Tradicionalni 14. Osječki urološki dani i 6. Sekcija medicinskih sestara i tehničara urologije otvoreni su u četvrtak, 12. svibnja 2022. godine, a kao i do sada ovaj ugledni simpozij u tri dana (12.-14. svibnja) okupio je brojne predavače i ugledne stručnjake iz Hrvatske i inozemstva. U organizaciji Zavoda za urologiju KBC Osijek, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za urolitijazu, Medicinskog fakulteta Osijek, Hrvatskog liječničkog zbora - podružnica Osijek, Hrvatskog urološkog društva, Hrvatskog androloškog društva, Hrvatskog društva za urološku onkologiju, Referentnog centra Ministarstva zdravstva za urološku onkologiju i Udruge Pro Futuro Osijek, simpozij će ponuditi znanstvene i stručne spoznaje te slučajeve iz svakodnevne urološke prakse i srodnih medicinskih grana. Otvorenju je nazočio i zamjenik župana Mato Lukić.

- Nakon pandemije konačno se možemo okupiti u dvorani bez mjera s kojima smo živjeli protekle dvije godine, na čemu čestitam organizatorima, posebno jer su uspjeli organizirati simpozij s međunarodnim karakterom. Kongresni turizam važna je turistička grana u našoj županiji, a konačno se stvaraju pretpostavke za jači iskorak i u tom smislu, posebno nakon prestanka pandemije i neprestanog obogaćivanja turističkih sadržaja diljem Osječko-baranjske županije - kazao je Lukić.

Predsjednik Organizacijskog odbora, dr. Oliver Pavlović naglasio je kako su glavne teme ove godine transplantacija bubrega, andrologija, laparoskopija, urolitijaza te prevencija i rano otkrivanje malignih bolesti.

- Izuzetno sam ponosan i sretan što se ove godine nakon svih pandemijskih mjera možemo okupiti uživo i razmijeniti vrijedna iskustva. Pozvani predavači dolaze iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a imamo oko 200 sudionika. Uz 14. Osječke urološke dane održava se i 6. Sekcija medicinskih sestara i tehničara urologije kojima čestitam Međunarodni dan sestrinstva i ujedno im se zahvaljujem na obolu koje su dali tijekom pandemije. Što se tiče osječke urologije, mi smo izuzetno zadovoljni smjerom u kojem idemo, slijedimo europske smjernice i trudimo se da pacijent dobije europsku uslugu što se tiče liječenja uroloških bolesti - rekao je dr. Pavlović.

U Industrijskoj zoni Nemetin u Osijeku privodi se kraju izgradnja Regionalnog distribucijskog centra Osječko-baranjske županije za voće i povrće, strateške investicije Osječko-baranjske županije čija je vrijednost aktualne faze izgradnje 107 milijuna kuna. Do sada su izvedeni radovi u vrijednosti 62,55 milijuna kuna (62% ukupne vrijednosti radova), pa se jasno vidi i konačni vanjski izgled budućeg modernog objekta za sortiranje, skladištenje i druge namjene u vezi pripremanja poljoprivrednih proizvoda na tržište.

Gradilište je danas (11. svibnja 2022. godine) posjetio župan Ivan Anušić zajedno s gradonačelnikom Grada Osijeka Ivanom Radićem, predstavnicima izvođača radova, ali i predstavnicima proizvođača i proizvođačkih organizacija voća i povrća s područja Osječko-baranjske županije, budućim korisnicima RDC-a. Prilikom obilaska objekta o stanju radova izvijestio ih je predstavnik izvođača radova, Joško Franković iz tvrtke Projektgradnja plus d.o.o.. Istaknuo je kako su radovi u završnoj fazi te će svi ugovoreni rokovi biti ispoštovani.

- Završeni su gotovo svi građevinski radovi, ostalo je tek malo završnih obrtničkih radova, privodi se kraju i montaža komplicirane i sofisticirane tehnike u ovom kompleksnom projektu, no izgradit ćemo vrhunski centar. Za 2-3 mjeseca svi radovi će biti završeni i kreće probni rok - kazao je Joško Franković.

- Ovo je projekt o kojem se priča godinama pa i desetljećima, a sada je u visokoj fazi završenosti te bi do rujna trebali završiti radovi. Riječ je o investiciji koja je davno trebala biti napravljena, a sličnih centara na području Osječko-baranjske županije trebalo je biti 15-ak. To se nije dogodilo, no sada je konačno realiziran projekt vrijedan 107 milijuna kuna, čiji je cilj okupiti proizvođače voća i povrća te im ponuditi značajne usluge za njihovo poslovanje i proizvodnju. Zato ih pozivam na suradnju, a Regionalni distribucijski centar Osječko-baranjske županije za voće i povrće bit će im ravnopravan i korektan partner na tom putu. Ovaj Centar treba zadovoljiti i potrebe školske prehrane za sve osnovnoškolce koje sufinancira Osječko-baranjska županija zajedno s jedinicama lokalne samouprave u jedinstvenom projektu u Hrvatskoj, a za koji se godišnje izdvaja 19 milijuna kuna. Nastojat ćemo proširiti suradnju i s vrtićima, čiji su osnivači općine i gradovi, potom s tri doma za starije i nemoćne osobe čiji smo osnivači, zatim s Kliničkim bolničkim centrom u Osijeku i Općom županijskom bolnicom Našice, ali i svim institucijama koje imaju potrebu za hranom, odnosno voćem i povrćem, pri čemu bi RDC trebao biti moderno prehrambeno čvorište. Ovdje neće biti samo klasično skladištenje i rashladni sustavi, već i mogućnost prerade voća i povrća, a u sve je uključena i struka, od Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te HAPIH-a - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić naglasio je kako mu je izuzetno drago što će prvi RDC u županiji biti upravo na području Osijeka. - Ovo je strateški projekt Osječko-baranjske županije koji će ojačati konkurentnost naših poljoprivrednih proizvođača. U tome će im vjetar u leđa sigurno biti i Eko zona u Nemetinu, čija je prva faza rasprodana, a u tijeku je popunjavanje druge zone. Sve gospodarstvenike oslobodili smo komunalnog doprinosa te osigurali 4,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za mikro, male i srednje poduzetnike. Već u prvih tjedan dana imamo 188 prijava, a maksimalan iznos za dodjelu je 75.000 kuna. Grad Osijek brine o svim gospodarskim subjektima na području grada neovisno o veličini što je dovelo do toga da se Osijek nalazi među 10 gradova prema gospodarskim pokazateljima, a zajedno s Osječko-baranjskom županijom nastavit ćemo raditi u smjeru razvoja i u budućnosti - rekao je gradonačelnik Ivan Radić.

Na današnji obilazak gradilišta direktor Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće d.o.o. Alen Mamić pozvao je i proizvođače voće i povrća s područja Osječko-baranjske županije, koji bi trebali biti najvažniji korisnici i partneri ovog centra. Posebno im je zahvalio na dolasku te najavio:

- Narednih dana i tjedana ponovno ćemo se čuti i razgovarati kako bi se partnerski dogovarali jer vas sve vidim kao potencijalne korisnike RDC-a. Izgradnjom objekta napravili smo dio posla, na što se čekalo 20 godina, a sada se napokon prešlo s riječi na djela i imamo objekt koji je svjetionik u ovoj priči za buduće korisnike. Isto tako, svi u Slavoniji i Baranji znamo da je zemlja obiteljsko srebro i da se ne prodaje, a ovim objektom želimo potaknuti da i naši budući naraštaji ovdje ostanu i rade, kao i da dobijemo nove proizvođače koji do jučer nisu bili voćari i povrćari - poručio je Alen Mamić.

U ime nazočnih proizvođača Hrvoje Sudar iz Bizovca rekao je kako je ono što je nekada bilo daleko, pa možda i nezamislivo sada blizu i pri samom kraju. - Ovu hladnjaču je puno ljudi obećavalo, a zahvaljujući našem županu Ivanu Anušiću obećano je i napravljeno. Na nama kao proizvođačima je sada da se ujedinimo, da razmišljamo kako je Hrvatska u smislu voćarstva proizvođačka zemlja, a u smislu tržišta smo mali te trebamo svi zajedno razmišljati kako svoje proizvode što bolje i kvalitetnije plasirati na tržište. Smatram da mi kao proizvođačka organizacija zajedno s RDC-om i uz pomoć Županije možemo proširiti djelatnost RDC-a ne samo u smislu hlađenja nego i prerade, koristiti struku i sve što nam je na raspolaganju te surađivati sa svim ostalim organizacijama koje već rade u Hrvatskoj. Zato pozivam sve proizvođače voća i povrća da nam se priključe. Ovdje je uloženo puno novaca i proizvođačima je stavljeno na izvolite - istaknuo je Hrvoje Sudar.

Osnovna škola Vijenac iz Osijeka domaćin je 2. Državne smotre Biosigurnost i biozaštita koja se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održava 11. i 12. svibnja 2022. godine u Osijeku. Svečano otvaranje smotre bilo je danas (11. svibnja 2022. godine) u Domu Hrvatske vojske „Brigadir Ivan Rebrina“ u Osijeku, a sudionike je pozdravio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.

Prije Državne smotre održane su smotre Biosigurnosti i biozaštite na međužupanijskoj razini na kojima su sudjelovali učenici 144 osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske, a na poziv Državnog povjerenstva na Državnoj smotri sudjeluje 15 timova učenika sa svojim mentorima. Učenici svoje istraživačke radove izlažu u tri kategorije, i to 5. i 6. razred, 7. i 8. razred te učenici srednjih škola. Riječ je o malim znanstvenim posterima na teme poput Hrana i voda - kako ih učiniti sigurnima? Kako spriječiti i liječiti zarazne bolesti? Vlastiti dom kao izvor zaraze, Najzaraznije bolesti na svijet, Utjecaj otkrića cjepiva na čovječanstvo…

- Projekt Biosigurnost i biozaštita se iz Osijeka i Osječko-baranjske županije proširio na cijelu Hrvatsku, što potvrđuje da je dobro pripremljen i da je riječ o važnoj temi, temi o kojoj svi trebamo voditi računa. Učenici će sada, na Državnoj smotri, pokazati što su tijekom godine učili i pripremali, a ova tema će i u budućnosti biti uvijek aktualna - rekao je zamjenik župana Josip Miletić na otvaranju Državne smotre te čestitao djelatnicima OŠ Vijenac, kao i svim sudionicima projekta i Državne smotre.

Program Državne smotre nastavlja se 12. svibnja izlaganjem radova školskih timova iz Srednje škole Pakrac, OŠ Ivana Mažuranića iz Vinkovaca, OŠ Kenigec Gornji, OŠ Julije Benašića iz Iloka, Srednje škole Antun Matijašević Karameo s Visa, OŠ Župe Dubrovačke, OŠ Sućidar iz Splita, OŠ Josipa Pupačića iz Omiša, OŠ Vladimir Nazor iz Budinščine, Gimnazije A.G. Matoš iz Zaboka, OŠ Kraljice Jelene iz Solina, OŠ Šime Budinića iz Zadra, Srednje škole Vladimir Nazor iz Čabra i III. gimnazije iz Splita. Slijedi njihovo ocjenjivanje te završna svečanost na kojoj će biti dodijeljena priznanja i nagrade sudionicima smotre.

Projekt „Biosigurnost i biozaštita"

Izbijanjem pandemije virusa SARS-CoV-2 uočena je važnost dodatne edukacije učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o tom problemu. Važnost promicanja vrijednosti očuvanja ljudskog zdravlja i prevencije zaraznih bolesti bio je glavni poticaj za pokretanje ovog projekta kako bi se u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj uvelo poučavanje o sadržajima vezanih uz biosigurnost i biozaštitu.

Idejni pokretač i autor projekta „Biosigurnost i biozaštita“ je mr. sc. Maja Kassa, profesorica geografije u OŠ Vijenac, koja je zajedno s ravnateljicom Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ prof. dr. sc. Alemkom Markotić izradila kurikulum za ovu izvannastavnu aktivnost i fakultativni program.

Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu te Hrvatski zavod za javno zdravstvo u partnerstvu s Osnovnom školom Vijenac iz Osijeka su tijekom školske 2021./2022. godine provodili projekt „Biosigurnost i biozaštita“. Projekt je proveden kao izvannastavna aktivnost u 329 osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a podržali su ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agencija za odgoj i obrazovanje.

U Arheološkom muzeju Osijek 11. svibnja 2022. godine održan je koncert učenika 12 osnovnih glazbenih škola s područja Slavonije i Baranje. Riječ je o jednom od događanja kojima Glazbena škola Franje Kuhača Osijek ove (2021./2022.) školske godine obilježava 100. obljetnicu svog postojanja, kao i 190. obljetnicu glazbenog školstva u Osijeku. Navedeno događanje održava se u sklopu 65. Glazbenog tjedna, od 9. do 13. svibnja, na komu osječka Glazbena škola kroz koncerte svojih i učenike glazbenih škola ove regije pokazuje svu ljepotu njihovog glazbenog umijeća.

Nazočne na koncertu pozdravio je zamjenik župana Josip Miletić. Učenicima je poželio uspješan nastup, a ostalima užitak u glazbenom događaju.

Ravnateljica Glazbene škole Franje Kuhača Osijek Sunčana Bašić istaknula je kako su učenici i na ovom koncertu pokazali svoje glazbeno umijeće i napredak.

Državna geodetska uprava (DGU) provodi projekt „Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju zaštićenim područjima“, skraćeno EPPR. Ukupna vrijednost projekta je 36.674.970,00 kn, a iz Kohezijskog fonda EU projekt je sufinanciran u iznosu od 31.173.724,75 kn. razdoblje provedbe projekta je 47 mjeseci (1. veljače 2019. - 31. prosinca 2022.).

DGU je korisnik bespovratnih sredstava u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ (OPKK) Specifičnog cilja 6iii2 „Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću, primarno ekološkom mrežom Natura 2000“ kojim se financira projekt „Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju zaštićenim područjima“.

Ugovor Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa DGU o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 23. siječnja 2020. godine.

Izazov učinkovitom i transparentnom upravljanju zaštićenim područjima RH predstavlja činjenica da njihove granice nisu prenesene na katastarske planove, što onemogućava evidentiranje zakonom predviđenih statusa i prava u službenim registrima (katastar i zemljišne knjige) kao ni predstavljanje transparentnih podataka o zaštićenim područjima široj javnosti. Provedbom projektnih aktivnosti izradit će se geodetsko-tehnička dokumentacija koja je neophodna za evidentiranje posebnog pravnog režima i preduvjet za upis prava prvokupa u službene registre unutar granica zaštićenih područja iz kategorije strogi rezervat, nacionalni park i park prirode te će se osigurati pristup informacijama i transparentnost podataka široj javnosti.

Specifični ciljevi projekta su:

1. Evidentiranje posebnog pravnog režima u katastarskom operatu u svim zaštićenim područjima (ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000) iz kategorije SR, NP i PP.
2. Stvoriti preduvjete za evidentiranje i provedbu prava prvokupa u službenim registrima u svim zaštićenim područjima (ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000) iz kategorije NP.
3. Doprinijeti jačanju svijesti javnosti omogućivanjem uvida u ažurne, točne i transparentne informacije o statusima i pravima u zaštićenim područjima i područjima EM.

Kako bi na što otvoreniji način informirala zainteresiranu javnost o projektu EPPR Državna geodetska uprava će na području zaštićenih područja obuhvaćenih projektom organizirati javne tribine, a početak događanja je predviđen za početak ožujka. Kalendar održavanja javnih tribina i sve relevantne informacije vezane uz projekt dostupne su na mrežnoj stranici dgu.eppr.hr.

https://eppr.dgu.hr/projekt

U osječkoj Ugostiteljsko-turističkoj školi, u subotu, 7. svibnja 2022. godine održan je stručni skup odgojitelja, učitelja i profesora nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini kojem je nazočio i župan Ivan Anušić.

Obrazovanje na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji odvija se od 2002. godine prema dva modela: Model A – cjelovita nastava i model C - nastava na srpskom jeziku uz izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. HNV je ustanovilo niz poticaja za djecu u nastavi na hrvatskom jeziku kako bi obogatili nastavu i vannastavne aktivnosti, a poticaje uglavnom osiguravaju uz potporu RH.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je obrazovanje temelj opstojnosti Hrvata u Vojvodini, ali i svuda gdje žive izvan matične države.

- To trebamo poticati i njegovati. Osječko-baranjska županija već pet godina je aktivno prisutna u hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji, a sudjelujemo i u realizaciji svih njima bitnih projekata, bilo na području obrazovanja, kulture i drugih sfera života, pokušavajući nadomjestiti nedostatak financijskih sredstava. Nama je važno da smo kontinuirano prisutni uz naše ljude ondje, a u suradnji s Vladom RH i nekoliko drugih županija i dalje ćemo nastaviti pomagati zajednici Hrvata u Vojvodini. Želja nam je da hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji uživa ista prava kao i srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj – kazao je župan.

Predsjednica Odbora za obrazovanje HNV iz Vojvodine Margareta Uršal istaknula je kako im je ovakvo predavanje izuzetno važno jer govornike na hrvatskom jeziku mogu čuti samo u Hrvatskoj te se osvrnula na izazove s kojima se susreću u poučavanju u Republici Srbiji.

- Oko tisuću učenika je uključeno u programe nastave na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, bilo prema modelu A ili modelu C. Što se tiče izazova s kojima se susrećemo, jedan od njih je osnivanje Hrvatskog školskog centra u Subotici koji je jedan od naših ciljeva da bismo izdignuli kvalitetu nastave, potom nabava udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku te organizacija izvannastavnih aktivnosti.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul naglasila je kako je Upravni odjel uvijek na raspolaganju hrvatskoj zajednici u Vojvodini za ovakve i slične aktivnosti.

- Hrvatski jezik kao primarni jezik se u Vojvodini uči u pet osnovnih škola, a u drugim školama je to prema modelu C, dakle samo njegovanje hrv. jezika i kulture. Uz to, nastava se pohađa i u trima srednjim školama, a jedna od njih je gimnazija – zaključila je Glavaš Kul.