Dostupnost širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u stalnom je porastu, ali za značajniji iskorak u ruralnim, komercijalno manje zanimljivim područjima, potrebno je iskoristiti priliku koja se pruža u okviru razvojnih fondova EU.

Sukladno tomu Osječko-baranjska županija prijavila se 10. srpnja 2019. godine na Poziv Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN) / pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“. Program financiranja se prije svega odnosi na ona područja Republike Hrvatske na kojima operatori nisu spremni ulagati u nove mreže jer im je trošak previsok – takozvana „bijela područja“. Radi se o investicijama u pristupnu mrežu koja se u cijelosti ili djelomično sastoji od svjetlosnih elemenata i koja omogućuje bolje pružanje širokopojasnih usluga u odnosu na postojeću.

Osječko-baranjska županija financirala je izradu Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) za područja, gradova Belog Manastira i Belišća. Projektno područje grada Belog Manastira, obuhvaća područje općina Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac, a grada Belišća, područje grada Valpova te općina Bizovac i Petrijevci ukupne vrijednosti 159.000,00 kuna.

Za prijavu na javni Poziv u 2019. godini Osječko-baranjska županija financirala izradu PRŠI-ja za područje općina Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Šodolovci, Vladislavci i Vuka, koje se nalaze u „bijelom području“. Kroz izradu PRŠI-ja za područje Osječko-baranjske županije, kao najekonomičniji investicijski model, pokazao se Investicijski model A, prema kojemu će projektiranje, izgradnja i upravljanje mrežom biti obveza privatnog operatera koji će biti odabran za dalji razvoj Projekta. Rezultat Projekta bit će dostupnost širokopojasnoj infrastrukturi s najmanje 100 Mbit/s putem optičkog kabela za 9.991 korisnika, odnosno svih krajnjih korisnika koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, svrstanih u kategoriju privatnih, poslovnih i javnih korisnika. Od ukupnog broja korisnika kojima će se omogućiti pristup, 9.603 čine stanovi/kućanstva, a ostatak odnosno 364 poslovni i 24 javni korisnici.

Nakon javnog Poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku pred-odabira, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisat će javni Poziv za sufinanciranje izgradnje infrastrukture za odabrane PRŠI-je kao i postupke javne nabave za odabir privatnog operatera/investitora.

Danas je (18. srpnja) u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održana 22. sjednica Županijske skupštine, posljednja prije ljetne stanke.

Skupština je imala 27 točaka, a nakon usvajanja Zapisnika s prošle sjednice uslijedila su pitanja vijećnika. Vijećnik dr.sc. Nedeljko Bosanac iznio je stav o eroziji Grada Osijeka, upozoravajući kako demografski i gospodarski smjer nije pozitivan. Župan je odgovarajući na vijećnički komentar istaknuo kako s pozicije župana nema utjecaja na rad gradske uprave, a da su dužnosti i ovlasti svih jedinica lokalne i regionalne samouprave jasno definirane. Župan je napomenuo i da se Županija uključila i oko određenih pitanja van svoje nadležnosti:

- Iznijeli smo i nekoliko inicijativa za projekte i teme koje nisu u našoj nadležnosti, za primjer je problem komaraca. Uključili smo se jer ne možemo skrštenih ruku gledati kako se neke stvari jednostavno ne događaju na području županije. Jednako pristupamo i strateškim, kapitalnim projektima poput Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije, Gospodarskog centra i novog KBC-a. Pritom moram istaknuti da je u gospodarskom smislu Osječko-baranjska županija 2018. godinu završila s više od dvije milijarde kuna u plusu.

Vijećnik Srđan Igali iznio je prijedlog da se cesta na potezu od D2 prema Bizovačkim toplicama uvrsti u plan ŽUC-a za narednu godinu. Župan je istaknuo kako će se predmetna cesta uvrstiti u plan nakon što bude dovršena rekonstrukcija državne ceste D2 kroz Bizovac. 

Vijećnik Ivica Šimundić pitao je kako će smjena slavonskih ministara Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića utjecati na nastavak projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Župan je istaknuo kako je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem projekt Vlade RH koja je iznimno osjetljiva prema potrebama istoka Hrvatske te da će se svi dosadašnji projekti nastaviti provoditi i u mandatima novih ministara.

Na pitanje vijećnika Denisa Ambruša o lokaciji novog KBC-a župan je odgovorio kako je ona javna te je već predstavljena u medijskom prostoru. Novi KBC gradit će se u Gackoj ulici u Osijeku, a prije tri mjeseca potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Priprema strateškog projekta izgradnje novog KBC-a Osijek“. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 35.294.000,00 kuna od čega su bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj 29.999.900,00 kuna, dok će razliku financirati Ministarstvo zdravstva iz svojih sredstava.

Vijećnik Dražen Trcović  zatražio je informaciju o nedavno izglasanim izmjenama Zakona o vodama i pohvalio županovu inicijativu za pokretanje inicijative za izmjenu ovog zakona koji je bio deset godina na snazi.

Župan je istaknuo da je deset godina trajala nelogičnost naših zakona o vodama koji su dosad bili na snazi, a kojom je bila zabranjena eksploatacija pijeska i šljunka iz naših rijeka.

- Na taj način gospodarstvo Republike Hrvatske oštećeno je u milijardama kuna jer su se pijesak i šljunak uvozili po višoj cijeni iz susjednih zemalja, a potom su bili transportirani našim cestama koje su u tom procesu uništene. Kad govorimo o šteti koja se događa plovnim putevima rijeke Drave, a koja nije plovna u mjeri u kojoj bi trebala biti, kao ni dovoljno dana u godini, iz tog razloga dolazi i do gospodarske i turističke štete jer brodovi nemaju mogućnost ploviti Dravom niti uploviti u Osijek ili pretovarni terminal. Ovim Zakonom se stvari počinju mijenjati i drago mi je da je naša inicijativa uspjela, a sada krećemo u realizaciju toga da možemo gospodariti vlastitim resursima – rekao je župan.

Vijećnik Marko Bogatić upozorio je na nedavna događanja u Baranji gdje jedan načelnik općine ne želi potpisati sporazum za investiciju vrijednu gotovo 100 milijuna kuna. Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture za područje grada Belog Manastira te baranjskih općina, koji je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, zbog toga bi mogao ostati nerealiziran. Župan je odgovorio da su pravila vrlo jasna, odnosno da sve općine obuhvaćene tim planom moraju dati suglasnost za uvođenje širokopojasnog interneta.

- Nažalost, jedna općina i jedan načelnik to ne želi potpisati i velika je mogućnost i opasnost da projekt od 90 milijuna kuna za Baranju propadne upravo zbog nedostatka jednog potpisa načelnika koji u ovom trenu ne objašnjava zašto to ne želi potpisati – dodao je župan.

Na Skupštini je danas usvojen i prijedlog Strateških smjernica kontrole komaraca u Osječko-baranjskoj županiji, dokument koji je osobito potreban nakon ovogodišnje izvanredne situacije s brojem komaraca. Župan Anušić napomenuo je da su dosad neke općine i gradovi sporadično vodili svoju strategiju i odgovornu borbu protiv komaraca tijekom cijele godine, a usvajanjem ove Strategije u županijskoj skupštini te gradskim i općinskim vijećima moći će se sinergijski i kvalitetnije ostvariti rezultat te borbe na području cijele županije.

- Županija će se i dalje kroz Zavod za javno zdravstvo uključivati monitoringom i preporukama, što i je naš zadatak, ali općine i gradovi su dužni voditi bitku protiv komaraca jer je to njihova zakonska obveza – rekao je župan.

Usvojen je i prijedlog Odluke o proširenju djelatnosti Doma zdravlja Osijek, kojim bi se djelatnosti proširile na otorinolaringologiju, ortopediju i traumatologiju, urologiju i opću kirurgiju, a usvojeni su i prijedlozi Odluke o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovne prostore domova zdravlja te Odluke o načinu određivanja broja ordinacija za obavljanje djelatnosti domova zdravlja.

Ukupno je danas nakon aktualnog sata usvojeno svih 25 točaka dnevnog reda, većinom glasova vijećnika ili jednoglasno.

Jučer (16. srpnja 2019. godine) su u prostorijama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave u Zagrebu potpisani su Ugovori za pružanje tehničkih usluga obavljanja katastarskih izmjera te Ugovori za pružanje savjetničkih usluga tehničkog nadzora nad provođenjem katastarske izmjere i izrade elaborata katastarske izmjere.

Za područje Osječko-baranjske županije potpisani su ugovori za izmjeru na području četiri katastarske općine i četiri jedinice lokalne samouprave i to za k.o. Gornja Motičina na području Općine Donja Motičina, k.o. Mrzović na području Općine Semeljci, k.o. Forkuševci, na području Općine Viškovci i k.o. Ivanovci Đakovački na području Grada Đakova.

Temeljem zaključenih ugovora o obavljanju usluga katastarske izmjere na području navedenih katastarskih općina izmjerit će se ukupno 2.992 ha, a ukupna vrijednost ugovorenih radova je 5.673.710,00 kuna, a obveza Županije u sufinanciranju iznosi 1.702.113,00 kuna, odnosno 30% od ukupne vrijednosti i to kroz razdoblje od tri godine. ugovore je u ime Osječko-baranjske županije potpisala pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling.

Suradnja Osječko-baranjska županija i jedinica lokalne samouprave s području Županije s Državnom geodetsko upravom u provedbi katastarske izmjere je izvrsna i traje još od 2003. godine. U razdoblju od 2003. do 2018. godine na području Županije, izmjereno je odnosno ugovoreno radova izmjere za skoro 40.000 ha, za što je Županija do osigurala iznos od skoro 18.500.000,00 kuna.

Fotografije ustupila Radio Banovina

U Subotici je jučer, 15. srpnja, obilježena 29. obljetnica Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, regionalne političke stranke u Republici Srbiji koja zastupa interese hrvatske nacionalne manjine u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, a kojoj je nazočio župan Ivan Anušić.

Župan je posjet Subotici započeo sastankom s vodstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća, predsjednicom Jasnom Vojnić i predsjednikom Izvršnog odbora HNV-a Lazarom Cvijinom. Tema sastanka bio je položaj hrvatske manjine u Srbiji i trenutni projekti koje provodi Hrvatsko nacionalno vijeće te pomoć koju Osječko-baranjska županija upućuje hrvatskoj manjini, odnosno njihovim udrugama i projektima.

- Pomagati Hrvatima u Vojvodini odnosno Republici Srbiji naša je obveza, stoga već drugu godinu zaredom iz proračuna Županije osiguravamo 200.000 kuna koje Hrvatsko nacionalno vijeće potom raspodjeljuje na projekte unutar udruga kulture. Također smo ove godine održali i seminar o pripremi i provedbi EU projekata za Hrvate iz Vojvodine, a danas smo dogovorili da će ove godine s delegacijom Osječko-baranjske županije na Europski tjedan gradova i regija u Bruxellesu otputovati dvije osobe koje predloži HNV. Na taj način dobit će neposredan uvid u rad EU institucija, što će im nadograditi znanje koje su stekli na održanoj edukaciji – rekao je župan Anušić.

Po završetku sastanka održana je sveta misa u crkvi svetog Roka, a potom je održana svečana sjednica Vijeća DSHV-a, kojoj su nazočili veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Srbiji Gordan Bakota, generalni konzul RH u Subotici Velimir Pleša te politički i kulturni predstavnici te predstavnici Crkve.

Na svečanoj sjednici naglašena je izvrsna suradnja hrvatske zajednice u Srbiji s Osječko-baranjskom županijom, ali i brojni izazovi i poteškoće s kojima se ta zajednica svakodnevno susreće u svom funkcioniranju i nastojanju očuvanja svoje baštine i identiteta.

- Upravo zbog toga, ova donacija Osječko-baranjske županije koja sada već ima kontinuitet od iznimne je važnosti, kako financijski tako i politički jer pokazuje da netko misli na Hrvate u Vojvodini i općenito u Srbiji. Naša suradnja je sve snažnija i drago mi je što župan pokazuje interes i za njeno širenje. Osluškivanje potreba i poteškoća Hrvata izvan domovine od iznimne je važnosti za očuvanje našeg identiteta u krajevima u kojima živimo – kazao je Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a.

- Mislim da je u Hrvatskoj konačno postignuta razina svijesti da moramo brinuti o našim ljudima van domovine, a vi ste svakako jedan od primjera Hrvata van Hrvatske koji su imali možda najteži put od 1990. godine do danas. Danas imamo priliku utjecati na to, što i činimo s razine regionalne samouprave, a činit ćemo i dalje – zaključio je župan.

Osječko-baranjska županija, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaključili su ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za 35 novih projekata za energetsku obnovu zgrada osnovnih i srednjih škola, domova za stare i nemoćne osobe, domova zdravlja i Opće županijske bolnice Našice. Nakon prošlotjednog potpisivanja za deset, danas je u Osječko-baranjskoj županiji potpisano još 9 novih ugovora za izvođenje radova energetske obnove.

Ukupna vrijednost za 9 navedenih projekata iznosi 22.471.841,98 kuna, sredstva Europske unije iznose 12.925.247,67 kuna i sredstva Osječko-baranjske županija 9.546.594,31 kuna.

- Nastavljamo s provedbom projekata energetske obnove zgrada iz javnog sektora na području Osječko-baranjske županije te smo danas potpisali devet novih ugovora za izvođenje radova za zgradu Doma za starije i nemoćne Beli Manastir, dvije srednje na području grada Osijeka te osnovne škole diljem Osječko-baranjske županije. Vrijednost ugovorenih radova je više od 22 milijuna kuna – rekla je Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i projekte EU.

Realizacijom ovih projekata želi se doprinijeti smanjenju potrošnje energije zgrada javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnosti, kao i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u njima.

- Tijekom energetske obnove mijenjat ćemo vanjsku ovojnicu zgrade Doma, zatim stolarija koja je već dotrajala i energetski je neučinkovita. Po dovršetku očekujemo uštede koje planiramo prenamijeniti za podizanje kvaliteta standarda naše ustanove – rekao je Tomislav Peran, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir.

- Za našu, ali i Medicinsku školu jer smo mi u jednoj zgradi ova energetska obnova znači puno. Smanjit ćemo račune, to je sigurno, a sredstva koja nam ostanu želimo upotrijebiti za poboljšanje učeničkog standarda i opremu škole. Sigurno da će i vizura grada u tom dijelu postati ljepša i bolja te da će uvjeti rada u kojima sada radimo i nisu se mijenjali od 1992. godine biti puno bolji i moderniji - rekla je Vlasta Opačak, ravnateljica Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića u Osijeku.

Energetska obnova doprinijet će povećanju toplinske zaštite krova iznad grijanog prostora, povećati toplinsku zaštitu vanjskog zida i toplinske zaštite stropa prema negrijanom prostoru te povećati toplinsku zaštitu poda prema vanjskom prostoru. Uključuje zamjenu vanjske stolarije, ugradnju novog visokoučinkovitog sustava grijanja, zamjenu postojećeg sustava pripreme PTV sustavom koji koristi OIE, zamjena ili uvođenje sustava hlađenja i prozračivanja novim, visokoučinkovitim, kao i zamjenu unutarnje rasvjete učinkovitijom te uvođenje sustava daljinskog očitanja potrošnje energije i vode i kontrolnih mjerila energenata i vode.

- Radovi će krenuti do kraja kolovoza ove godine, a rokovi za izvođenje radova su osam ili deset mjeseci ovisno o kompleksnosti i vrijednosti samog projekta. Ovo je dio od 35 projekata koje imamo obvezu provesti tijekom sljedećih godinu dana, do sada smo ugovorili oko 70% i ostaje nam još 12 projekata za koji je pokrenut postupak javne nabave i završna potpisivanja ugovora očekujemo početkom rujna - rekla je Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i projekte EU.

- Osim one direktne koristi koja znači vrlo visoku energetsku uštedu, ovo je korisno i za širu društvenu zajednicu jer daje jedan dodatni zamah u gospodarstvu. Milijuni kuna koji se ulažu, ulažu se u rad devet izvođača s našeg područja što je dodatni benefit – rekao je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Petar Lagator.

U ciklusu energetske obnove javnih zgrada od 2017. do 2021. godine na području Osječko-baranjske županije odobreno je ukupno 54 projekta ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna.