Danas je (27. veljače 2022.godine) održana izvanredna sjednica Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije na temu prihvata izbjeglica iz Ukrajine. Za područje istoka Hrvatske kao prihvatni centar osigurana je Dvorana Jug u Osijeku gdje su tijekom protekle noći pripadnici Civilne zaštite pripremili krevete za prihvat izbjeglica. Osječko-baranjska županija mobilizirala je sve potrebne službe na području županije.
- Pripremne aktivnosti počele su prije nekoliko dana jer s obzirom na situaciju u Ukrajini očekujemo dolazak izbjeglica i na naše područje. U dvorani Jug osigurano je stotinjak kreveta, a prema našim informacijama manji broj obitelji iz Ukrajine već je ušao u Hrvatsku na području naše županije, odnosno iz Srbije ili Mađarske. Dio njih je imao unaprijed osiguran smještaj kod prijatelja i obitelji, a za jednu obitelj znamo da se uputila u zagrebački prihvatni centar. Spremni smo reagirati i povećanjem kapaciteta ako se za to ukaže potreba – rekao je načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije Mato Lukić.
Na sjednici Stožera sudjelovali su uz pripadnike MUP-a, Crvenog križa, Centra za socijalnu skrb, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije i odgovorne sobe iz Hitne medicinske pomoći, KBC-a Osijek i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
- Dvorana se pokazala dobrom jer smo u mogućnosti u njoj osigurati i poštivanje epidemiološkog okvira koji je na snazi u Hrvatskoj kao i uvjete smještaja, prehrane, pružanja medicinske i psihosocijalne pomoći za prvih nekoliko dana – rekao je Zvonko Grgec, pročelnik Područnog ureda Civilne zaštite Osijek, i dodao kako je dvorana zamišljena kao prihvatni odnosno prijemni centar u kojem se izbjeglice ne bi dugo zadržavale, a u tijeku su pripreme i drugih smještaja poput hotelskog, hostelskog i pansionskog kako bi im osigurali adekvatan smještaj za duže vrijeme ovisno o situaciji u Ukrajini.
Zbog velikog interesa obitelji s područja Osječko-baranjske županije koji su voljni prihvatiti izbjeglice, Crveni križ kreće s kreiranjem baze privatnog smještaja. No, Stožer civilne zaštite prvenstveno radi na osiguravanju organiziranog smještaja kojeg za sada ima dovoljno, pojasnila je Martina Hećimović iz Gradskog društva Crveni križ Osijek.
Tijekom prije podneva u dvoranu je stigla jedna ukrajinska obitelj kako bi prijavila svoj boravak na istoku Hrvatske. Nakon prijave i epidemiološke obrade uputili su se u unaprijed dogovoreni smještaj.
- Grad Osijek je stavio dvoranu na raspolaganje Stožeru Civilne zaštite Osječko-baranjske županije, kao i Gradski prijevoz putnika koji će prema potrebi vršiti prijevoz ukrajinskih izbjeglica od granice do prihvatnog centra, a stavljamo se na raspolaganje i za sve druge aktivnosti koje možemo pokriti kroz svoje službe – rekao je načelnik Stožera Civilne zaštite Grada Osijeka Dragan Vulin.
Nakon sjednice Stožera u pratnji medija obišli su dvoranu gdje su od danas žurne službe tijekom 24 sata spremne za prihvat ukrajinskih izbjeglica.
Za sve one koji žele pomoći ukrajinskim izbjeglicama, još uvijek je na snazi preporuka da se ne prikuplja humanitarna pomoć, no svi koji žele pomoći mogu to učiniti pozivom na donacijski telefon: 060 9010

U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Osijeku danas (25. veljače 2022. godine) održana je Uvodna konferencija projekta „Vrijeme je za školski obrok 2021.-2022.“. Projekt je sufinanciran sredstvima fondova Europske unije i predstavlja nastavak projekta „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva“, koji Osječko-baranjska županija uspješno provodi šestu godinu zaredom.

U projekt „Vrijeme je za školski obrok 2021.-2022.“ uključeno je ukupno 994 učenika iz 18 osnovnih škola kojima je osnivač Osječko-baranjska županija, a namijenjen je za pomoć djeci iz obitelji korisnika prava na dječji doplatak. Vrijednost projekta je 999.081,83 kuna i ta su sredstva u cijelosti bespovratna; 85 % osigurava se iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije i 15 % iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Kako stoji u temeljnim odrednicama, cilj projekta je ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva u vidu podjele hrane u osnovnim školama.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul ističe da je proteklih godina preko ovog projekta osigurano 5,5 milijuna kuna te ove godine milijun kuna.

- Kroz projekt „Vrijeme je za školski obrok 2021.-2022.“ osigurava se dio sredstava potrebnih za ukupnu prehranu učenika, a naglašavam da je Osječko-baranjska županija jedina županija u RH u kojoj svi učenici osnovnoškolske dobi imaju besplatan obrok. „Vrijeme je za školski obrok“ je bio prvi takav projekt županije, a nakon njega smo uvidjeli potrebu za proširivanjem projekta. No, ne želimo dijeliti djecu nego omogućiti da sva djeca dobiju kvalitetan obrok u svojim školama i stoga je pokrenut projekt „Školski obrok za sve“ koji se provodi u 75 osnovnih škola te u koji je od 1. siječnja 2018. godine Osječko-baranjska županija uložila 38 milijuna kuna. Ove godine u proračunu OBŽ osigurano je 11 milijuna kuna, a u sufinanciranju sudjeluje 41 jedinica lokalne samouprave koje pokrivaju od 5 do 50 % potrebnih sredstava. Izuzetak je jedino Općina Čeminac koja ne sudjeluje u projektu nego troškove u cijelosti pokriva Županija - kazala je danas pročelnica Miranda Glavaš Kul.

Dodala je da se na području OBŽ primjenjuje i treći projekt - projekt „Školska shema voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda“ kojim je za ovo područje osigurano dodatnih 1,25 milijuna kuna kako bi djeca povećala redovito uzimanje svježeg voće, povrća i mliječnih proizvoda.

- Projekt „Vrijeme je za školski obrok 2021.-2022.“ vrijedan je gotovo milijun kuna, a njime osiguravamo dio sredstva potrebnih za financiranje prehrane učenika osnovnih škola. Podsjećam da je župan Ivan Anušić u svom izbornom programu u prvom mandatu 2017. godine obećao da će sva djeca u našoj županiji imati besplatnu prehranu, što je i ispunjeno. Projekt stalno nadograđujemo, osobito uvođenjem zdravih namirnica i to s polja upravo s područja Slavonije i Baranje. Sada je vrlo važna dogradnja sustava s Regionalnim distribucijskim centrom za voće i povrće, koji se upravo gradi. Uvjeren sam da velika većina naših škola željno očekuje mogućnost dobivanja tih svježih namirnica. Uostalom, značajan broj škola i sada priprema 4-5 kuhanih obroka tjedno, neki 1-2, no svakako želimo da prehrana učenika bude što je moguće zdravija i kvalitetnija - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul dodaje kako za sada ne postoje odgovarajući infrastrukturni uvjeti za posluživanje kuhanih obroka u svim školama, no na tomu se puno radi.

- Od 2018. godine Osječko-baranjska županija je uložila tri milijuna kuna u opremanje školskih kuhinja, a trenutni izazov je osiguranje dovoljnog broja kuhara. Ni pandemija nam „ne ide na ruku“ jer se ne može posluživati obroke u isto vrijeme, a sve škole nemaju velike kuhinje i blagovaonice da bi se to moglo ostvariti. Naravno, imamo i primjere škola koje kuhaju svih pet dana, neke četiri dana ili 1-2 puta tjedno, a ostalim danima budu posluženi drugi proizvodi. Put kojim želimo ići je da u projekt što više uključimo domaće proizvođače, da oni budu dobavljači našim školama u kojima bi se tada jelo proizvode s naših polja i OPG-ova. Naravno, važno je učiti djecu od najranije dobi samostalno proizvoditi, pa imamo i krasnih primjera škola koje su napravile plastenike i povišene gredice gdje proizvode barem dio potrebnih namirnica. Razmišljamo i korak dalje, pa se pripremamo za bolju i kvalitetniju ponudu te smo u projekt uključili Nastavni Zavod za javno zdravstvo OBŽ i njihov nutricionistički tim koji promišlja kako učenicima poboljšati prehranu da im ponudimo ono što vole jesti, a da to ujedno bude i zdravo - istaknula je Miranda Glavaš Kul.

O funkcioniranju školske prehrane u Osnovnoj školi Dr. Franjo Tuđman Beli Manastir govorila je ravnateljica Lidija Šumiga.

U Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (23. veljače 2022. godine) predstavljen je projekt ''Učimo zajedno 5'', čiji je nositelj Osječko-baranjska županija, a partneri su 45 osnovnih i 10 srednjih škola kojima je Županija osnivač. Projekt je provodi u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., financira se iz Europskog socijalnog fonda, traje 12 mjeseci (od 28. srpnja 2021. do 28. srpnja 2022. godine). Vrijednost projekta je 6.976,477,20 kuna, od čega bespovratna sredstva EU iznose 6.627.653,34 kune (95 %), a sredstva Županije 348.823,86 kuna.

Projekt „Učimo zajedno 5“ danas su na konferenciji za medije predstavili zamjenik župana Josip Miletić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul, dok je o funkcioniranju projekta u Centru za autizam u Osijeku govorio ravnatelj Vladimir Bjelobrk, a koordinatorica projekta u Osnovnoj školi Dalj Zrinka Vučinić osvrnula se na prednosti projekta u toj školi. Potom je održana radionica o aktualnostima u provedbi projekta na kojoj su sudjelovali predstavnici svih škola partnera.

- U Projekt „Učimo zajedno 5“ uključeno je 164 učenika s teškoćama u razvoju i 154 pomoćnika u nastavi u osnovnim i srednjim školama čiji je osnivač Osječko-baranjska županija. Iznimno je važan učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i stručnim službama škola jer se na taj način omogućava integracija učenika s teškoćama u redovit sustav obrazovanja te kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih dostignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje - rekla je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul.

Dodala je kako se projekt kontinuirano provodi u cijeloj županiji te da se stalno povećava broj učenika kojima je potrebna pomoć. Kazala je da su pomoćnici u nastavi do sada bili zaposleni na četiri sata radnog vremena, no Županija je ove godine uspjela osigurati dodatna sredstva, pa je satnica povećana na 5 sati za asistente učenika osnovnih škola, odnosno na šest sati za asistente učenika srednjih škola.

Zamjenik župana Josip Miletić naglasio je da i ovaj projekt potvrđuje kako Osječko-baranjska županija nastavlja kvalitetno koristiti sredstva Europske unije, a u ovom slučaju na dobrobit prije svega djece i zajednice. - Pomoćnici u nastavi su izuzetno vrijedan projekt koji ima višestruku korist, od zapošljavanja teže zapošljivih osoba sve do pomoći djeci kojima je potrebna pomoć - rekao je zamjenik župana Miletić i zahvalio svima koji sudjeluju u pripremi i realizaciji projekta.

Uz danas predstavljeni projekt namijenjen školama kojima je osnivač Osječko-baranjska županija, na području naše županije isti projekt provodi i Grad Osijek za škole kojima je osnivač, a samostalno ga provode i četiri udruge (Neven iz Đakova, Cvijet iz Našica, Zvono iz Belišća i Udruga gluhih i nagluhih OBŽ iz Osijeka) kojima je Županija partner, a svaka udruga ima po 10 pomoćnika u nastavi koji pomažu isto toliko učenika.

Gradilište Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, jedne od najvećih i najznačajnijih investicija u Osječko-baranjskoj županiji, danas (22. veljače 2022. godine) obišli su župan Ivan Anušić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić sa suradnicima. Radovi na ovom objektu u Industrijskoj zoni Nemetin su u punom jeku, a zahvaljujući dobroj organizaciji svi problemi se uspješno rješavaju te je izvjesno da će radovi biti završeni na vrijeme, pa i prije ugovorenog roka.

- Regionalni distribucijski centar za voće i povrće nalazi se u visokoj fazi izgrađenosti, postupno se privodi kraju i nadam se da će krajem godine početi i njegov rad. Podsjećam da je ovo prvi objekt ovakve vrste u Hrvatskoj te će po ovom uzoru i sve ostale županije imati po jedan regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Projekt ima veliku važnost za male proizvođače, voćare, povrtlare i sve koji žele živjeti od poljoprivrede, a do sada nisu mogli biti konkurentni ili su imali problem s plasmanom, u čemu će im pomoći upravo RDC-e. Takvih centara je trebalo biti na desetine samo u Slavoniji, ali eto počeli smo s prvim, a nadam se njegovoj brzoj izgradnji, na čemu zahvaljujem izvođačima koji rade i brže od očekivanog i izuzetno kvalitetno. Vjerujem da ćemo se vrlo brzo naći ovdje na otvorenju RDC-a i početku jedne nove priče o poljoprivredi u Osječko-baranjskoj županiji - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je zadovoljstvo dinamikom izgradnje te kako se na ovom, kao i drugim projektima vidi dobra suradnje Grada i Županije. - Ovo je strateški projekt Osječko-baranjske županije gdje je Grad Osijek partner. Drago mi je da će RDC-e biti nadogradnja primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja će naše poljoprivrednike učiniti konkurentnijima, ali i stvoriti dodanu vrijednost što se tiče proizvoda i novih radnih mjesta - rekao je Radić.

Saborski zastupnik Goran Ivanović podsjetio je kako su regionalni distribucijski centri jedna od odrednica u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine. Čestitao je županu na projektu te poželio da uskoro bude još takvih centara.

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Silva Wendling istaknula je da se mali proizvođači ne mogu uspješno povezivati ukoliko nisu osigurani smještajni kapaciteti za njihove proizvode, što će im omogućiti RDC-e, a proizvođači će ujedno shvatiti kolika je važnost njihova povezivanja i stvaranja proizvođačkih organizacija kojima postaju važan segment na tržištu (i) za pregovore o cijenama i uvjetima plasmana proizvoda. Naglasila je i važnost ekološke proizvodnje za koju je u RDC-u osiguran smještajni kapacitet od 690 tona.

- Kao jedan od primjera rada RDC-a možemo navesti kako sada mali proizvođači jabuka mogu plasirati svoje proizvode na tržnicu, no to su premale količine. Da bi bili konkurentni oni moraju povećati svoju proizvodnju, a mi ćemo stvoriti uvjete da njihovi proizvodi imaju tržište. OBŽ ima projekt Školski obrok za sve koji je pokrenuo župan Ivan Anušić, a kroz taj projekt i RDC-e objedinit ćemo svu proizvodnju koje je potrebna našim školama. Stvorit ćemo uvjete da proizvodi s naših polja završe u našim školama, a naša djeca jedu zdravstveno ispravne proizvode koji su proizvedeni na području OBŽ. Osim toga, proizvođačima stvaramo sigurne uvjete za plasman u škole, ustanove i domove za starije i nemoćne osobe kojima je Županija osnivač - kazala je Silva Wendling.

Alen Mamić, direktor RDC-a, pojasnio je kako ukupna površina cijelog objekta iznosi 8.182,15 m2. Objekt se sastoji od tri zasebna dijela koji se naslanjaju bočno jedan na drugi i čine jednu cjelinu, odnosno to su hladnjača s komorama, sortirnice, pakirnice i prerade te upravna zgrada.  Ukupni rashladni kapacitet hladnjače je 2.910 tona raspoređeno u ukupno 23 rashlade komore, a podijeljen je u dva dijela, na dio koji se odnosi na ekološku proizvodnju i dio koji se odnosi na konvencionalnu proizvodnju. Za ekološke proizvode osigurano je ukupno 690 tona rashladnog kapaciteta, a za konvencionalnu proizvodnju osiguran je rashladni kapacitet od 2.220 tona ukupnog kapaciteta 3.228 tona.

- Usporedno s izgradnjom objekta radi se na kadrovskom ekipiranju kako bi bili spremni za jesen i počekat rada RDC-a - poručio je Mamić.

Predsjednik Uprave Projektgradnja plus Ivica Crnković naglasio je da je riječ o kompleksnoj izgradnji. - Unatoč problemima u nabavi i dobavi, jer većina elemenata dolazi iz inozemstva, svi radovi obavljaju se na vrijeme i rok izgradnje nije upitan, dapače uvjeren sam da ćemo na tehnički pregled izaći i dva mjeseca ranije nego je planirano, poručio je Crnković.

Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije poziva građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela na podnošenje prijedloga za dodjelu "ZELENE POVELJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE". Prijedlozi se podnose Odboru za priznanja OBŽ najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

Temeljem članka 5. stavak 1. Pravilnika o dodjeli priznanja Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 7/95. i 2/97.), Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije

P O Z I V A

građane, pravne osobe i druge organizacijske oblike te njihova tijela

na podnošenje prijedloga za dodjelu

"ZELENE POVELJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE"

      "Zelena povelja Osječko-baranjske županije" javno je priznanje za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja na području Osječko-baranjske županije.

     "Zelena povelja" dodjeljuje se za izuzetnu djelatnost i rezultate kojima se osigurava cjelovito očuvanje vrijednosti prirodnih izvora, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološkog sklada i stabilnosti, očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja okoliša kao osnovnog uvjeta zdravog i održivog razvoja, a osobito za:

-    značajnu stručnu i znanstveno-istraživačku djelatnost u svim područjima znanosti i njene primjene usmjerenu istraživanju prostora Županije i stvaranju stručnih i znanstvenih osnova njegovog razvitka kojima se osigurava postizanje ciljeva očuvanja i unapređenja zaštite okoliša,

-    uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi, izradu naročito uspjelih projekata, postupaka, inovacija i racionalizacija i drugih izuzetnih ostvarenja koja pridonose očuvanju i unapređivanju okoliša,

-    uvođenje suvremenih metoda u tehnološki postupak, unapređivanje stručnih i razvojnih službi, izbor i primjenu proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš i drugu djelatnost čiji je cilj i posljedica očuvanje i unapređivanje okoliša,

-    poticanje korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš,

-    izuzetnu djelatnost u stručnom i pedagoškom radu na odgoju i obrazovanju djece i mladeži u oblikovanju i razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša i promicanju potrebe zaštite okoliša,

-    značajnu djelatnost u razvijanju ekološke svijesti promicanjem potrebe zaštite okoliša među građanima,

-    izuzetna pregnuća i ostvarene rezultate u saniranju oštećenih dijelova okoliša i daljnjem sprječavanju onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

-    značajne rezultate u zaštiti i uređenju izuzetno vrijednih dijelova okoliša,

-    ostvarene rezultate u korištenju i upravljanju pojedinim dijelovima okoliša, a posebice zaštićenim objektima prirode,

-    druge izuzetne rezultate u racionalnom korištenju i zaštiti prostora kao osobito vrijednog i ograničenog dobra, a posebice povijesnih i prirodnih dobara i zaštiti i unapređenju stanja okoliša.

     "Zelena povelja" može se dodijeliti pojedincima, jedinicama lokalne samouprave, ustanovama, stručnim i drugim udrugama i drugim pravnim osobama i njihovim tijelima te drugim organizacijskim oblicima koji žive odnosno djeluju na području Županije.

     Prijedlozi podneseni na obrascima (koji se mogu podići u Tajništvu Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2 ili na web stranicama www.obz.hr) s odgovarajućim obrazloženjem i dokumentacijom, prema kriterijima utvrđenim Odlukom o priznanjima Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 6/95., 2/97., 5/05. i 7/08.), podnose se Odboru za priznanja na adresu: Osječko-baranjska županija, Odbor za priznanja Osječko-baranjske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 2, najkasnije do 18. ožujka 2022. godine.

U organizaciji časopisa Komunal danas (18. veljače 2022. godine) u zagrebačkome hotelu Westin održana je konferencija pod nazivom „Lokalne demografske i razvojne mjere“. Ključne teme skupa bile su lokalne mjere za poboljšanje kvalitete života i ostanak mladih, negativni demografski trendovi, nedostatak radne snage i utjecaj na gospodarstvo, poticanje useljavanja i rasta nataliteta, demografska revitalizacija ruralnih, potpomognutih i brdsko-planinskih područja, stvaranje jednakih prilika u cijeloj Hrvatskoj i potencijal hrvatskog iseljeništva.

Nakon uvodne prezentacije o međuovisnosti strateškog razvoja i demografije koju je iznio demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, uslijedili su tematski govori i rasprave u kojima su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Karlo Ressler, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić, saborski zastupnici te predstavnici više županija, gradova i općina iz cijele Hrvatske. Na konferenciji je sudjelovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Kako je uvodno rečeno, Hrvatska u posljednjem desetljeću zabilježila katastrofalan pad broja stanovnika. Posebno je šokantna činjenica da nema županije koja je zabilježila rast te da je svega osam gradova u cijeloj Hrvatskoj imalo pozitivan prirodni prirast. Isto tako, samo tri grada u Hrvatskoj imaju više od 100.000 stanovnika - Zagreb, Split i Rijeka, dok je Osijek pao na 96.848 stanovnika. Depopulacija nije štedjela nikoga, pa sve županije bilježe pad broja stanovnika. Najmanji pad je u Gradu Zagrebu (-2,54%), dok najveći pad bilježe Vukovarsko-srijemska (-19,54%), Sisačko-moslavačka (-18,49%) i Brodsko-posavska županija (-17,53%). Popis je pokazao i kako u čak 191 naselju diljem Hrvatske više ne živi nitko, dok svega osam gradova bilježi rast broja stanovnika.

Konferencija je stoga zamišljena kao platforma za raspravu o dobrim i lošim demografskim mjerama u domeni lokalne i regionalne vlasti, uspješnim primjerima JLS, kao i mogućnostima revitalizacije najteže pogođenih područja u RH. Tražili su se odgovori na pitanja što mogu i što čine jedinice lokalne i regionalne samouprave u zaustavljanju negativnih trendova, odnosno depopulacije.

- Probleme iseljavanja i demografije ne može riješiti niti jedan grad ili županija posebno. Zavaravaju se svi koji misle da će ili može riješiti županija ili grad jer za to nemaju ni poluge ni financijsku moć, a promjene u demografskim trendovima koje su nastale 90-ih godina negativne su do danas. Promjena se može dogoditi isključivo uz nacionalni politički konsenzus o tomu kako se boriti protiv ovakve demografske pošasti. Drugo, do sada su bez ljudi najviše ostale županije koje su granične s BIH, Srbijom ili Mađarskom, a najmanje Grad Zagreb i velika središta. To pokazuje trend koji nije dobar i potrebno je donošenje zakona u vezi ruralnih i pograničnih područja, gdje je smanjenje broja stanovnika i pitanje nacionalne sigurnosti. Treće je promjena klime u državi. Ljudi moraju vidjeti budućnost i razlog ostanka u Hrvatskoj, moraju vidjeti zašto i na koji način svoju obitelj ovdje podizati i graditi budućnost. To su tri stvari koje moramo pod hitno mijenjati, one su na neki način vrlo jednostavne, to nije izmišljanje „tople vode“, neke države su to već napravile - uvodno je kazao župan Ivan Anušić te istaknuo neke od aktivnosti i mjera koje poduzima u županiji na čijem je čelu.

- Osječko-baranjska županija je jedina u Hrvatskoj koja u potpunosti plaća školski obrok za sve učenike osnovnih škola, to je oko 20.000 učenika, a trošak iznosi 18-19 milijuna kuna. Jedini imamo subvencionirane kredite za mlade obitelji koje kupuju prvu nekretninu, pa dobivaju u potpunosti kredit bez kamate. Isto imamo za poduzetnike, obrtnike i druge koji žele samostalno početi svoj business i također mogu dobiti kredite za koje Županija i JLS subvencioniraju kamate te su krediti za njih praktično bez kamate - kazao je.

Župan Anušić je istaknuo kako su društvena klima, zakoni i nacionalni konsenzus ključni za oporavak demografske slike Hrvatske. Naglasio je da hrvatsko iseljeništvo, poglavito druge i treće generacije koji bi se željeli vratiti i živjeti u Hrvatskoj, predstavlja veliki potencijal koji se može iskoristiti u promjeni demografskih tokova. Na kraju izlaganja iznio je podatke koji donose optimizam:

- Oko 30 % od onih koji su iz Osječko-baranjske županije otišli u Irsku već se vratilo nazad i vraćaju se kontinuirano. Naše gospodarstvo se probudilo, povećali smo broj radnih mjesta i zaposlenih, povećao se BDP-e. Ljudi koji se vraćaju važu kvalitetu života danas u Irskoj, Njemačkoj i kod nas, a ona postaje jednaka ili prilično slična. U ovom trenutku oportunije je vratiti se u Hrvatsku jer su plaće porasle, proširena je lepeza radnih mjesta i može se naći posao, tu su i potpore na koje mogu računati u JLS - poručio je župan Anušić.