U Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru danas (28. siječnja 2022. godine) prigodnom svečanosti obilježen je početak realizacije ugovora ˝Nadogradnja UPOV-a Beli Manastir uključujući izgradnju solarne sušionice mulja“. Ujedno je upriličena i primopredaje Potvrde o ispunjenju formalno pravnih uvjeta o početku ugovora koju su potpisali direktor Baranjskog vodovoda d.o.o. Krunoslav Rob i Özer Yilmaz, projekt manager izvođača radova, turske tvrtke Ersa construction. Ugovor se odnosi na drugu komponentu ˝Projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Beli Manastir˝ čija je vrijednost 66 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 145 milijuna kuna. Najveći dio sufinanciranja osiguran je iz fondova Europske unije čija bespovratna sredstva iznose 72 posto. Lokalna zajednica sudjeluje s 4 posto, a po 12 posto pokrivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatske vode.

- Prije nekoliko mjeseci potpisali smo ugovor o gradnji linijskih objekata, odnosno 22 kilometara kanalizacijskih kolektora koji će se graditi na području Belog Manastira, Šumarina, Šećerane i Branjinog vrha, što će rezultirati priključenjem više od 850 novih kućanstava, odnosno više od 2.200 ljudi na javni sustav odvodnje. U konačnici, ovim će projektom 90 posto stanovništva s područja ove aglomeracije biti priključeno na sustav odvodnje. Kada se tome pridoda novi uređaj trećeg stupnja, vrijedan 66 milijuna kuna, koji će uklanjati dušik i fosfor, riješit ćemo problem zagađenja u ovom dijelu aglomeracije - rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te dodao kako bi uređaj trebao biti završen u sljedeće tri godine.

Gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob istaknuo je da se projekt poglavito odnosi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i ima veliki značaj za Beli Manastir. - Uz priključenje više od 800 kućanstva na sustav javne odvodnje, sada ćemo imati i čistu ekološku komponentu, vodu koja će se filtrirati, čistiti i ispuštati u rijeku Karašicu. Naime, dosadašnja odvodnja se radila putem mobilne fekalne kanalizacije i odvoza kamionima što je donosilo i onečišćenja pri prometovanju, veliki broj ljudstva i zastarjelu tehnologiju. Dakako, projekt donosi i veliki gospodarski benefit, pa novi uređaj znači i novi razvoj grada jer je dobra infrastruktura uvjet za ostanak mladih obitelji na ovom području - rekao je gradonačelnik Rob.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je svim sudionicima na kvalitetnom projektu koji će značajno poboljšati komunalnu infrastrukturu na području Grada Belog Manastira. - Uspješno korištenje europskih sredstava vidjeli smo već i na drugim projektima u Belom Manastiru, a posebno je zadovoljstvo vidjeti da će se 145 milijuna kuna izravno utrošiti u komunalnu infrastrukturu. Na području Osječko-baranjske županije postoji sedam ovakvih projekata, ukupne vrijednosti oko 2 milijarde kuna, što govori o izvrsnoj suradnji s Hrvatskim vodama i Vladom RH. Ovim projektima poboljšat ćemo uvjete života svim našim stanovnicima, a izvođačima radova, kao i Baranjskom vodovodu želim uspješnu realizaciju projekta - rekao je Miletić.

- Danas sudjelujemo na otvaranju radova jednog od 60 aglomeracija, vodnokomunalnih projekata u Republici Hrvatskoj čija je ukupna vrijednost 25 milijardi kuna od čega su 20 milijardi kuna opravdani troškovi, a više od 15 milijardi kuna su bespovratna sredstva. Vodni sektor je jedan od sektora koji najzornije pokazuje značaj članstva RH u Europskoj uniji jer suvremeni i zahtjevni standardi u pročišćavanju otpadnih voda i pripremi vode za piće ne bi bilo moguće ostvariti iz nacionalnih sredstava. Ovim projektom rješavaju se tri važna problema u vodnokomunalnom sektoru. To su povećanje broja priključenih korisnika na sustav odvodnje s dosadašnjih 45 posto na više od 90 posto, potom rješavanje muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži. Ovo je inače jedan od sedam velikih projekata aglomeracije u Osječko-baranjskoj županiji koji pokazuju da Vlada RH vodi računa o postizanju modernih standarda u ovom dijelu zemlje - kazao je Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta danas (27. siječnja 2022. godine) položeni su vijenci pred spomenikom „Majka i dijete“ u Parku Oscara Nemona u Osijeku. Obilježavanje je održano u organizaciji Židovske općine Osijek, a vijence su položili zamjenik župana Mato Lukić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, zamjenica predsjednika Židovske općine Osijek Biljana Majnik Papo te predstavnici UHDDR „Sveti Rok“ Osijek.

- Polaganjem vijenaca odajemo počast svim žrtvama holokausta, a današnji je dan prigoda da osvijestimo sebe i čitavo čovječanstvo kako se ovakav strašan zločin ne bi nikada ponovio. Nažalost, svjedoci smo da su se slične strahote dogodile i u Hrvatskoj u nedavnoj povijesti, međutim na nama je sada da educiramo mlađe naraštaje i učimo ih pravim vrijednostima – kazao je zamjenik župana Mato Lukić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković naglasila je kako ovaj datum nikako ne smijemo zaboraviti.

- Mi kao društvo moramo preuzeti odgovornost u odgoju djece i mladih promicanjem mira, nenasilja i ljubavi kako se slični događaji nikada ne bi ponovili. Samo takvim pristupom osigurat ćemo da oni odrastaju u mirnijem, ljepšem i sigurnijem svijetu – rekla je Crnković.

Članica Židovske općine Osijek Paula Rem osvrnula se na važnost društvenog napretka i osude zločinačkih režima.

- Želim vjerovati da je društvo vrlo napredno i da smo došli daleko od stereotipa iz prošlosti, iako je antisemitizam i dalje prisutan u društvu, baš kao i negiranje ili umanjivanje zločina koji su se dogodili. Zato je važno obilježavati ovakve i slične datume, obrazovati mlade ljude, prisjećati se onoga što se dogodilo i prihvatiti odgovornost za povijesne događaje – istaknula je Rem i dodala da holokausta nisu bili pošteđeni ni osječki Židovi kojih je prije II. svjetskog rata bilo nekoliko tisuća u gradu, a danas ih je oko 150.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja, odnosno na dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust, Ujedinjeni narodi su 2005. godine 27. siječnja proglasili Danom sjećanja na sve žrtve holokausta. Taj se dan obilježava nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust.

Radovi na izgradnji nove zgrade i dvorane Srednje škole Donji Miholjac u punom su jeku i već se jasno uočava njihov konačni izgled. Nova zgrada škole obuhvaća 4.600 m2, ima dva kraka s po dvije etaže, dvorana je neto površine 1.134 m2, a uredit će se i vanjski sportski tereni, parkiralište i pješačke površine. Ukupno uređena površina iznosit će 8.379,00 m2. Gradilište je danas (27. siječnja 2022. godine) posjetio župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić sa suradnicima.

- Stara zgrada Srednje škole Donji Miholjac bila je godinama zaista u lošem stanju te sam na početku mandata župana najavio da je izgradnja nove školske zgrade jedan od prioriteta. Stare zgrade više nema, izgradnja nove se realizira, pa kako smo danas čuli, iduća školska godina u rujnu ove godine počet će u novoj zgradi. Vrijednost ove investicije je više od 50 milijuna kuna, a 80 posto troškova financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok Grad Donji Miholjac i Osječko-baranjska županija osiguravaju po 10 posto - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić naglasio je da je nova gradska uprava zajedno sa županom Anušićem uspjela izlobirati izgradnju nove škole. - Stara škole je bila toliko dotrajala i opasna da se razmišljalo o njenom zatvaranju. Izgradnjom nove škole uvjeren sam da će porasti i broj učenika jer dosta djece nije željelo ići u onako neuvjetnu školu. Nova škola će biti značajna i za daljnji razvoj Donjeg Miholjca - poručio je gradonačelnik Aladić

- Srednju školu Donji Miholjac pohađaju 243 učenika podijeljenih u 17 razrednih odjela, od čega 70-ak učenika pohađa gimnazijski program, a ostatak strukovni, u području ekonomije, trgovine, hotelijerstva i turizma, poljoprivrede i strojarstva. Cilj je da se programi šire i da se prepozna te uvaži potrebe tržišta s ovoga područja kako bi mladi po završetku školovanja pronašli posao i ostali ovdje - kazala je Miranda Glavaš Kul, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ.

Ravnatelj Srednje škole Donji Miholjac Nenad Perić govorio je o poboljšanju uvjeta rada izgradnjom nove škole. - U staroj školi imali smo oko 2.300 kvadrata prostora, a nastavu smo pohađali u dvije smjene, zbog čega su se javljali različiti problemi. Sada prelazimo u prostor od 4.600 kvadrata što će nam omogućiti i jednosmjenski rad, ali i neusporedivo bolje uvjete rada te nabavu nove opreme. Uvjeren sam da će to doprinijeti i još boljim rezultatima naših učenika na različitim natjecanjima, a koji su i do sada bili vrlo dobri - rekao je Perić.

U Operetnom teatru Budimpešta, u utorak, 25. siječnja 2022. godine održan je Gala koncert „On the Bridge of Music“ povodom 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostavljanja diplomatskih odnosa s Republikom Mađarskom, baš kao što je isti održan u Osijeku tjedan dana ranije.

Koncertu su nazočili župan Ivan Anušić, zamjenik župana Mato Lukić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te brojni drugi visoki uzvanici iz Hrvatske i Mađarske.

Župan se osvrnuo na suradnju dviju zemalja koja seže u 90-e godine prošloga stoljeća kada je Republika Hrvatska izborila samostalnost.

- Suradnja je bitna prije svega zbog ljudi, zbog Hrvata koji žive u Mađarskoj i Mađara koji žive u Hrvatskoj. U Osječko-baranjskoj županiji je najveći broj Mađara, a te dvije zajednice su trajna poveznica dvaju naroda. Mađarska se u posljednjih 30 godina pokazala kao dobar prijatelj Hrvatskoj i pomogla joj u trenutcima kada joj je bila potrebna pomoć, prije svega tijekom Domovinskog rata i poslijeratne obnove. Trenutno, Mađarska i Hrvatska razvijaju dobre diplomatske odnose, imamo dobru komunikaciju i projektnu suradnju na razini općina, županija i gradova, tako da je sve ovo prirodan slijed. Treba posebno naglasiti dovršetak koridora VC koji se upravo spaja s Mađarskom i koji će još više približiti naše dvije zemlje – kazao je župan Anušić.

Intendantica HNK u Osijeku Dražena Vrselja naglasila je kako ovaj veliki i svečani događaj ima poseban značaj ne samo za kazalište na čijem je čelu, već i za cijelu Republiku Hrvatsku.

- Unatoč svim problemima i teškoj epidemiološkoj situaciji uspjeli smo osigurati održavanje oba koncerta u tjedan dana. Rezultat je to višemjesečnih priprema, a sve je započelo pozivom veleposlanika RH u Mađarskoj Mladena Andrlića koji je predložio zajedničku suradnju te smo vrlo brzo krenuli s pripremom suradnje hrvatskih i mađarskih glazbenika. Publika je mogla uživati u skladbama velikih hrvatskih i mađarskih skladatelja poput Jakova Gotovca, Emmericha Kálmána, Franza Lehára, Ivana pl. Zajca i mnogih drugih – rekla je Vrselja.

Orkestrom budimpeštanskog Operetnog teatra ravnao je Gyula Pfeiffer, dok je orkestrom Opere HNK-a U Osijeku ravnao maestro Filip Plavišić. Redatelj koncerta je Szilard Somogyi, koncertni majstor je Béla Nagy, a od vokalnih solista nastupili su Katarina Toplek, Viktorija Đurđek, Igor Krišto, Leon Košavić, Anita Lukács, Zsolt Vadász, Lévai Enikő, Péter Laki, Mónika Fischl, Zsolt Homonnay i Szilvi Szendy.

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku danas, 26. siječnja 2022. godine, održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana. Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. Predstavljen je i istraživački projekt „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“.

Uz članove Odbora sjednici su nazočili predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska naime koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske. Važna je i pomoć Vlade i resornog ministarstva koji će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje su u ovom trenutku vrlo nepovoljne za hrvatske proizvođače - rekao je župan.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene. - Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.

Ugovor o darovanju nekretnine u svrhu provedbe programa revitalizacije brownfield područja OLT Osijek danas (21. siječnja 2022. godine) u Osijeku su potpisali ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić. Time je stvoren jedan od temeljnih preduvjeta za realizaciju projekta kojim će zapušteno i devastirano područje bivše tvornice prenamijeniti i izgraditi u moderni urbani prostor s nizom gospodarskih, sportskih, kulturnih, stambenih i društvenih sadržaja.

Potpisivanju ugovora nazočili su ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, ravnatelj Uprave za trgovačka društva, strateško planiranje, regulativu, EU poslove i izvještavanje o sustavu upravljanja državnom imovinom Leon Žulj te resorni pročelnici upravnih odjela Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je projekt revitalizacije OLT-a jedan od najvećih projekata koji se realiziraju na području Osječko-baranjske županije i grada Osijeka.

- Područje stare ljevaonice OLT-a obuhvaća 5,5 hektara, a vrijednost cijelog kompleksa je 58 milijuna kuna. Današnjim ugovorom Osječko-baranjska županija preuzima obvezu i odgovornost za revitalizaciju i obnovu kompletnog područja, a do sada su Županija i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU napravili konzervatorsku studiju vrijednu 2,7 milijuna kuna koja nam je dala smjer daljnjeg razvoja projekta. Ideja je ovo područje razvijati zajedno s Gradom Osijekom, pripremajući nove sadržaje koji će se prostorno i planski usklađivati u Gradu Osijeku, a bit će izgrađeni sredstvima Europske unije. Siguran sam da će po dovršetku ovaj projekt biti na ponos svih Osječana te će doprinijeti gospodarskom, znanstvenom, društvenom i kulturnom razvoju grada i županije - kazao je župan Anušić te pojasnio:

- Riječ je o znanstveno-istraživačkim centrima koji će u suradnji sa Sveučilištem J. J. Strossmayera i njezinim sastavnicama, poput FAZOS-a, PTF-a i FERIT-a, raditi na usavršavanju budućih aktivnosti u gradu i županiji, prije svega kad je riječ o poljoprivredi i IT razvoju. Također, ideja je razviti sportski inkubator koji će sadržavati 50-metarski zatvoreni bazen te niz dvorana koje će biti usavršene zahvaljujući Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Kineziološkom fakultetu u Osijeku, a koji će pratiti dijete od najranije dobi. Zahvaljujući stručnjacima koji će raditi s njima, djeca će se usmjeravati u sport i rekreaciju. Takav sportski inkubator bit će jedini takve vrste i davat će dodanu vrijednost gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Uz to, planiran je stambeni kompleks koji će stručnom kadru angažiranom na provedbi projekta, poput liječnika, trenera i znanstvenika, nuditi mogućnost stanovanja i smještaja. Bit će tu i prostori za alternativnu kulturnu scenu, pa će Osijek uz HNK-a, Dječje kazalište i tri muzeja, dobiti i mjesto koje će okupljati različite profile umjetnika i na taj način Osijek i Osječko-baranjsku županiju učiniti još raznovrsnijom i bogatijom.

Zbog obima i kompleksnosti projekta, kao i činjenice da se OLT nalazi na arheološkom području, početak izgradnje očekuje za dvije do tri godine. Župan je naglasio da će ovaj projekt, kao i drugi veliki projekti koji se provode na području županije (Gospodarski centar, RDC-e, novog KBC-e i ostali), ostati budućim generacijama kao zalog za demografski i gospodarski razvitak istoka Hrvatske.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić čestitao je županu Anušiću i Osječko-baranjskoj županiji na pokretanju cijelog projekta te se zahvalio ministru Horvatu i ministrici Tramišak na pomoći u realizaciji. - Konačno rješavamo problem zapuštenog i derutnog područja OLT-a. Na ovaj način ćemo oživjeti širi centar grada, a s obzirom na planirane sadržaje ne sumnjam da će doći do daljnjeg gospodarskog, znanstvenog i društvenog razvoja grada Osijeka. Nastavit ćemo suradnju sa Županijom i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU u ostvarenju svojih ciljeva, jer se Osijek kao središte Slavonije mora razvijati u svakom smjeru - rekao je Radić.

Ministrica Nataša Tramišak istaknula je kako Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU prati projekt od njegovog početaka, a već je dodijeljeno 2,7 milijuna kuna za pripremu konzervatorske i druge projektno-tehničke dokumentacije potrebne da ideja o novoj namjeni ovog prostora počne dobivati jasne konture. Naglasila je kako je preduvjet za povlačenje sredstava EU i dostupnost ostalih izvora financiranja bila izrada kvalitetne projektno-tehničke i studijske dokumentacije, a danas potpisanim ugovorom riješeni su imovinsko-pravni odnosi, što je osnovni preduvjet za pripremu daljnjih konkretnih projekata.

- Darovano državno zemljište za grad Osijek i Osječko-baranjsku županije znači puno više od njegove procijenjene vrijednosti, jer se sada stječe prvi ključni korak da se sve zamišljeno počne i realizirati. Ugovor definira rok od 10 godina, a siguran sam da će projekt uspjeti uz pomoć financijskih izvora kao što je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, višegodišnji financijski okvir, ali i kroz razne zajmove te uz veliki angažman administracije OBŽ i grada, kao i punu potporu MRRFEU i nas kao resornog ministarstva - kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.