Općina Jagodnjak i uzgajivači svinja na njenom području najteže su pogođeni posljedicama Afričke svinjske kuge (ASK) koje se pojavila početkom srpnja. U cilju pomoći pri očuvanju stočarske proizvodnje na tom području, između ostalih mjera i aktivnosti koje je poduzela Osječko-baranjska županija, županica Nataša Tramišak donijela je rješenje kojim se iz županijskog proračuna odobrava 50.000,00 eura Općini Jagodnjak za podmirenje troškova provođenja eutanazije svinja kojom se sprječava daljnje širenje bolesti.

Rješenje o financijskoj pomoći županica Nataša Tramišak je danas (20. kolovoza 2025. godine) uručila općinskoj načelnici Danijeli Mlinarević, a ujedno su na radnom sastanku, održanom u Jagodnjaku, razmatrale aktualna događanja te dogovorile daljnje zajedničke aktivnosti na saniranju posljedica pojave ASK. Sastanku su nazočili i zamjenici županice Goran Ivanović i Vladimir Horvat te suradnici načelnice.

Županica je naglasila kako se na pojavu ASK reagiralo vrlo brzo te poduzelo niz mjera kako bi se zaustavilo širenje zaraze, a sve uzgajivače svinja i građane se pozvalo na odgovorno i ozbiljno poštivanje propisanih mjera. Naime, uzgoj svinja i daljnja proizvodnja izuzetno su važna djelatnost na području Osječko-baranjske županije koja ima 5.064 uzgajivača i ukupno 293.710 svinja, odnosno daje čak 35 posto proizvodnje svinjskog mesa u Hrvatskoj, a ASK se može zaustaviti samo strogim provođenjem zakonom propisanih zaštitnih i biosigurnosnih mjera.

Osobitu pozornost županica Tramišak i načelnica Mlinarević posvetile su aktivnostima kojima se želi pomoći uzgajivačima svinja u nadoknadi štete i stvaranju uvjeta za nastavak proizvodnje. Odlična suradnja Općine i Županije nastavit će se i u drugim aktivnostima, poglavito usmjerenim na potpore i pomoći koje mogu ostvariti oštećeni proizvođači, kao i u realizaciji projekata kojima će Jagodnjak ne samo zadržati status centra za proizvodnju vrhunskog kulina nego ga i dalje razviti.

Aktivnosti vatrogasnih snaga tijekom aktualne protupožarne sezone te planovima razvoja vatrogasnog sustava na području Osječko-baranjske županije bile su središnje teme radnog sastanka županice Nataše Tramišak i zamjenika županice Gorana Ivanovića, načelnika Stožera civilne zaštite OBŽ, s čelnicima Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije, predsjednikom Zdenkom Čaraparom i glavnim vatrogasnim zapovjednikom Zoranom Pakšecom. Sastanak je održan danas (20. kolovoza 2025. godine) u sjedištu Županije u Osijeku.

Predsjednik Zdenko Čarapar izvijestio je županicu o ukupnom stanju i aktivnostima vatrogasaca u proteklom razdoblju te planovima daljnjeg razvoja, dok se zapovjednik Zoran Pakšec osvrnuo na operativni dio rada vatrogasnih snaga, osobito tijekom protupožarne sezone kada se sve aktivnosti odvijaju sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2025. godini. Naglasio je kao su mnogi vatrogasci, uz redoviti rad na području naše županije, temeljem zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika raspoređeni u četiri baze Hrvatske vatrogasne zajednice. Tako je skupina vatrogasaca iz JVP Osijek bila raspoređena u Intervencijsku vatrogasnu postrojbu Divulje, zatim u DVD Milna su dislocirani pripadnici JVP Našice, Čepin i Beli Manastir te DVD Drenje, u JVP-u Mljet Saplunara su pripadnici DVD Beli Manastir sa vozilom te DVD-a Trnava, Batina, Drenje i Satnica Đakovačka, dok su u DVD-u Supetar dislocirane vatrogaskinje iz DVD-a Karanac i Veliškovci.

Na sastanku je naglašeno kako aktualno stanje u Osječko-baranjskoj županiji u zaštiti od požara protječe uz povećani broj požara otvorenog prostora te su vatrogasne snage temeljem zapovjedi županijskog vatrogasnog zapovjednika stavljene u stanje redovitog 24 satnog dežurstva tijekom žetvenih aktivnosti. Zapovijed će ostati na snazi i u narednom razdoblju, i to zbog visokih temperatura, ali i paljenja strništa nakon žetve koje čine pojedini građani unatoč zabrani spaljivanja biljnog otpada na otvorenom.

Županica Nataša Tramišak zahvalila je svim pripadnicima javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava na hrabrosti, predanosti, svakodnevnoj borbi i svemu što čine kako bi sigurnost naših građana bila na najvišoj mogućoj razini. Pohvalila je njihovu spremnost, vještinu i znanje pri svakoj intervenciji, i to ne samo prilikom požara nego i u svim drugim intervencijama, često iz uz osobno izlaganje u rizičnim situacijama. Osječko-baranjska županija će naravno i dalje pružati punu potporu svim aktivnostima vatrogasne zajednice, pa i dodatnim sredstvima.

Inače, kako je rečeno, u razdoblju od 1.lipnja do 19.kolovoza ove godine na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je ukupno 208 požara, pri kojima je angažirano 1.385 vatrogasaca i 409 vozila, a ukupni trošak iznosi 84.767,09 eura. Prema mjestu nastanka najviše (129) je bilo požara otvorenog prostora, a opožarena površina iznosi 142 hektara, dok je trošak intervencija 39.719,51 eura. Ostale intervencije odnose se na požare na objektima (57), industrijskim postrojenjima (5) te u prometu (17). Provedeno je i 227 tehničkih intervencija, pri čemu su troškovi iznosili 38.842,69 eura.

Poseban naglasak sastanka stavljen je na Planove i Procjene zaštite od požara i tehnoloških eksplozija jedinica lokalne samouprave, kojima se pomaže u redovitom ažuriranju i ostvarivanju obaveza iz navedenih dokumenata.

Projekti rekonstrukcije i dogradnje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole na području Osječko-baranjske županije u punom su jeku. Osobitu pozornost ipak privlači OŠ „Vladimir Nazor“ Đakovo, čiji je projekt najveći po vrijednosti od gotovo 12 milijuna eura, ali je i izuzetno zahtjevan, opsežan i kompleksan. Uostalom, trenutna površina škole od 3.673,20 m² dogradnjom će se povećati za novih 2,557,70 m², dogradnja dvorane iznosi 1.721,48 m², a nakon realizacije projekta škola i dvorana bit će ukupne površine od 7.952,38 m².

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je odobrilo projekt, pa ubrzo slijedi potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu 11.670.946,59 eura, a Osječko-baranjska županija, uz osiguranje ostatka potrebnih sredstava, već je pokrenula postupak javne nabave za odabir izvođača radova, nakon čega će početi i radovi.

- Ovim projektom, koji je trenutno najveća investicija u školstvu na području Osječko-baranjske županije, bit će osigurani dodatni kapaciteti za uvođenje jednosmjenske nastave i u OŠ „Vladimir Nazor“ u Đakovu. Uz novu suvremeno opremljenu školsku zgradu izgradit će se i dvodijelna sportska dvorana koja je ovdje prijeko potrebna, a projektom će se, osim odličnih uvjeta za odvijanje redovnog programa, osigurati kvalitetna pristupačnost osobama s invaliditetom i edukacijsko-rehabilitacijski nastavni proces prema individualnim potrebama i mogućnostima za učenike s teškoćama u razvoju - ističe Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije koja je prelazak svih osnovnih škola na jednosmjensku nastavu postavila među najviše prioritete u svom radu, što se i realizira.

Novi školski objekt OŠ „Vladimir Nazor“ u Đakovu bit će spojnim hodnikom vezan za postojeću zgradu i imat će dvije etaže. U prizemlju će biti smještena kuhinja s blagovaonicom,  knjižnica s čitaonicom i potrebni servisni prostori. Na katu će biti 10 učionica za djecu s teškoćama u razvoju, dvije senzorne sobe, kabineti, ambulanta i drugi prostori. Kat i prizemlje bit će povezani i dizalom. Građevinskim zahvatima unutar postojeće školske zgrade, između ostalog, uredit će se dodatnih sedam učionica, a glavna školska zgrada raspolagat će s 25 standardiziranih učionica. Nakon rekonstrukcije i dogradnje škola će imati ukupno 35 učionica.

Planirana je također dvodijelna sportska dvorana i mala dvorana za korektivnu gimnastiku, sa svlačionicama i spremištem. Na vanjskom dijelu parcele predviđa se izgradnja sportskih terena za košarku, nogomet, odbojku, stolni tenis, skok u dalj, bacanje kugle, staza za trčanje te učionica na otvorenom i 10 parkirnih mjesta.

U najvećem marijanskom svetištu na području Slavonije i Baranje, Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu i ove godine, odnosno danas (15. kolovoza 2025. godine) proslavljena je Velika Gospa. Svečanosti se tradicionalno odazvao mnoštvo hodočasnika, a središnje euharistijsko slavlje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić. Misi su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin te drugi uzvanici.

- Danas smo u Aljmašu s našim vjernicima kako bi svečano obilježili i proslavili blagdan Velike Gospe, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. I zaista je lijepo biti u Aljmašu, jednom od naših najvećih hodočašća u Hrvatskoj, a posebice u Osječko-baranjskoj županiji. Znamo da imamo i puno drugih mjesta gdje vjernici rado odlaze, gdje se osjećaju posebno i upućuju svoje molitve prema Gospi. Vjerujem da će se ovdje kroz dan okupiti veliki broj ljudi jer ovo je posebno mjesto za sve nas, mjesto velikog stradavanja u Domovinskom ratu, posebno crkve Gospe Aljmaške koja je obnovljena i koja iz godine u godinu privlači sve veći broj vjernika. Svim vjernicima želim sretan blagdan Velike Gospe - poručila je županica Nataša Tramišak.

- Veliko je mnoštvo vjernika pohrlilo i ove godine u Aljmaš što nas izuzetno raduje. To je znak žive vjere, našeg vjerničkoga puka i njihove ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji. Ono što uvijek ističem da je Gospa preživjela rušenje crkve za vrijeme Domovinskog rata i to je bio znak da je Gospa na ovome mjestu htjela biti i ostati kako bi okupljala svoje štovatelje. To je itekako važno i vrijedno jer, iz godine u godinu, sve više vjernika dolazi upravo ovdje - kazao je Tomislav Ćurić, župnik i upravitelj svetišta u Aljmašu.

Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin čestitao je svim vjernicima blagdan Velike Gospe te istaknuo kako je ovaj blagdan dan molitve, vjere, zajedništva, nade, ali i zahvalnosti. - Došli smo ovdje zahvaliti se Majci Božjoj za sve blagoslove u vremenu iza nas, ali i moliti da nam da snage za sve izazove koji nas čekaju. Aljmaš nije samo svetište, to je mjesto nade koje je stradalo tijekom Domovinskog rata i upravo iz tog razloga simbolizira obnovu i povratak, ono što je hrvatskom narodu iznimno važno - rekao je zamjenik gradonačelnika Vulin.

Kod spomen obilježja „Vrata slobode“, u blizini prigradskog osječkog naselja Nemetin, prigodnim programom danas (14. kolovoza 2025. godine) obilježena je 33. godišnjica najveće razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu. Obilježavanje su organizirali članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kako bi podsjetili na 14. kolovoza 1992. godine kada je u Nemetinu oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su čak i po devet mjeseci bili u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš te su tada razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Tim povodom danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja i počasti za sve poginule, ubijene i preminule zatočenike srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu.

Svečanom obilježavanju dana razmjene, odnosno Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskoga rata, nazočili su preživjeli sudionici tog događaja, članovi obitelji logoraša, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, saborski zastupnik Stipan Šašlin, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja i drugi uzvanici.

- Danas, na Dan sjećanja na sve žrtve srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata, posebno na 14. kolovoza 1992. godine, 33 godine od najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora iz Domovinskog rata upravo ovdje u Nemetinu, dužni smo održati sjećanje živim za sve koji su pretrpjeli strahote koncentracijskih logora koji su i sada među nama, ali i sve koji su, nažalost, tijekom ove 33 godine preminuli. Posebno se moramo sjetiti svih koji su nestali i zatočeni, koji su tragično preminuli tijekom Domovinskog rata. Čak 1.755 osoba još se vode kao nestali te i dalje moramo inzistirati na tome kao humanitarno glavnom pitanju da se svi nestali pronađu i vrate u Hrvatsku. Posebno ističem važnost da Srbija konačno prizna postojanje koncentracijskih logora na svom području, kako bi i svi koji su preživjeli strahote tih logora mogli dobiti pravo na odštetu i kako bi konačno išli putem trajnog pomirenja - poručila je županica Nataša Tramišak.

Damir Buljević, predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije, naglasio je kako je spomen obilježje u Nemetinu izgrađeno i da bi se bivši logoraši mogli svake godine sastati na jednom mjestu te obilježili i sjetili se dana logora i razmjene. - Nikada nećemo prestati promicati istinu o Domovinskom ratu, a isto tako nikada nećemo prestati tražiti istinu i pravdu za hrvatske logoraše. Sve ovo vrijeme, i 30 godina poslije Domovinskog rata borimo se protiv Srbije raznim tužbama i tražimo ratnu odštetu. Logoraška populacija je iznimno stradala u Domovinskom ratu, u logorima, te se borimo za njihovo zdravlje i socijalna prava. Imamo punu podršku Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade, a iako s druge strane situacija u Srbiji nije obećavajuća, nikada nećemo odustati. Jako su nam bitni i sistematski pregledi, odlasci u Veteranske centre koja je pokrenula Vlada Republike Hrvatske - kazao je Buljević.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić podsjetio je kako je 14. kolovoza 1992. godine iz zatočeništva izašlo 714 zatočenika srpskih logora koji su razmijenjeni nakon 9 mjeseci tortura u srpskim logorima. - Ovdje smo razmijenjeni, tog kolovoza Gospa nas je spasila, izvadila iz zatočeništva. Nikad ne mogu zaboraviti doček i hvala Osijeku na dočeku ovdje i na samome trgu. To je bilo nešto što se nikada ne može zaboraviti i svi mi ovaj dan smatramo drugim rođendanom, a taj dan Vlada Republike Hrvatske je proglasila Danom sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora. Bili smo mahom zatočenici srpskih logora, no drago nam je što se našlo sluha da se jedan dan proglasi danom zatočenika, koji su nakon poginulih i nestalih, najveće žrtve Domovinskog rata - rekao je Komšić te dodao je kako su ratni zatočenici srpskih koncentracijskih logora podnijeli 54 tužbe protiv Srbije, no tamo nema sluha za njihovo rješavanje. Uostalom, Srbija ne želi ni priznati postojanje tih logora na njenom području, pa će se u daljnjoj fazi tih postupaka krenuti i prema Međunarodnom sudu pravde.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je kako se prilikom ovakvih događaja miješaju osjećaju tuge zbog svih koji nisu imali sreću u nesreći i vratili se svojim obiteljima te sreće zbog onih koji su se vratili iz logora te pobjede u Domovinskom ratu. Poručio je da se sloboda ne podrazumijeva. - Za slobodu se bori, slobodu se čuva i brani, i to je poruka i svima koji će doći poslije nas, da to znaju i čuju osobe koje mogu svjedočiti osobna iskustva kako je biti bez slobode - kazao je Vulin.

Polaganjem vijenaca uz spomenik ispred zgrade Policijske postaje u Ulici kralja Tomislava u Belom Manastiru danas (13. kolovoza 2025. godine) odana je počast hrvatskim policajcima koji su poginuli na području Baranje tijekom Domovinskog rata. Time je obilježena i 34. godišnjica stvaranja hrvatske policije u Baranji te prisjećanje na prva stradavanja hrvatskih policajaca na tom području. Naime, 13. kolovoza 1991. godine prilikom obavljanje redovitog policijskog posla, kontrole promete, iz zasjede su ubijeni policajci Marijan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen je Darko Maltar. Potom je ubijen i pripadnik specijalne policije iz Osijeka Vidoja Marić, čija je jedinica napadnuta između Uglješa i Čeminca, dok su ranjeni Mirko Pongrac i Josip Županić. Tijekom Domovinskog rata ubijena su još četiri djelatnika Policijske postaje Beli Manastir - Stipa Matović, Ivan Švetak, Dalibor Huzanić i Kruno Pinjuh.

Obilježavanje se održalo u organizaciji Policijske udruge branitelja Baranje čiji je predsjednik Anto Marinić podsjetio da se ove godine obilježava i 29 godina od uspostave Mirne reintegracije te povratka hrvatske policije u matičnu Policijsku postaju Beli Manastir.

Vijence su položili i upalili svijeće članovi obitelji poginulih, suborci poginulih hrvatskih branitelja, saborski zastupnik Stipan Šašlin u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, predstavnici Policijske uprave osječko-baranjske, Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Belog Manastira i baranjskih općina te braniteljskih i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a potom je u Crkvi sv. Martina održana sveta misa zadušnica za sve poginule i umrle hrvatske branitelje.

- Položili smo vijence i upalili svijeće u počast stradalim službenicima Policijske postaje Beli Manastir, kao i za sve poginule policijske službenike i hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata. Naime, na današnji datum, 13. kolovoza 1991 godine, Policijska postaja Beli Manastir bila je izložena konstantnim garantiranjima od strane JNA i Novosadskog korpusa, što je uzrokovalo i stradavanja dva policijska službenika, a jedan je ranjen. Hrvatska policija ima velik doprinos u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, pa tako i ovdje u Belom Manastiru gdje su bili izloženi učestalim napadima i pritiscima. Svoj odgovoran posao radili su i tijekom uspostave nove hrvatske države, branili hrvatsko stanovništvo, ali i uspjeli uspostaviti normalizaciju na ovom području. Uz hrvatske branitelje i hrvatska policija je zaista dala velik doprinos obrani Republike Hrvatske i njenog suvereniteta - rekla je Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije.