U prigodno i atraktivno uređenoj dvorani Gradski vrt u četvrtak navečer, 24. ožujka 2022. godine, održana je svečanost na kojoj su dodijeljene glazbene nagrade Porin. Dobrodošlicu svim sudionicima, kao i čestitku nagrađenima, uputio je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.

- Slavonija je bogata tradicijskom kulturom i brojnim umjetnicima od kojih možemo istaknuti i prvu hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević, ali i druge, koji su utkali svoje znanje u to da mi možemo baštiniti sve ove lijepe trenutke - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je kako je Osijek ponosni domaćin 29. dodjele Porina. - Osijek je poznat po svojoj gastronomiji, gostoljubivosti, prirodnim i kulturnim znamenitostima. Vjerujem da su to doživjeli svi koji su bili i na Tjednu Porina. Danas ovdje imamo najbolje od najboljih, i glazbenike i publiku. Siguran sam da bi se karta više tražila i da je dvorana tri puta veća. Grad organizira mnogobrojne glazbene, kulturne i sportske priredbe te tako pokazujemo da je Osijek vrlo živ grad, s puno događaja, magnet kojemu se tko god dođe uvijek vraća - kazao je gradonačelnik Radić.

Izvršni direktor Porina Davor Drezga zahvalio je Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji na domaćinstvu te svima koji su sudjelovali u organizaciji ovogodišnje dodjele Porina koja se održala na velikoj sceni, s produkcijom na zavidnoj razini.

Glavna tajnica "Porina" Ivana Martinac izjavila je kako je od posljednje dodjele "Porina" u Osijeku prošlo 16. godina te kako organizatori smatraju da se priredba ne treba centralizirati u Zagrebu, nego održavati u raznim hrvatskim gradovima. Dodala je kako je ove godine za 37. kategorija pristiglo ukupno 2.116 prijava, samo za pjesmu godine bila je prijavljena 381 skladba.

Najvažniju domaću glazbenu nagradu za životno djelo dobili su Jura Stublić, Vera Svoboda i posmrtno Aki Rahimovski. Po dva kipića osvojili su Matija Cvek - za najbolju mušku vokalnu izvedbu (za pjesmu “Ptice”) i najbolji album pop glazbe (“Izbirljivo i slučajno”) te Damir Urban čiji je “Lipanj, srpanj, kolovoz” najbolji album, a “Sama” pjesma godine.

Kao najbolji novi izvođač nagradu je osvojio Filip Rudan. Za najbolju žensku vokalnu izvedbu nagrađena je Bad Daughter za skladbu “Favourite Game”.

Za najbolji album klasične glazbe Porina je osvojio album “Koncerti za saksofon i gudače” Nikole Fabijanića i “Acoustic Projects Strings”.

Najboljim albumom alternativne glazbe proglašen je album “Portopop” izvođača “Porto Morto”, a za najbolji album jazz glazbe Porina su dobili Zvonimir Šestak Groove Asembly za album “In the Pocket” i Šimun Matišić Quintet za album “Tribute to B.P.”

Publika, gledatelji i slušatelji uživali su u izvedbama sjajnih glazbenika i zvijezda naše glazbene scene - Darije Hodnik, Erica, Filipa Rudana, Gibonnija, Ivanke Mazurkijević, Katarine Krpan, Katarine Kutnar, Matije Cveka, Mayalesa, Nele, Saše Lozara, grupe Silente, Šimuna Matišića, Tine Vukov, TS Berde Banda, Urbana, Vanne, Vokalnog ansambla Brevis i Zvonimira Šestaka.

U ulozi prezentera vidjeli smo poznata lica hrvatskog javnog života koji su na pozornici statue dodijelili dobitnicima u deset od ukupno 37 kategorija - za album, pjesmu godine, novog izvođača, najbolji album zabavne, pop, jazz, klasične i alternativne glazbe te najbolju žensku i mušku vokalnu izvedbu.

Tvrtka BB OIL d.o.o. danas (24. ožujka 2022. godine) u Bijelom Brdu je otvorila novi pogon za čišćenje, sušenje i skladištenje uljarica. Investicija je vrijedna 11,6 milijuna kuna i predstavlja novi iskorak u poslovanju ove tvornice, pokrenute u prosincu 2017. godine kada je u Bijelom Brdu otvoren pogon za preradu ulja i proizvodnju brašna, odnosno preradu prvoklasnih uljarica iz organskog uzgoja.

- Ovakvi projekti stvaraju dodanu vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji zbog čega su nam neophodni, a sjećam se da su prije nekoliko godina svoju priču započeli u jednoj maloj uljari. Primjer je ovo koji i drugi mogu slijediti, a o pozitivnoj gospodarskoj slici u našoj županiji govore i brojni podaci poput broja zaposlenih, smanjenju broja nezaposlenih te povećanju obrtničko-poduzetničke aktivnosti. Osječko-baranjska županija uvijek će biti podrška i pomoć svima onima koji započinju s vlastitim projektima, a koji su na korist čitave naše zajednice - kazao je župan Ivan Anušić.

Proizvodnja tvrtke BB OIL d.o.o. počela je u prosincu 2017. godine i od tada bilježi zapažene rezultate u poslovanju, ali i daljnje investiranje u razvoj i proširenje kapaciteta.

- Prije nekoliko godina krenuli smo s projektom uljare, a kroz razvoj businessa shvatili smo da nam je sirovina jedan od ključnih segmenata oko koga se moramo brinuti. Odlučili smo izgraditi sušaru i silos kako bi imali vlastitu sirovinu u kontroliranim uvjetima i standardne kvalitete za isporuke roba koje planiramo proizvoditi i plasirati na europska i svjetska tržišta. Radimo organska ulja i bezgluteinska organska brašna vrhunske kvalitete, a pozicionirali smo se u premium segmentu i da bi mogli zadovoljiti kvalitete svjetskih standarda odlučili smo se na ovaj projekt - ističe Miodrag Borojević, većinski vlasnik i investitor BB OIL-a.

Sadašnji kapacitet sušenja BB OIL-a je 100 tona dnevno, ukupni kapacitet skladištenja (sa silosima i niskopodnim skladištem) je 3.200 tona, a kapacitet uljare je 1.200 tona prerade uljarica.

- Prema sadašnjim kapacitetima imamo prostor i za raditi uslugu za ostale proizvođače iz regije koji se bave uzgojem ekoloških žitarica i uljarica, koje možemo ovdje prerađivati i dalje plasirati na europska tržišta. U pogonu uljare i skladištu u Bijelom Brdu zaposleno je 10 radnika, a već smo krenuli i s investicijom na području Erduta. Za sada smo kupili nešto više od 50 hektara vinograda te proizvodimo vlastito vino. Projektiranje vinarije je pri kraju, a nadamo se da ćemo s lokacijskim i građevinskim dozvolama biti gotovi do početka ljeta te da ćemo krenuti s izgradnjom čiji završetak planiramo do sljedeće berbe, znači do rujna 2024. godine kada očekujem prijem i preradu grožđa u novoj vinariji. Investicija će biti vrijedna 50-60 milijuna kuna - dodao je Borojević.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak čestitala je tvrtki BB Oil na uspješnoj investiciji ne samo za Općinu Erdut, već i za cijelu Osječko-baranjsku županiju.

- Ovo je ulaganje pokazatelj razvoja proizvodnje, posebno u prehrambenoj industriji koja sve više dobiva na značaju, a korak je i prema cilju da Hrvatska postane samodostatna u proizvodnji hrane te da ostvari značajniju poziciju u izvozu. Uz pomoć europskih sredstava koja imamo na raspolaganju, a kroz planove industrijske tranzicije za razdoblje od 2021. do 2027. godine na prostoru panonske Hrvatske, odnosno cijele Slavonije, bit će još mnoštvo prilika za ovakva i slična ulaganja, ne samo u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, već i industriji prerade drveta, metalurškoj industriji, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te razvoju kontinentalnog turizma - zaključila je ministrica Tramišak.

Na gradilištu Zgrade I. Gospodarskog centra u Osijeku danas (24. ožujka 2022. godine) održana je Početna konferencija projekta „Izgradnja zgrade I. Gospodarskog centra u Osijeku“ kojoj su nazočili ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, predstavnici izvođača radova i drugi sudionici. Nakon konferencije obišli su do sada izgrađene dijelove ovog strateškog projekta Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

 - Projekt „Izgradnja zgrade I. Gospodarskog centra u Osijeku“ provodi Osječko-baranjska županija, a Grad Osijek je partner. Realizacijom projekta dobit ćemo adekvatan objekt za održavanje sajmova i izložbenih manifestacija, ali isto tako i za organizaciju konferencija, kongresa, poslovnih susreta i ostalih poduzetničkih i poslovnih aktivnosti. Prostor je zamišljen kao multifunkcionalan, s mogućnošću prilagodbe veličini i zahtjevima događanja, a njegova ukupna površina iznosi  5.000 m2. Radovi su započeli u srpnju 2021. godine, a njihov završetak očekujemo u prosincu ove godine. Nakon toga slijedi opremanje objekta i ishođenje uporabne dozvole - uvodno je kazala pročelnica Upravnog odjela za investicije i razvojne projekte OBŽ Gabrijela Čurković te poželjela da se Završna konferencija projekta održi i prije predviđenih rokova.  

- Do kraja godine imat ćemo završen novi, ultramoderan i prijeko potreban sajamski prostor koji će uz to biti i centar gospodarskih aktivnosti, generator i inkubator svih poslovnih aktivnosti na području grada Osijeka, Osječko-baranjske županije pa i šire. Grad Osijek je generator svega onoga što istok Hrvatske mora biti i u tom smjeru zajedno radimo, a o čemu svjedoče brojni statistički pokazatelji. Na Pampasu će ponovo biti samo streljana, dok će se sajmovanje u potpunosti premjestiti u ovaj prostor gdje će se gospodarske aktivnosti na korist cijele naše zajednice odvijati svih 365 dana u godini - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić zahvalio je ministrici Nataši Tramišak i županu Ivanu Anušiću na projektima koje zajednički realiziraju. - Radujemo se što će Osijek i Osječko-baranjska županija dobiti pravi sajamski prostor kakav zaslužuju. Bit će to mjesto na kojem će se razvijati različite gospodarske grane i kojim ćemo pokazati da smo metropola istočne Hrvatske. Niz projekata koji se odvijaju na području grada Osijeka napreduju jako dobro, a i brojni pokazatelji idu u prilog tome da je gospodarska situacija izuzetno pozitivna. Siguran sam da na to utječe pozitivna poduzetnička klima i potpore koje dodjeljuju i Grad i Županija, ali i infrastruktura koju stavljamo na raspolaganje ulagačima - kazao je Radić.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak naglasila je kako je Zgrada I. GC-a samo dio velikog kompleksa koji će obuhvaćati brojne sadržaje.

- Početak svega je upravo ova zgrada koja će pružiti priliku za nova sajmovanja u gradu Osijeku. Poznato je da Osijek ima dugu tradiciju sajmovanja i trebao bi je nastaviti razvijati, posebno u kontekstu novih mogućnosti koje se nude, u vidu razvoja različitih brendova na području panonske Hrvatske. Važno je istaknuti da uz ovu javno-poduzetničku i poslovnu infrastrukturu koja će omogućiti kontakte među poduzetnicima, pružiti i priliku za bolju suradnju, ali i izvoznu orijentiranost. Vjerujem da će grad Osijek ovime značajno podići svoju gospodarsku vidljivost i na području cijele Slavonije, ali i izvan granica Hrvatske. Posebno veseli što je ovdje vidljiva suradnja na svim razinama, počevši od Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U novom razdoblju nastavit ćemo pratiti ovaj projekt koji će imati priliku za prijavu i ostalih zgrada koje će pak nuditi prilike za poslovanje malim i srednjim poduzetnicima. Čestitam Gradu i Županiji što su u vrlo kratkom roku od potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava vrijednog 45 milijuna kuna, krenuli u izgradnju. Ministarstvo je nešto više od 9 milijuna kuna osiguralo pomoći iz državnog proračuna, a ostatak je na partnerima, Gradu i Županiji. Osim ulaganja u javnu poslovno-poduzetničku infrastrukturu na nama je da stvaramo povoljna okruženja i kvalitetne prilike za ulaganja poduzetnika i gospodarstvenika. U narednom razdoblju 2021.-2027. godine stavili smo naglasak na digitalnu tranziciju i jačanje kapaciteta našeg gospodarstva - zaključila je ministrica Nataša Tramišak.

U sklopu Akcijskog plana „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“ Osječko-baranjska županija i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku u dogovoru s Gradom Osijekom u Pothodniku na Trgu Ante Starčevića u Osijeku otvorili su INFO CENTAR (Check Point / Kontakt točku) za raseljene osobe iz Ukrajine i ostale osobe pod međunarodnom zaštitom koje se nalaze u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Info centar su danas (22. ožujka 2022. godine) posjetili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić sa suradnicima, a aktivnosti i ulogu Info centra predstavio je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak.

- Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu očekivao se velik broj izbjeglica koje se sklanjaju od ratnih razaranja, osobito žena i djece, a do sada je u Osječko-baranjsku županiju pristiglo njih oko 350. Mi smo odmah počeli s pripremama za prihvat raseljenih osoba nastojeći im omogućiti integraciju u naše društvo i zajednicu. Iz tog razloga oformljen je i Info centar u kojem ti ljudi mogu dobiti sve informacije, a omogućeno im je i rješavanje dokumenata, pa i komunikacija s eventualnim poslodavcima. Integracija za sada prolazi odlično, zahvaljujući suradnji s jedinicama lokalne samouprave, prihvaćaju se i djeca u vrtićima i školama te se pomaže u stambenom zbrinjavanju, a povratne reakcije koje dobivamo su izuzetno pozitivne. U cijeloj ovoj situaciji trajniji smještaj se pokazao kao jedan od najvažnijih preduvjeta za normalan život, u što ulažemo velike napore jer nakon dolaska u Prihvatni centar na Jugu 2, temeljem stanja u osiguranim smještajnim kapacitetima, ti se ljudi vrlo brzo upućuju u različite hotele, hostele ili privatne smještaje. Upravo zbog toga važna je neprestana koordinacija našeg Stožera čija je uloga voditi i povezati sve subjekte koji su nužni za adekvatan prihvat i integraciju Ukrajinaca. Naime, u iduće tri godine Europska komisija i Vlada RH plaćaju u potpunosti troškove najma stana, a siguran sam da projektom „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“ možemo učiniti puno kako bismo tim ljudima maksimalno olakšali boravak izvan svoje države, ali i učinili nešto dobro za Osječko-baranjsku županiju - rekao je župan Ivan Anušić.

Voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak naglasio je kako u Info centru raseljene osobe iz Ukrajine mogu dobiti sve potrebne informacije i usluge na jednom mjestu.

- Sukladno Akcijskom planu „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“ osnovali smo Info centar kako bi raseljene osobe na jednom mjestu i uz prevoditelja dobile neophodne i prave informacije te popunile formulare. U Info centru je zaposlena djelatnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu koja u suradnji s ostalim djelatnicima Centra pruža pravnu pomoći raseljenim osobama koje se zateknu na ovome prostoru. Za rješavanje i prijevod uputa dostupan je i kulturni medijator, odnosno prevoditelj koji poznaje jezike obje zemlje, a on je prije dva tjedna došao iz Ukrajine. Potporu pružaju i članovi Pravne klinike Pravnog fakulteta Osijek koji kao volonteri pomažu u svakodnevnom obavljaju usluga i pomoći o statusnim pitanjima raseljenih osoba - kazao je Tomislav Ramljak.

Dodao je kako će u prostorijama Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku (Strossmayerova ulica 1) danas početi tečaj hrvatskog jezika za 30-ak raseljenih osoba iz Ukrajine, s tim da je za vrijeme tečaja osigurano čuvanje djece kako bi odrasli mogli u miru učiti jezik.

- Osječko-baranjska županija i Grad Osijek od početka ukrajinske krize počeli su se pripremati za ovakve aktivnosti. Između ostalog, Županija je napravila Akcijski plan čemu se pridružio i Grad Osijek, u Kulturnom centru opremili smo posebnu prostoriju za Dječji kutak, koji je već popunjen te će se ići i na proširenje, nekoliko djece raseljenih osoba je krenulo u škole, sada je otvoren Info centar. Činimo sve kako bi se raseljene osobe iz Ukrajine osjećale dobrodošlima u našem gradu, a u nadi da će se rat što prije okončati i da će se vratiti svojim kućama. Uostalom, mi u Osijeku dobro znamo što znači biti izbjeglica i prognanik te suosjećamo s njima - kazao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas (22. ožujka 2022. godine) posjetio je Kuću monoštorske župe u Bačkom Monoštoru, čiju je rekonstrukciju i obnovu sufinancirala i Osječko-baranjska županija te se sastao s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Svojim domaćinima ujedno je predao vrijednu donaciju knjiga, odnosno lektire za učenike od petog dio osmog razreda osnovne škole.

- Ovo nije prvi županov dolazak u Monoštor, on kontinuirano prati rad naše zajednice u Republici Srbiji. U ovom projektu smo došli u fazu visoke završenosti gdje se naziru sadržaji koji će se uskoro moći prikazati široj javnosti. Ipak, pred nama je još puno posla na uređenju objekta te opremanju izložbeno-muzejskog prostora koji će zauzimati dvije trećine zgrade, a koncipiran je tako da će u njemu većinom biti predstavljeni sadržaji poput nošnji ili predmeta kojima su ljudi rukovali u nekom razdoblju. Prostor smo na korištenje dobili od subotičke župe na razdoblje od 20 godina, uz nadu da će se produžiti. Time smo dobili novi impuls u svom djelovanju, a uključili su se i neki novi ljudi koji žele biti dio naše zajednice zahvaljujući čemu ćemo moći organizirati različite kulturne i turističke događaje - kazao je potpredsjednik HNV-a Željko Šeremešić te zahvalio je županu Ivanu Anušiću na dolasku i praćenju adaptacije prostora hrvatske župe. Inače, projekt je financiran sredstvima Osječko-baranjske županije, Hrvatskog nacionalnog vijeća i Grada Đakova, koji su zajedno uložili 120.000 kuna.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je pomoć hrvatskoj zajednici izuzetno važna.

- Nažalost, za njih nema dovoljno sluha ni od države u kojoj žive ni od matične države, pa neki projekti, koje sve manjine u Hrvatskoj imaju zahvaljujući uvjetima i zakonskim odredbama, ostaju nerealizirani, a držim da na to imaju prava. Zato se Osječko-baranjska županija uključila u pomoć te smo otvorili posebnu proračunsku stavku za projekte koje nominiraju. Izuzetno nam je važno podržavati rad udruga, kulturnih manifestacija i svega što čini ostavštinu i baštinu hrvatskog naroda u Vojvodini. Ona je velika i treba je njegovati, a obveza Hrvatske je pomagati svim hrvatskim zajednicama izvan domovine jer ti ljudi baštine našu prošlost i sve ono što možda i ne znamo, posebno u Hrvatskoj. Hrvati su ovdje prije 100 ili 150 godina bili najbrojnija zajednica, a danas su manjinski narod i ako se nastavi ovakvim tempom potpuno će nestati s ovog područja. Zato im moramo pomoći, barem dok se ne stvore uvjeti da im država u kojoj žive da političku i financijsku platformu za razvoj svoje zajednice - rekao je župan Anušić te pohvalio suradnju s Tomislavom Žigmanovom i Jasnom Vojnić.

- Ta je suradnja i urodila mojim dolaskom ovdje i svim do sada poduzetim aktivnostima. Poruka Hrvatima u Vojvodini je da moraju graditi zajedništvo jer samo tako mogu biti snažni i ostvariti svoja prava te izgraditi poziciju za daljnje djelovanje. Zajedništvo je ključ uspjeha, pa i ako se sjetimo 90-ih godina i osamostaljenja Republike Hrvatske kada smo samo zajedništvom uspjeli ostvariti neovisnost naše države koja je sada punopravna članica NATO-a i EU-a - zaključio je i dodao da je Osječko-baranjska županija izdvojila više od 850.000 kuna za projekte na području Vojvodine.

Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, istaknula je kako je jedan od glavnih ciljeva četvrtog saziva HNV-a i njihove platforme „Hrvati zajedno“ osigurati što više prostora za rad udruga i mjesnih Hrvata.

- Kada smo započeli s radom imali smo samo centralni ured u Subotici, pa smo odlučili otvoriti područne urede u Beogradu i Petrovaradinu, što smo uspjeli, ali i u manjim mjestima kao Monoštor, Sonta i Bereg. I ti projekti se dobro realiziraju zahvaljujući tomu što nas Republika Hrvatska podržava i u tim nastojanjima. Bez RH, županija i gradova, bez financijske, političke i moralne potpore mi to ne bi uspjeli. Na početku aktualnog saziva samo sedam od 40 udruga su imale vlastiti prostor, a ostale su radile u župskim ili privatnim prostorima i uglavnom je sve bilo na volonterskoj bazi. Dobivanje ovakvog prostora i potpore jednoj udruzi nije samo dokaz postojanosti hrvatske zajednice u ovim mjestima nego i vrlo velika motivacija za ovdašnji puk. U ovoj kući u Monoštoru već su se počele održavati aktivnosti. Zahvaljujući župniku i župnom dvoru, započeli smo s aktivnostima za djecu i u prošla dva mjeseca subotom imamo aktivnosti na kojima se okuplja oko 60 djece, što ranije nije bilo. Ova kuća postala je svojevrsna motivacija za okupljanje djece, a nadam se da će se to proširiti i na povećanje broja članova udruga i u školi na nastavi na hrvatskom jeziku, a sve na zadovoljstvo hrvatskog puka ovdje - rekla je Jasna Vojnić.

Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a, podsjeća da podrška tijela vlasti RH za rješavanje određenih izazova hrvatske zajednice često puta zna biti ključna. - U konkretnom slučaju u Monoštoru mjesno hrvatsko društvo i druge instance organiziranosti Hrvata nisu imali primjeren prostor. Crkva je darivala prostor mjesnoj hrvatskoj kulturnoj udruzi, a Osječko-baranjska županija i nekoliko gradova iz te županije donirali su novac i vrlo brzo imat ćemo prostor s više od 300 kvadrata na usluzi, za potrebe i izazove hrvatske zajednice. Hrvati u Monoštoru imat će centar za okupljanje gdje će moći raspravljati o problemima, čuvati kulturnu baštinu i kreirati sadržaje svog društvenog života, imati prostor gdje će biti svoji na svome, gdje će artikulirati i izgraditi samopouzdanje i veću respektabilnost u lokalnoj zajednici - istaknuo je Žigmanov i dodao:

- Ovdje smo svjedoci sretnog spoja financijskog i političkog podržavanja naših nastojanja. Gospodin Ivan Anušić je i potpredsjednik HDZ-a i svojim dolaskom ovdje, ne samo izdvajanjem novca, šalje i jasnu poruku da ustrajemo u našim nastojanjima te da će i dalje pratiti ono što mi postavimo kao izazov, a što nekada ne možemo rješavati samostalno i s resursima kojima raspolažemo u Republici Srbiji. Dvostruke su dobiti, za nas je to prvo poruka da nismo sami te da imamo uvažavanje i podršku, a s druge strane da imamo materijalnu podršku, koja je za nas izdašna i kojom možemo rješavati konkretne potrebe pojedine lokalne zajednice. Ovo nije jedini prostor koji smo u posljednjih nekoliko godina zajedno s HNV osigurali i lobistički pronašli financijska sredstva da se privede namjeni. Ovako možemo svi biti zadovoljni, i darodavci koji su vidjeli da se ovdje posvećeno i privrženo radi, sami građani Hrvati jer će u Monoštoru imati reprezentativan prostor za svoje djelovanje, a mi koji djelujemo na području politike možemo biti zadovoljni jer se sve uspješno realizira - zaključio je Tomislav Žigmanov.

Na današnjem sastanku župana Anušića s predstavnicima Hrvata u Srbiji također je rečeno kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EH prvi put raspisao javni poziv prekogranične suradnje hrvatskih udruga i drugih subjekata iz Srbije i Hrvatske. Javni poziv je ukupno vrijedan 2 milijuna kuna, a otvoren je za apliciranje još dva tjedna. Udrugama s područja OBŽ već se javljaju brojne udruge iz Vojvodine za projektnu suradnju čime osim osiguravanjem sredstava za manifestacije, aktivnosti ili opremanje prostora čine puno na međusobnom povezivanju.

Probnim radovima na dionici od rotora prema Višnjevcu do križanja Strossmayerove i Svilajske ulice, započeo je projekt Modernizacije tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka vrijedan nešto više od 267 milijuna kuna. Radove su u ponedjeljak, 21. ožujka 2022. godine obišli gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, zamjenik župana Josip Miletić, predstavnici izvođača radova te direktor GPP-a Osijek Dejan Rusmirović.

- Vrijednost projekta obnove i modernizacije tramvajske pruge je 267 milijuna kuna, od čega je 200 milijuna kuna iz fondova Europske unije, a ostatak sredstava su osigurali Vlada Republike Hrvatske i Grad Osijek. Ovim će se projektom obnoviti 9,5 kilometara tramvajske infrastrukture te 23 stajališta koja će biti prilagođena osobama s invaliditetom, a sve kao uvod u dolazak novih niskopodnih tramvaja. Također, uskoro dolazi i flota od 13 novih autobusa čime želimo povećati korištenja gradskog prijevoza te dodatno doprinijeti razvoju grada, ali i smanjenju onečišćenja okoliša. Važno je istaknuti da je tehnologija koja će se koristiti najsuvremenija i do sada nije korištena u Hrvatskoj, a uključuje pričvršćivanje tramvajske pruge za podlogu – kazao je gradonačelnik Radić.

Zamjenik župana Josip Miletić naglasio je kako je upravo suradnja Grada Osijeka, Županije i Vlade RH ključna za razvoj čitave Slavonije.

- Osijek mora biti predvodnik razvoja istoka Hrvatske, a ovako veliki i važni projekti su samo potvrda uspješnosti na tom putu. Čestitam gradonačelniku i direktoru GPP-a koji svakodnevno rade na poboljšanju uvjeta života u gradu. Uvjeren sam da će zeleni i ekološki pristup razvoju ove urbane sredine doprinijeti snažnijoj budućnosti – rekao je Miletić.

Predstavnik izvođača radova Bogdan Dobrić istaknuo je kako će radovi trajati dvije godine tijekom kojih će vrijediti posebna prometna regulacija.

- U suradnji s predstavnicima grada izrađivat ćemo prometne elaborate na osnovu kojih će se regulirati promet za vrijeme trajanja radova. Inače, prva faza trajat će do listopada ove godine, a radovi na probnoj dionici, koji su dio prve faze, potrajat će dva mjeseca. Cijeli projekt podijeljen je na tri trećine od kojih je svaka duga otprilike tri kilometra. Pripremni radovi uključuju demontažu postojećih kolosijeka, iskope, zemljane radove i stvaranje posteljice na koju ide armirano-betonska podloga s utorima za tračnice. Nova podloga smanjivat će buku i vibracije čime će tračnice biti dugovječnije, što je prednost ovakvog sustava izgradnje, trenutno jedinstvenog u Hrvatskoj, pa čak i u ovom dijelu Europe. Značajnija ulaganja u održavanje bit će potrebna tek za 20-ak godina – kazao je Dobrić.

Direktor GPP-a Osijek Dejan Rusmirović naglasio je kako su prednosti ovako velikog ulaganja višestruke.

- Ovim projektom zamijenit će se 6 kilometara podzemnog kabla, 2 ispravljače stanice te će se izgraditi jedna potpuno nova, a kao što je ranije spomenuto, obnovit će se i 23 stajališta nakon čega će biti potpuno prilagođena i osobama s invaliditetom. Što se tiče prometa, trenutno smo na relaciji od Podgrađa do Višnjevca obustavili tramvajski promet i zamijenili ga autobusima u istim vremenskim intervalima kao i tramvaji. Važno je istaknuti kako će se nulta, odnosno probna faza radova izvoditi na dionici od rotora prema Višnjevcu do križanja Strossmayerove i Svilajske ulice, a nakon toga slijede radovi na dijelu od Kanižlićeve ulice do Trga Ante Starčevića te potom od Županijske ulice do raskrižja Vinkovačke i Dunavske ulice, a završna faza je od Europske avenije do raskrižja s Trpimirovom ulicom – zaključio je Rusmirović.

Predviđeno trajanje projekta je do 31. prosinca 2023. godine, a investiranjem u dugotrajnu imovinu obnovom postojeće infrastrukture tramvajske mreže (nove ispravljačke stanice, novi kilometri pruge i nove kontaktne mreže), kroz povezane projekte planira se izvršiti nabava novih vozila (24 tramvaja i 25 autobusa) koji imaju manju potrošnju goriva i električne energije čime će se značajno smanjiti trošak sirovine, materijala i pričuvnih dijelova te rast prihoda.