljeno je i ambasadorima hrvatskog turizma – sportašima s olimpijskih i paraolimpijskih igara, među kojima je i naša ambasadorica Osječko-baranjske županije Donna Vekić.

Paljenjem 48 lampiona te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja - mjestu posebnog pijeteta u Laslovu danas (24. studenoga 2024. godine) odana je počast hrvatskim braniteljima i civilima koji su poginuli 1991. godine u obrani svojih domova i sela. Obilježena je tako 33. godišnjica tužnog i bolnog dana kada je došlo do privremene okupacije ovog naselja. Naime, 24. studenoga 1991. godine, nakon 152 dana danonoćne opsade, topničkih i pješačkih napada, branitelji su ostali bez streljiva i hrane, s puno poginulih i još više ranjenih, bez komunikacija, te su morali tražiti izlaz iz potpuno opkoljenog naselja. Većina branitelja i civila se spasila probijajući se kanalima i poljima pod okriljem noći do slobodnog Ivanovca, na žalost tri starije žene su ostale u svojim kućama, a četnici su ih brutalno ubili.

Počast svim stradalima u obrani Laslova iskazali su članovi obitelji u Domovinskom ratu poginulih i nestalih branitelja i civila, preživjeli branitelji Laslova, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić, saborski zastupnik Robert Jankovics, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, predstavnici Hrvatske vojske, braniteljskih i drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Članovi udruga Glasnici istine i Vukovarskog triatlonskog kluba istrčali su polumaratonsku dionicu od Vukovara do Laslova, gdje su stigli uoči početka komemoracije. Učenici Osnovne škole Laslovo izveli su prigodan program, a služena je i sveta misa za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civile Laslova.

Nakon komemoracije, u organizaciji laslovačkog kluba UHDDR-a OBŽ i Demokratske zajednice Mađara Hrvatske upriličeno je svečano otvorenje Muzeja Domovinskog rata u Laslovu. 

- Nakon okupacije Vukovara neprijatelj nije stao, iako je bio bitno oslabljen na području Vukovara. Za nekoliko dana palo je Ernestinovo, a Laslovo je ostalo u potpunom okruženju. Bio sam tih dana u Laslovu i mogu potvrditi da se ovdje vodila brutalna obrana. Ovo područje je bila dobro utvrđena crta obrane grada Osijeka, međutim agresor je bio toliko jak i toliko je zagrizao da uzme i Laslovo. Iako su znali da ovdje žive Mađari zajedno sa Hrvatima, ni to ih priječilo učiniti sve zlo koje su učinili. U tim trenucima trebalo je donijeti odluku o proboju, o evakuaciji civila, ranjenika i svih koji su bili ovdje, a znamo što je uslijedilo kada je Arkan sa svojom postrojbom ušao u Laslovo - ovdje praktično više ništa nije ostalo. Zato svake godine trebamo biti ovdje i pokloniti se žrtvi svima koji su pali u obrani Laslova i Hrvatske - rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. Izrazio je zadovoljstvo što se prihvaćena inicijativa te na temelju svjedočenja branitelja dogovorena izgradnja Muzeja Domovinskog rata u Laslovu.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je: - I 33 godine nakon sloma obrane iskazujemo neizmjernu zahvalu i poštovanje braniteljima Laslova, sjećamo se i odajemo počast obiteljima koje su izgubile svoje najmilije, hrvatskim braniteljima i civilima koji su ubijeni nakon sloma obrane. Još uvijek imamo 15 nestalih osoba u Laslovu, oni su nam i otvorena rana i najveći prioritet u našem djelovanju. Ministarstvo hrvatskih branitelja svakodnevno provodi programe probnih iskapanja, pronalaženja i rješavanja sudbine nestalih osoba. Obiteljima koje traže svoje najmilije poznati su napori koje provodimo, informirani su o svim aktivnostima i pronalascima, bilo masovnih ili pojedinačnih grobnica. U cilju pronalaska nestalih osoba nastavljamo taj proces koji je iznimno zahtjevan, koji je i složen ponajprije zbog nedostatka točnih informacija, ali to nas ne zaustavlja. Mi naše aktivnosti nastavljamo, predani smo u rješavanju sudbine nestalih i nikad nećemo odustati - kazao je ministar Medved.

Istakao je da je zahvaljujući naporima saborskog zastupnika Roberta Jankovicsa i Ureda za nacionalne manjine u Vladi Republike Hrvatske otvoren Muzej Domovinskog rata u Laslovu, koji je koncipiran da se što kvalitetnije i jasnije prenese slika o Laslovu iz 1991. godine. Muzej će ponajprije služiti mladima, budućim generacijama, da spoznaju istinu o strahotama koje su se dogodile u Laslovu, ali i da prepoznaju i vide hrabrost i odlučnost hrvatskih branitelja, a Laslovo su branili njegovi žitelji, Hrvati i Mađari zajedno, pa i dragovoljci koji su dolazili iz drugih krajeva Republike Hrvatske i inozemstva.

Stjepan Deže, predsjednik laslovačkog kluba UHDDR-a OBŽ, prisjetio se 152 dana obrane Laslova, svih teških trenutaka, a jedan od najtežih bio je kada je selo ostalo u okruženju te je donesena odluka o proboju. - Ostali smo u potpunom okruženju, a znamo da najteži vid rata je rat iz okruženja. Odolijevali smo dva dana dok smo još imali vezu, pa su nam obećavali da će uspjeti proboj prema nama da oslobodimo put i iznesemo ranjenike. Kada su telefonske linije presječene, bez ikakvih kontakata još 2 dana smo izdržali. Tog četvrtog dana okruženja poginuo je i deveti branitelj, ranjene nismo stigli ni prebrojati i tada sam sa svojim zapovjedništvom odlučio da s prvim padom mraka krenemo u proboj. Odabrao sam put gdje će nas najmanje očekivati, dakle, kroz i pored njih u prvi slobodni teritorij, a to je tada bio Ivanovac. Ponijeli smo sve ranjenike i civile za koje smo znali da su u Laslovu. Put je bio iznimno težak, ali su nam pogodovali magla, kiša, visoki kukuruz. Pred jutro smo uspjeli izaći kod trafostanice na selo Ivanovac, a kolona je bila ogromna, 257 branitelja i civila. Da nismo to učinili i uspjeli, Laslovo ne bi nikada bilo kao što je danas jer ne bi bilo života - poručio je Deže.

- Moja generacija uspjela je stvoriti okolnosti da možemo današnjim mještanima Laslova vratiti tako veliki dug cijele države prema ovom mjestu koji je nastao 1991. godine, tako da smo u zadnjih godina uspjeli usmjeriti pozornost Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske na žrtvu koja je Laslovo dalo za slobodu Republike Hrvatske. Ovdje smo u zadnjih 8 godina, osim Muzeja koji je danas otvaramo, uspjeli obnoviti i crkvu, izgraditi vrtić, dom kulture, DVD-e i sve sadržaje koji mještanima trebaju da ovdje žive dobro. Cilj nam je da ljudi ostanu ovdje i žive dobro, kao i da se uvijek sjećamo što je bilo prije 33 godine, da nam se to ne ponovi - kazao je Robert Jankovics, dok je o Muzeju Domovinskog rata naglasio;

- Koncepcija Muzeja je dogovorena sa stručnjacima i s braniteljima Laslova. Ona je multimedijska. Imamo sedam ekrana na kojima se mijenjaju fotografije osoba koje su poginule u obrani Laslova, na 3-4 ekrana su radijski i televizijski prilozi Mađarske i Hrvatske državne televizije iz tog vremena koji govore kako je Laslovo izgledalo, kako se branilo, što su tadašnji branitelji govorili. Imamo i dio koji govori kako Laslovo izgleda danas, da ono nije samo prošlost nego i budućnost.

Prva konstituirajuća sjednica novog saziva Županijskog vijeća učenika Osječko-baranjske županije održana je 20. studenoga 2024. godine u Velikoj vijećnici Skupštine Županije. Za predsjednicu Vijeća, ujedno i članicu Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske, izabrana je Katja Perković, učenica 2. razreda EDukOS - privatne srednje škole s pravom javnosti iz Osijeka.

Za potpredsjednika Vijeća izabran je Marino Đukić, učenik 2. razreda III. Gimnazije Osijek, dok je za tajnicu izabrana Aleksandra Miljević, učenica 2. razreda Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka.

Za članove Glavnog odbora Županijskog vijeća OBŽ izabrani su Lana Hrvat (učenica 3. razreda Ekonomske i upravne škole Osijek), Lana Barišić (učenica 2. razreda I. Gimnazije Osijek), Aleksandra Miljević (učenica 2. razreda Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića Osijek), Nikola Mamić (učenik 3. razreda Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo) i Tajana Sundić (učenica 3. razreda Srednje škole Dalj).

Okupljene učenike, predsjednike i predstavnike Vijeća učenika školskih ustanova s područja Osječko-baranjske županije pozdravila je Svjetlana Rauš, zamjenica pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ, koja je naglasila važnost uključivanja učenika i mladih u rad učeničkih tijela kroz koja mogu zastupati interese svojih vršnjaka.