Danas (1. kolovoza 2024. godine) je svečano obilježena 33. godišnjica tragične pogibije 39 hrvatskih branitelja u Dalju koji su te 1991. godine nakon hrabrog otpora brojnijem i nadmoćnijem neprijatelju, smrtno stradali u Policijskoj postaji Dalj. Program obilježavanja započeo je puštanjem vijenaca u Dunav, nastavio se polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja u Vinariji Erdut te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja ispred Policijske postaje Dalj gdje su poginulima, uz obitelji, počast odali potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Tomislav Bilandžić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, zamjenik župana Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, načelnik PU osječko-baranjske Ladislav Bece, zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, predstavnici braniteljskih udruga te drugi građani.

- Toga se moramo sjećati, to moramo poštivati, obilježavati i ono što uvijek kažem, iako to svi govore, ali ja ću ponoviti i uvijek ću to govoriti, učiti one generacije koje dolaze iza nas. Prošlo je već jako puno godina od tog događaja i od tih događanja i imam nekakav osjećaj da još uvijek nismo prenijeli ključno znanje, ključne zaključke iz tog sukoba koji se dogodio 90- ih godina ovdje na području Hrvatske, da se ne bi to događalo nekome u budućnosti. To je ključno znati, ne zato da bismo mi nekoga mrzili, ne zato da bismo mi imali protiv nekoga nešto, ili da bismo mi sad upirali prstom. 35 godina od samostalnosti Hrvatske, 30 godina od završetka Domovinskog rata, tražimo informacije o nestalima, želimo vratiti njihove kosti obiteljima, a u konačnici i prenijeti onima koji dolaze informacije o svemu što se događalo. Nove generacije moraju znati kakve su povijesne činjenice, moraju znati kroz što je hrvatski narod prolazio 90 -ih godina i koliko je teško bilo obraniti neovisnost Republike Hrvatske – rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić.

Zamjenik župana Josip Miletić naglasio je kako se zločin i žrtva hrvatskih branitelja u Dalju ne smije nikada zaboraviti. – Mi koji smo ovdje, vodit ćemo brigu da svake godine dostojanstveno obilježimo ovaj važan datum u hrvatskoj povijesti. Žrtva naših branitelja i stradavanje nedužnih civila nešto je što mora ostati trajno upisano u temelje naše Domovine, baš kao što je i Domovinski rat temelj našeg slobodnog postojanja – kazao je Miletić izrazivši duboki pijetet prema obitelji stradalih hrvatskih branitelja.  

Zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin prisjetio se odlaska iz Dalja u kolovozu 1991. godine, iz kojega je kao petogodišnjak otišao s majkom, dok je otac, hrvatski branitelj i dragovoljac Domovinskog rata, ostao u obrani mjesta. – Neke slike ostaju zauvijek urezane u sjećanje. Tog dana prije 33 godine s majkom sam, bez ičega, napustio Dalj dok je otac ostao i tek smo nakon dva dana saznali da je preživio strašnu sudbinu koja je zadesila brojne mještane Dalja. Zato se sve ove godine s pijetetom i iznimnom zahvalnošću prisjećamo onih koji su podnijeli najveću žrtvu za našu slobodu – zaključio je Vulin.  

U Ernestinovu je u nedjelju (28. srpnja 2024. godine) otvorena 51. Kolonija kipara naivaca, manifestacija koja od 1973. godine okuplja umjetnike iz Hrvatske i inozemstva, a ove će godine u njoj sudjelovati 22 umjetnika. Otvorenju su uz načelnicu Općine Ernestinovo Marijanu Junušić nazočili saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović te zamjenik župana Josip Miletić.

- Kolonija kipara naivaca Ernestinovo ima tradiciju dugu više od pola stoljeća, a na njoj su stasali brojni kipari i umjetnici kojima možemo zahvaliti na stvaranju prepoznatljive ernestinovačke manifestacije. Osječko-baranjska županija snažno podupire ovakve i slične aktivnosti sa željom da se očuva naša bogata kulturna baština – kazao je Miletić.

Načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić istaknula je kako je Kolonija temelj i bit postojanja Ernestinova koje je kolijevka naivnog kiparstva i centralno okupljalište kipara naivaca već više od pola stoljeća.

- Poznato je da se skulpture umjetnika koji su ovdje stvarali, nalaze na javnim površinama i ispred kuća, a ukoliko ju netko želi na svom pragu potrebno je uputiti zahtjev Likovnoj udruzi Petar Smajić. U proteklih nekoliko godina smo sve naše skulpture s javnih površina povukli kako bi smo ih obnovili i zaštitili. Osim što skulpture izlažemo u Galeriji „Petar Smajić“ isto tako ih izlažemo u parkovima i na javnim površinama čime stvaramo jedinstven muzej na otvorenom koji privlači posjetitelje upravo u naš kraj – rekla je Junušić.

Netom prije otvorenja 51. Kolonije otvorena je izložba kipara Mate Tijardovića, jednog od osnivača ove manifestacije, pod nazivom „Ne zaboravi zavičaj“, a moći će se razgledati sve do 4. kolovoza.

- Godine 1964. imao sam prvu samostalnu izložbu na osječkom Sveučilištu i ovim postavom zapravo obilježavam 60 godina izlaganja. Ovaj put predstavljam uglavnom svoje starije radove, a izložbu sam nazvao tako zato što u svojim radovima prikazujem dalmatinske motive jer sam podrijetlom iz Dalmacije te motive Slavonije – rekao je Tijardović.

Danas (28. srpnja 2024. godine) je u Đakovačkim Selcima otvorena 13. Šokačka alka koja je zaljubljenicima u ovo sportsko nadmetanje ponovno pružila velika uzbuđenja. Otvorenju su nazočili gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, saborski zastupnik Goran Ivanović i zamjenik župana Josip Miletić koji je naglasio kako je ova manifestacija jedna od onih koje ustrajno čuvaju kulturno nasljeđe slavonskoga kraja.

- Iako je Šokačka alka relativno mlada manifestacija na dobrom je putu da postane dio tradicije u srcu naše Slavonije. Očuvanje tradicije i kulturne baštine, ali i ljubav prema rodnom kraju oduvijek su bili duboko ukorijenjeni u identitet svakog Slavonca, a iz tih se vrijednosti rodila ideja o održavanju ove manifestacije – rekao je Miletić.

- Ljubav Slavonca, šokca prema konju je odavno poznata te se ovdje u Đakovačkim Selcima rodila ideja o održavanju te drevne viteške igre. Dalmatinci imaju Sinjsku alku, 300 i neku, a naša je tek 13, ali nadamo se da ćemo i mi doživjeti te godine kao i Sinjska alka - istaknuo je gradonačelnik Đakova Marin Mandarić

Direktorica TZ-a grada Đakova Marija Borko naglasila je kako su upravo posebna događanja, koja ne možemo vidjeti svuda u kontinentalnom dijelu, motiv putovanja u destinaciju i razlog dolaska većeg broja gostiju.

Na inicijativu donedavnog župana, a danas ministra obrane Ivana Anušića, ovog smo srpnja organizirali posjet ukrajinske djece Hrvatskoj. 35 djece u dobi od 8 do 15 godina, u pratnji četiri odrasle osobe, boravilo je u Osijeku i Novom Vinodolskom. Njihov boravak u Osijeku ostvaren je u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu kroz projekt Slavonsko srce za obitelji Ukrajine, a boravak u Novom Vinodolskom kroz projekt „Sigurniji zajedno – međunarodna suradnja OCD-a Hrvatske i Ukrajine“ koji provodi Udruga Hrvatska pomaže, a financira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Djecu su tijekom njihovog boravka u Osijeku posjetili i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić i ministar Ivan Anušić.

- Kao župan Osječko-baranjske županije, prošle godine posjetio sam Ukrajinu i partnersku regiju Vinnytsia, kojoj smo tada uputili humanitarnu pomoć u borbi protiv ruske agresije. U znak daljnje podrške, u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu te Đurđom Adlešič, ovog smo mjeseca organizirali posjet Hrvatskoj za 35 djece poginulih ukrajinskih branitelja. Tijekom boravka, posjetili su Osijek i Novi Vinodolski, gdje su uživali u ljetnim radostima, a njihov iskreni vedri duh i nada koje sam osjetio prilikom zajedničkog druženja poticaj su za izgradnju bolje i sigurnije budućnosti koju svako dijete zaslužuje. Kao zemlja koja je put borbe za neovisnost prošla 90-ih godina, nastavit ćemo pomagati ukrajinskom narodu koliko god bude potrebno – rekao je ministar Anušić.

Danas je (26. srpnja 2024. godine) u cilju preveniranja ljetnih nestašica krvi, Osječko-baranjska županija u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Osijek i Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek organizirala akciju dobrovoljnog davanja krvi. Krv je lijek koji nije moguće proizvesti na umjetan način, može ga samo zdrav čovjek dati drugom čovjeku, stoga liječenje pacijenata i spašavanje života ovisi direktno o dobrovoljnim davateljima krvi, poručuju iz Crvenog križa.

Ovoj akciji odazvali su se djelatnici Osječko-baranjske županije iz većine upravnih odjela, među njima i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

- Dobrovoljno darivanje krvi čin je solidarnosti i humanosti kojim se spašavaju životi. Bilo bi izvrsno kada bi svatko od nas svojom dozom krvi spasio barem jedan život. Na području Republike Hrvatske svakodnevno se koriste velike količine krvi u operacijskim postupcima i terapijskim liječenjima, stoga ćemo i mi nastojati doprinijeti stvaranju zaliha. Odlučili smo se za ovu akciju kako bi smo pomogli onima u potrebi, ali i kako bi smo potaknuli naše sugrađane da učine isto – kazao je Lukić.

Ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Osijek Martina Hećimović rekla je kako je u ljetnim mjesecima, zbog godišnjih odmora i odlazaka iz grada smanjen broj redovnih dobrovoljnih darivatelja krvi, a zbog povećanog broja turista, kako u državi tako i u našem gradu, potražnja krvi veća.

Djelatnica Osječko-baranjske županije koja se odazvala pozivu Magdalena Grbeša istaknula je kako je za nju darivanje krvi jedan mali čin humanosti koji bi svatko mogao učiniti za svoju zajednicu. – Moram napomenuti da se jako bojim vađenja krvi te ću se na ovaj način suočiti i s jednim od svojih strahova – rekla je Grbeša.

U znak sjećanja na šest pripadnika 1. gardijske brigade Tigrovi koji su izgubili svoje živote prije 33 godine, prilikom granatiranja odmarališta osječkog Vodovoda, u kojem su bili smješteni, danas (25. srpnja 2024. godine) su kod spomen obilježja u Erdutu položeni vijenci i upaljene svijeće. Naime, pod okriljem noći tog 25. srpnja 1991. godine, neprijatelj je s područja teritorija koji pripada Republici Srbiji, granatirao odmaralište, a tim su činom ubijeni Mile Čulina, Anto Grgić, Miroslav Gržan, Josip Knežević, Mirko Rožmani Željko Pavić dok je 18 pripadnika postrojbe ranjeno. Počast poginulima, uz članove njihovih obitelji, odali su izaslanik predsjednika RH Marijan Mareković, izaslanik ministra obrane Božo Kožul, predstavnici općina i gradova, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i saborska zastupnica Nataša Tramišak.

- Danas se prisjećamo žrtve šest pripadnika Tigrova koji su dali ono najviše što su mogli dati u stvaranju neovisne i slobodne Hrvatske – svoj život. Time je tisućljetni san našega naroda konačno dosanjan, no nažalost ne bez žrtava koje nikad nećemo zaboraviti. Trajna zahvalnost za njihovu hrabrost i predanost cilju zauvijek će biti u nama – kazao je Miletić.

Predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gbr. Tigrovi Darko Katuša naglasio je kako je navedeni događaj jedno od prvih stradanja Tigrova u Domovinskom ratu. – JNA je u noći 25. srpnja 1991. godine, oko 2 sata ujutro izvršila topnički napad s teritorija Republike Srbije na odmaralište osječkog Vodovoda u kojem je bilo smješteno oko 100 Tigrova. Oni su na ovom prostoru čuvali granicu mlade Republike Hrvatske, a velikosrpska agresija nam je tim potezom pokazala što nas čeka na daljnjem putu stvaranja države – istaknuo je Katuša.

Pripadnik Tigrova koji je 1991. godine bio na položaju u Dalju, Darko Kralj prisjetio se tih teških dana srpanjskih dana. – Netom nakon što sam se vratio sa straže u sobu, počeo je napad te sam trojicu ranjenih suboraca stavio u auto i krenuo u bolnicu. Vrlo brzo nas je pogodila granata te sam i sam teško ranjen, no preživio sam. Inače, često sam u Dalju, dolazim nekoliko puta godišnje s obitelji, prisjećajući se žrtve svojih dragih suboraca – zaključio je Kralj.