Sporazum o sufinanciranju Programa izgradnje Sustava navodnjavanja Puškaš, ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna, danas su u Osijeku potpisali župan Ivan Anušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Izgradnja će trajati do 2021. godine, s time da Hrvatske vode osiguravaju 13,6 milijuna kuna, a 3,4 milijuna kuna Osječko-baranjska županija.

- Danas smo potpisali dodatno ulaganje za SN Puškaš koje je potrebno da bi se voda iz Dunava mogla ubacivati u Topoljski Dunavac u vrijeme kada vodostaji nisu dovoljno visoki da bi voda gravitacijski ušla na to područje. Tako ćemo osigurati život u tom ekološkom području te vodu potrebnu za navodnjavanje, no razmišljamo i razvojno, pa će se uz obuhvaćenih 916 hektara, sustav moći nadograditi za još 750 hektara te dobiti respektabilnih više od 1.600 hektara pod navodnjavanjem na tom dijelu Baranje. Nadam se da će naši poljoprivrednici iskoristiti šansu, te da će se u iduće 2-3 godine ovaj sustav uspostaviti u cijelosti - rekao je Đuroković. Dodao je kako je bez sustava navodnjavanja, a zbog aktualnih klimatskih promjena teško postići stabilnu poljoprivrednu proizvodnju posebice povrtlarskih kultura. Zato se preko Hrvatskih voda, resornih ministarstava i fondova čine veliki napori kako bi se razvila potrebna infrastruktura i stvorili preduvjeti da naši poljoprivrednici koriste ono što imamo - dobro tlo i obilje vode.

Naime, SN Puškaš obuhvaća 916 hektara na području Općine Draž, a potrebne količina vode za navodnjavanje osiguravaju se iz akumulacije Topoljski Dunavac. Budući da je uočeno da se crpljenjem vode narušava biološki minimum tog izvora, planirana je crpna stanica Šarkanj na Šarkanjskom Dunavcu kako bi se osiguralo potrebnu količinu vode za biološki minimum, kao i za optimalno stanje vode za navodnjavanje za vrijeme sušnih razdoblja. Budući korisnici ovoga sustava navodnjavanja koji imaju poljoprivredne površine u njegovom obuhvatu su tvrtka Belje d.d. Darda s površinom od 500 hektara i PZ Bajmak s površinom od 416 hektara.

Za potrebe Sustava navodnjavanja Puškaš predviđena je stoga izgradnja 11 novih ustava s odgovarajućim propustima na kanalskoj mreži melioracijskog sustava Puškaš. Voda se zahvaća iz akumulacije Topoljskog Dunavca te se postojećom CS Puškaš potiskuje u kanal Puškaš i dalje u kanalsku mrežu upušta se preko ustava i propusta. Ovim projektom predviđa se i uređenje kanalske mreže dijelom čišćenjem pokosa od obalnog raslinja te izmuljenje i produbljenje kanala na projektiranu niveletu. Također na krajevima dva kanala potrebno je izraditi zatvaranje kanala kako bi se osiguralo funkcioniranje sustava, odnosno kako se voda iz njih ne bi izlijevala u kanal Stara Borza.

- Osječko-baranjska županija projektira i gradi sustave navodnjavanja te se i na taj način pripremamo za intenzivniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju uz, na žalost očigledne, promjene klime na koje moramo biti spremni i u ulozi potpore našim poljoprivrednicima. Moramo im stoga osigurati sustave za navodnjavanje, kvalitetno tržište i infrastrukturu, poput Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće za koji su sredstva osigurana i vjerujem da će iduće godine biti završen - istaknuo je župan Anušić.

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling dodaje kako je Osječko-baranjska županija na objavljeni natječaj za izgradnju sustava navodnjavanja iz Programa ruralnog razvoja prijavila tri projekta ukupne vrijednosti 46 milijuna kuna. Sredstvima EU (85 %) i RH (15 %) stvorit će se tako uvjeti za izgradnju sustava navodnjavanja Mala šuma - Veliki vrt, Budimci-Krndija te Poljoprivredni institut Osijek. - Sada smo i pri ishođenju građevinske dozvole za proširenje SN Gat koji vodu osigurava iz postojeće crpne stanice Gat koja uzima vodu iz rijeke Drave. Vrijednost izgradnje je 24 milijuna kuna, a nadamo se da će stavljanjem sustava u funkciju uz velikog korisnika i mali proizvođači pokrenuti proizvodnju - rekla je Wendling te podsjetila da se izgradnjom sustava navodnjavanja postižu mnoge koristi, od veće vrijednosti zemljišta i sigurnije proizvodnje do većih prinosa i prihoda.

Direktor VGO Osijek Željko Kovačević pak ističe kako Hrvatske vode u suradnji s Osječko-baranjskom županijom upravo pripremaju devet projekata ukupne vrijednosti pola milijarde kuna, čime će ovo područje dobiti novih 5.000 hektara pod navodnjavanjem. To je itekako velik broj jer se u Hrvatskoj trenutno navodnjava samo 22.000 hektara ili manje od 2 posto poljoprivrednih površina.

Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, ispred katedrale u Đakovu u večernjim satima 5. srpnja 2019. godine otvoreni su 53. Đakovački vezovi. Početak svečanosti najavili su jahači na lipicancima Egele Đakovo, sa zastavama i uz zvuk tamburice, a manifestaciju su otvorili veleposlanik zemlje partnera Vezova, Slovačke Republike, Peter Susko, izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić. Naglasili su ljepotu i tradiciju Slavonije, njezino srce - Đakovo i njegov ponos - Đakovačke vezove. Među brojnim uzvanicima bili su i đakovačko-osječki nad/biskupi Đuro Hranić, Marin Srakić i Ivan Ćurić.
Potom je održana scenska slika “Spremit ću se ja i sama”, čiji je scenarist Mirko Ćurić, a redatelj Darko Milas. Više od stotinu izvođača donijeli su priču u čijem je središtu žena koja je i u prijašnje, tradicionalno vrijeme, uronjeno u ovu sredinu, bila odlučna, prkosna te imala stav, svoje ja. Scenska slika donijela je ljubavnu priču iz 1878. godine kada Đakovo dobiva novog biskupa, gradi se katedrala, a Đakovo se razvija i mijenja dotadašnju sliku.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Bogati program Đakovačkih vezova održavao se od 21. lipnja do 07. srpnja, no središnja događanja bila su zadnjeg dana, u nedjelju 7. srpnja, kada je svečani mimohod više od 2.500 sudionika pratilo oko 30.000 posjetitelja. Među uzvanicima bili su i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, zamjenik župana Goran Ivanović, gradonačelnik Đakova Marin Mandarić i drugi.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

U sklopu 53. Đakovačkih vezova na završnoj priredbi „Slavonijo, zemljo plemenita“ održao se „Izbor najboljeg nošenog narodnog ruha“, natjecanja čiji je cilj prezentacija narodnih nošnji iz privatnog vlasništva s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Članovi Stručnog žirija dodijelili su nagrade u tri kategorije: Snaše (1. mjesto Eva Plavšić iz Beravaca, 2. Martina Galović iz Satnice Đakovačke i 3. Jasminka Mihalj iz Velike Kopanice), Momci (Filip Beketić iz Lužana, Danijel Kolarević iz Starih Mikanovaca i Luka Dorić iz Budrovaca) te Djevojke (Barbara Mihić iz Gundinaca, Paulina Bilušić iz Starih Perkovaca i Ena Fligić iz Slobodnice), dok je nagradu za fotogeničnost dobila Nataša Pavlović iz Stuttgarta.

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Osječko-baranjsku županiju 6. srpnja 2019. godine posjetila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Zajedno sa županom Ivanom Anušićem obišla je uspješne gospodarske subjekte Pivovaru Osijek, Saponiju i Žito grupu te se upoznala s inovacijama koje provode i novim proizvodnim linijama.

U večernjim satima nazočila je koncertu zborova na Osječkom ljetu kulture, a održanom u atriju Arheološkog muzeja.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

 

Završna konferencija EU projekta „Vrijeme je za školski obrok 2“ održana je danas, 5. srpnja 2019. godine, u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Osijeku. U projekt je bilo uključeno 1.436 učenika u riziku od siromaštva iz 33 osnovne škole kojima je osnivač Osječko-baranjska županija, te je podijeljeno 244.181 obroka odnosno 96,83 % ugovorenog.

Provedba projekta „Vrijeme je za školski obrok 2“, ukupne vrijednosti 1.448.367,11 kuna, počela je 21. siječnja 2019. godine, a prihvatljivi troškovi financirani su od 3. rujna 2018. godine, s time da su sredstva u cijelosti bespovratna (85 % financirano je iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije i 15 % iz proračuna Republike Hrvatske).

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Novi plastenik za hidroponski uzgoj povrća ukupne površine 11.800 četvornih metara danas, 5. srpnja 2019. godine, otvoren je u baranjskom selu Gajić. Investicija je to obitelji Filakov, a na prigodnoj svečanosti bili su potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, načelnik Općine Draž Stipan Šašlin i drugi gosti.

- Ljudi koji imaju inicijative i rade ovakve projekte su budućnost Slavonije i Baranje, a projekti poput ovog obitelji Filakov su model kako treba raditi. Moramo se okrenuti proizvodnji i onome što imamo kao prirodni resurs i bogatstvo te to trebamo razvijati, a uz potpore kakve se ostvaruju za ovakve investicije možemo i moramo postati konkurentniji i jači. Zato Osječko-baranjska županija usporedno razvija 14 sustava navodnjavanja i Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, koji bi također trebali biti u ulozi jačanja OPG-ova i drugih sustava unutar naše županije - rekao je župan Anušić.

Ministar Tolušić je kazao da je ovo jedna od prekrasnih priča o poljoprivredi u Baranji te naglasio da je gotovo sva proizvodnja obitelji Filakov rasprodana unaprijed, što ujedno znači da imaju kvalitetu i količine koje se mogu postići ulaganjem ili udruživanjem poljoprivrednika.

- Plastenik je izgrađen u rekordnom roku, za smo šest mjeseci, jer smo osigurali financijske sredstva i odlučili da moramo što prije završiti gradnju kako bi krenula proizvodnja - istaknuo je Stipo Filakov.

 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Obitelj Filakov bavi se proizvodnjom povrća 20 godina, i to u različitim organizacijskim oblicima, a 2014. godine osnovali su tvrtku Dalis d.o.o. čiji je direktor Darko Filakov. Do sada se njihova proizvodnja odvijala na 14.000 m2 hidroponskog grijanog prostora i 4.000 m2 negrijanih plastenika uz sadnju u zemlji. U kolovozu prošle godine započeli su izgradnju i opremanje novog (danas svečano otvorenog) plastenika, a ulaganje je aplicirano i financirano kroz Mjeru 4.1.1. Ulaganja u fizičku imovinu iz Programa ruralnog razvoja. Plastenik je opremljen s najnovijom tehnologijom za proizvodnju povrća u hidroponiji, a grijanje se odvija na bio-masu (drvena sječka i piljevina). Uz plastenik, kotlovnicu i skladište za bio-masu izgrađena je i hladnjača za vlastite potrebe. Zaposleno je sedam novih djelatnika, a ukupna investicija je oko 12 milijuna kuna, s tim da povrat iznosi do 70 %, odnosno do 7,44 milijuna kuna jer je nositelj gospodarstva mladi poljoprivrednik.

Nakon završetka ove investicije, proizvodnja povrća obitelji Filakov odvija se na 25.800 m2 grijanih i 4.000 m2 negrijanih plastenika, a tvrtka ima 21 stalno zaposlenih djelatnika. Ukupna sadašnja proizvodnja iznosi oko 755 tona povrća. Glavni proizvodi su rajčica i paprika, a manjim dijelom krastavac, tikvica, kupusnjače, salata, jagode i ostalo. Cjelokupna proizvodnja je ugovorena i prodana tako da se 90 % proizvodnje prodaje kroz trgovačke lance, a ostatak u dvije specijalizirane trgovine za voće i povrće u Osijeku.

Nakon prijave na javni poziv za dodjelu potpore klasterima i drugim oblicima udruživanja poduzetnika u 2019. godini, Osječko-baranjska županija odobrila je Klasteru poljomehanizacije d.o.o. Osijek financijsku potporu u iznosu od 35.000,00 kuna. Time pomaže internacionalizaciju poslovanja Klastera, odnosno sudjelovanje na III. Međunarodnoj konferenciji između Japana i Hrvatske "Tecnological Changes and Society" – Wakayama University (Japan), koja će se održati od 8. do 10. rujna 2019. godine te Sajmu poljoprivredne mehanizacije Agritechnica 2019. u Hannoveru (Njemačka), koji će se održati od 10. do 16. studenoga 2019. godine.

Ugovor o dodjeli financijske potpore danas, 4. srpnja 2019. godine, potpisali su klaster manager Željko Erkapić i zamjenik župana Goran Ivanović.

Kako je tom prigodom rekla pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović, Osječko-baranjska županija nastoji aktivno pridonijeti stvaranju pretpostavki i stimulativnog okruženja za razvoj poduzetništva, što provodi kroz 11 programskih aktivnosti i 30-ak projekata. Tako je proračunska sredstva za poticanje poduzetništva u iznosu od 4,2 milijuna kuna iz 2017. godine povećala na ovogodišnjih čak 8,6 milijuna kuna. U cilju razvoja malog i srednjeg poduzetništva Županija svake godine dodjeljuje potpore kao nepovratna financijska sredstva, a između ostalih to je i potpora za poticanje klastera, koja je s lanjskih 25.000,00 kuna sada uvećana na 35.000,00 kuna.

S druge strane potpora je iznimno važna za rad Klastera jer - kako ističe Ž. Erkapić - iako je predstavljanje na takvim događanjima izuzetno skupo, tko nije prisutan na vodećim svjetskim sajmovima taj kao da ne postoji na tržištu. Zato je za članice Klastera posebno značajan Sajam u Hannoveru koji je jadan od najutjecajnijih svjetskih sajmova poljoprivredne mehanizacije.

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Osnivači Klastera poljomehanizacije d.o.o. Osijek su OLT d.d. Osijek, Eurometal d.o.o. Osijek, Hittner d.o.o. Bjelovar, Gramip-TPS d.o.o. Dubrava, POD d.o.o. Dežanovac, Hidraulika-Kutina d.d. Kutina, Pecka d.o.o. Markovac Našički, Labinprogres-TPS d.o.o. Labin, dakle tvrtke koje se bave proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije, priključnih strojeva i uređaja za poljoprivrednu proizvodnju - plugova, sijačica, drljača, sadilica, freza, rasipača mineralnih gnojiva, prskalica i kultivatora pa sve do proizvođača poljoprivrednih zglobnih traktora i kombajna.

Najznačajnije aktivnosti Klastera poljomehanizacije d.o.o. su usmjerene prema efikasnosti i tržišnoj učinkovitosti članica Klastera, poboljšanju unutarnjih procesa Klastera i njegovih članica te internacionalizaciji poslovanja i međunarodnoj suradnji.