U Nemetinu je 14. kolovoza 1992. godine izvršena najveća razmjena ratnih zarobljenika, te je iz srbijanskih logora na slobodu stiglo 714 logoraša, hrvatskih branitelja i civila. Mnogi su i po punih devet mjeseci proveli po raznim logorima i zatvorima na području Srbije (Stajićevo, Begejci, Niš...) gdje je ubijeno više od 300 osoba, većina uslijed i zbog batinanja i zlostavljanja. Najmlađi zatočenik bilo je dijete od šest godina, a najstarijem je bilo 90 godina.

U spomen na taj dan Hrvatski sabor donio je odluku o obilježavanju 14. kolovoza kao Dana sjećanja na zatočene i nestale, a preživjeli logoraši i obitelji nastradalih okupljaju se tog dana na mjestu razmjene 1992. godine, odnosno danas kod spomen obilježja Vrata slobode u Nemetinu, dok se svečani program održava u Vukovaru.

U ime Osječko-baranjske županije današnjem (14. kolovoza 2019. godine) obilježavanju Dana sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora i 27. obljetnice razmjene logoraša kod Nemetina nazočio je predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin.

Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora kroz srbijanske logore prošlo je 30.000 hrvatskih branitelja i civila.

Prvi put, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije objavljuje Javni poziv za potpore regionalnim i lokalnim događanjima na području Osječko-baranjske županije u 2019. godini.

Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih sredstava za događanja od regionalnog ili lokalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, koja doprinose obogaćivanju turističkog proizvoda, produljenju turističke sezone, povećanju ugostiteljskog i drugog turističkog prometa te jačanju snage brenda i stvaranju prepoznatljivog imidža Osječko-baranjske županije i šire regije Slavonije i Baranje kao turističke destinacije. Naglasak je stavljen na prepoznatljiva turistička događanja održana najmanje dva puta u posljednjih pet godina, a za koja se procjenjuje da su motiv dolaska najmanje 1.000 posjetitelja te imaju jak promidžbeni učinak.

Za sredstva potpore mogu se kandidirati pravne i fizičke osobe, i to: trgovačka društva, obrti, sportski savezi, javne ustanove, ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, jedinice lokalne i regionalne samouprave te turističke zajednice. Korisnici kandidaturu s cjelokupnom dokumentacijom podnose Turističkoj zajednici Osječko-baranjske zaključno s 26. kolovozom 2019. godine. Novost je da je Turistička zajednica Osječko-baranjske županije prilagodila dosadašnje kriterije Poziva potrebama na području kontinenta te da se uz već uobičajene obrasce traži i prijedlog turističkog aranžamana koji veže događanje i destinaciju u proizvod koji je moguće plasirati na turističkom tržištu.

Riječ o Pozivu koji do ove godine bio u nadležnosti Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. U svjetlu smjernica novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji potiče procese decentralizacije s nacionalne na županijsku razinu, turističke zajednice županija ove godine zadužene su za upravljanje s ovom mjerom, u uskoj suradnji s Glavnim uredom HTZ-a. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice, na svojoj 48. izvanrednoj sjednici, donijelo je Odluku o raspodjeli sredstava za regionalna i lokalna događanja. Tom odlukom Osječko-baranjskoj županiji dodjeljena je alokacija u iznosu od 123.826,55 kn od ukupnog iznosa sredstava Poziva u iznosu od 4.5 milijuna. Nastavno na navedenu odluku te potrebe dionika-organizatora događanja na području Osječko-baranjske županije, Turističko vijeće Turističke zajednice Osječko-baranjske županije donijelo je odluku da se Javni poziv za potpore regionalnim i lokalnim događanjima na području Osječko-baranjske županije u 2019. godini odnosi na događaje koji se realiziraju od 4. rujna do 31. prosinca 2019. Sasvim sigurno kako će javni poziv za 2020. godinu biti raspisan s većim ukupnim proračunom tako da ovogodišnji poziv možemo okarakterizirati kao svojevrsni test u prijelaznim razdoblju decentralizacije upravljanja dijelom mjera u sustavu Hrvatske turističke zajednice.

Javni poziv i cjelokupnu dokumentaciju možete pronaći na domeni nove internetske stranice Visit Slavonija Baranja (ostali segmenti stranice su još u izradi): https://visitslavoniabaranja.com/.

Više informacija možete saznati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te na 031/ 214 852.

Od svibnja 1991. godine kada je novosadski korpus ušao u Baranju i zauzeo strateška mjesta po Baranji krizni stožer općine Beli Manastir pokušavao je na sve načine normalizirati stanje. U to je vrijeme bilo učestalih izazivanja nereda, postavljanja barikada po prometnicama i izazivanja straha kod građana od strane vojske JNA i paravojnih formacija koji su zajedno sa novosadskim korpusom stigli u Baranju s ciljem „zaštite građana“. Takvo ponašanje vojske JNA i rezervista onemogućavali su normalno življenje – dio je svjedočanstva Baranjaca koji su te godine nastojali živjeti i raditi na području Baranje.

U srpnju 1991. godine je izvršen prvi napad tromblonima na policijsku postaju Beli Manastir, a nakon toga su počela svakodnevna granatiranja policijske postaje, blokiranje prometa vitalne komunikacijske ceste za Osijek i Batinu ( „balvan revolucija“ ), nakon nakon čega je s ciljem zaštite života policajaca donesena odluka o izmještanju policijske postaje u mjesto Petlovac, a nakon toga preko Valpova u Osijek.

Na današnji su dan iste godine iz zasjede ubijeni policajci Marijan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen Darko Maltar. Sva su tri hrvatska policajca bila u redovitoj kontroli prometa. Ubijen je i Vidoja Marić, a ranjeni Mirko Pongrac i Josip Županić.

Danas su ispred Policijske postaje Beli Manastir u znak sjećanja na njihovu žrtvu položeni vijenci i zapaljene svijeće.

- Hrvatski su policajci prvi stali u obranu naše domovine, nakon njih krenula je i vojska. Puno je žrtava utkano u stvaranje samostalne i neovisne Hrvatske. Danas trebamo biti ponosni na našu policiju i vojsku i o njihovoj žrtvi učiti generacije koje dolaze. Imali smo srce veliko kao Hrvatska, pokažimo ga i danas i to brigom prema obiteljima onih koji su svoje živote dali za Hrvatsku. To je naša današnja obveza, kao i stvaranje bolje Hrvatske – poručio je župan Ivan Anušić u Belom Manastiru.

Na današnji se dan obilježava i obljetnica ustroja Hrvatske policije u Baranji i Mirne reintegracije i povratka na okupirana područja u matičnu Policijsku postaju Beli Manastir. 

Jedan od najutjecajnijih francuskih medija, magazin Le Figaro objavio je u svom tjednom izdanju veliku reportažu o Slavoniji na 10 stranica. Reportažu je pripremio Jean-Louis Tremblais, vrsni novinar i zaljubljenik u Hrvatsku u suradnji s Ericom Martinom, jednim od najcjenjenijih francuskih fotografa. Ovaj je dvojac tijekom rujna prošle godine u organizaciji HTZ-a boravio u Slavoniji gdje su bili gosti Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a njihova „slavonska iskustva“ pretočena su u veliku fotoreportažu pod naslovom „Na granicama Hrvatske. Terasa na Dunavu“.

U objavljenoj reportaži, koju će vidjeti milijuni potencijalnih francuskih turista, Slavonija je nazvana muzejom na otvorenom koji će oduševiti ljubitelje netaknute prirode i kulturne baštine, kao i one koje privlače neotkriveni krajolici daleko od turističke vreve i dobro poznatih lokaliteta. „Od gurmana do ljubitelja povijesti, vina, konja i prirode, Slavonija je neotkriven kutak Europe za goste istančana ukusa.“ – otkrivaju reporteri utjecajnog francuskog tjednika.

Uzgoj Lipicanaca, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine, posebno je oduševio francuske reportere, kao i djelatnici ergele u Đakovu koji predano rade svoje poslove s ciljem nastavljanja i očuvanja obiteljske tradicije. U reportaži su spomenute i tradicionalne manifestacije koje se njeguju u Slavoniji poput Vinkovačkih jeseni koje zadržavaju autentičnost što je rijetkost u turističkim destinacijama današnjice. Također, ova povijesna regija predstavljena je kao gastronomski raj za ljubitelje lokalnih specijaliteta poput kulena i različitih sorti vina poput traminca i graševine.  U posebnom dijelu članka pod nazivom  „Hedonistički i kulturološki bijeg od svakodnevice“ naveden je detaljan pregled najatraktivnijih restorana, hotela, parkova i muzeja koje obavezno treba posjetiti. Tijekom boravka u Slavoniji Tremblais i Martin su obišli i brojne druge turistički atraktivne lokalitete kao što su Kopački rit, etno-selo Karanac, Muzej vučedolske kulture, katedralu u Đakovu i dr.

S tržišta Francuske Hrvatska bilježi izvrsne rezultate zahvaljujući i projektima poput objava reportaža renomiranih novinara.

Koncertom u Parku skulptura u Ernestinovu u subotu navečer, 10. kolovoza 2019. godine, završena je 46. Kiparska kolonija Ernestinovo, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi. Jedna tema ovogodišnje kolonije bili su biblijski motivi, a nastala reljefna djela krasit će ogradu kora mjesne crkve Presvetoga Trojstva, dok je druga bila izrada interaktivnih kipova koji će biti postavljeni na novom trgu u parku. Na koloniji je sudjelovalo 10 kipara i 10 slikara, a - uz umjetnički dio - program Kolonije je počeo 3. kolovoza te je sadržavao niz popratnih manifestacija, od kuhanja čobanca, sportskih susreta, humanitarnih akcija, vožnji svatovskim zaprekama i zabavnih sadržaja za djecu do koncerata.

Potporu održavanju tradicionalne kolonije u Ernestinovu i ove godine dao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, koji je ujedno podržao inicijativu upisa Kiparske kolonije Ernestinovo na listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, za što je počela složena procedura.

Tijekom 46 godina održavanja ove smotre naivnoga kiparstva, koja nije prekinuta ni za vrijeme Domovinskoga rata, nastalo je više od 400 umjetničkih djela. Predsjednik Udruge "Petar Smajić" i jedan od utemeljitelja Kolonije Mato Tijardović ističe da su sudionici ove godine počeli stvarati tjedan dana ranije kako bi sve bilo gotovo na vrijeme.

Fotografije: Facebook - Kiparska kolonija Ernestinovo

Središnja proslava ovogodišnje, 109. „Dužijance“ održana je u nedjelju, 11. kolovoza 2019. u Subotici, a nazočio je u ime Osječko-baranjske županije zamjenik župana Goran Ivanović. Dužijanca je više od obične manifestacije protkane tradicijskim elementima, ona je znak identiteta bunjevačkih Hrvata u Vojvodini i njegove neraskidive veze s Katoličkom crkvom. Dužijanca je zahvala Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji ali i pohvala čovjeku i njegovu radu, kako onom na njivi, tako i duhovnom i kulturnom. Svake godine, više od stoljeća svjedoči tome kroz brojne programe, zaključno središnjom proslavom u katedrali bazilici Sv. Terezije Avilske, svečanim mimohodom gradskim ulicama i na koncu predajom kruha gradonačelniku Subotice.