Program jubilarne, 50. Olimpijade starih športova u Brođancima počeo je u petak, 23. kolovoza 2024. godine, nastavio se u subotu, a središnji dan manifestacije tradicionalno je bio u nedjelju, odnosno 25. kolovoza. Već u 6.00 sati ulicama i sokacima Brođanaca svirana je budnica, a potom je počelo okupljanje ekipa i natjecatelja. Prijem uzvanika održao je načelnik Općine Bizovac Srećko Vuković, a uslijedio je svečani mimohod više od 500 sudionika. Na Olimpijskom stadionu je upriličeno svečano otvorenje 50. Olimpijade, i to uz pucanje kuburama i paljenje olimpijskog plamena što su učinili hrvatski olimpijci Manuel Štrlek i Katica Ileš. Uz sudionike i brojne goste, Olimpijadi su nazočili predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić, koja je i otvorila Olimpijadu, saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović te drugi uzvanici.

Na 50. Olimpijadi održavala su se natjecanja u kategorijama pionira i seniora u ukupno 19 disciplina starih igara i sportova, među kojima su čočak, tokač, banga, ringlanje, utrke u vrećama i na štulama, kandžijanje, nožičanje, gađanje strijelom, bacanje kamena, povlačenje konopa… Za sve sudionike pripremljen je svečani ručak te podijeljena odličja najuspješnijima, naravno sve to pratio je zabavni i kulturni program te bogata ugostiteljska ponuda, pa tako i tradicionalno pečenje vola na ražnju.

- Potaknuti idejom Turističke Zajednice Osječko-baranjske županije, a i vlastitom željom da manifestaciju dovedemo na višu razinu, odlučili smo se za rebranding. Nakon višemjesečnog planiranja, pronalaska najboljeg rješenja i brojnih sastanaka, ove godina predstavili smo se uz novi vizualni identitet Olimpijade starih športova u Brođancima. Koristili smo olimpijske boje kako bismo ostali povezani s olimpijskim duhom, dok se istovremeno odmičemo od tradicionalnih krugova i simbola. Umjesto toga, koristili smo kombinaciju različitih modula koji predstavljaju olimpijske vrijednosti, stvaraju dinamičan i razigran izgled te donose novu energiju i vizualnu privlačnost Olimpijadi starih športova - pojasnio je Nikola Lacković, predsjednik Organizacijskog odbora OSŠ Brođanci. Naglasio je da nema straha od izumiranja tradicije, jer mladi naraštaji s velikim entuzijazmom sudjeluju u igrama.

Škola nogometa NK Borac Kneževi Vinogradi i Općina Kneževi Vinogradi 24. i 25. kolovoza 2024. godine organiziraju 6. INTERNATIONAL BORAC CUP, koji će se održati na SRC Kneževi Vinogradi. Dvodnevna manifestacija okupit će djecu u kategoriji U10, rođenih u 2014. godini, iz najboljih regionalnih nogometnih klubova. I ove godine sudjeluju 32 ekipe iz 6 različitih država: Hrvatske, Srbije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Slovačke i Slovenije. Otvorenju natjecanja u subotu (24. kolovoza 2024. godine) nazočili su obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi Vedran Kramarić, dopredsjednik HNS-a Ante Vučemilović - Šimunović i ostali uvaženi gosti.

- Čestitam organizatorima ovog turnira na izvrsnom natjecanju na kojeg smo svi u županiji zaista ponosni, kao što smo ponosni i na rad nogometne škole NK Borac. Mladim sportašima želim puno uspjeha na turniru, ali i lijep provod u Osječko-baranjskoj županiji, ovogodišnjoj regiji sporta - kazao je Lukić.

Načelnik Općine Kneževi Vinogradi Vedran Kramarić poželio je dobrodošlicu svim gostima i dragim prijateljima iz šest europskih zemalja, naglasivši kako je ovo natjecanje rezultat izvrsnog rada i entuzijazma lokalnog nogometnog kluba.

- U maloj sredini kao što su Kneževi Vinogradi ovo je natjecanje jedan izniman sportski i turistički pothvat koji je na ponos ne samo naše Općine, već i Županije i Hrvatskog nogometnog saveza - istaknuo je Kramarić.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić rekao je kako ovaj turnir ima puno veći značaj od samog sporta jer pruža mladim sportašima mogućnost međusobnog upoznavanja i druženja, a njegov značaj prepoznalo je i Ministarstvo financijski ga pomažući.

Na zgradi Osnovne škole Darda u Dardi danas (22. kolovoza 2024. godine) otkrivena je spomen-ploča koju je postavila Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata „Orao“ Osijek. Naime, na tom su mjestu 22. kolovoza 1991. godine pripadnici tzv. JNA i pobunjeni Srbi zarobili 12 pripadnika Specijalne jedinice policije „Orao“ Osijek, a od kojih su potom u zarobljeništvu mučki ubijena dva hrvatska viteza, Darko Kušić i Mile Grbešić.

U počast zarobljenim i ubijenim suborcima, članovi Udruge Specijalne jedinice policije „Orao“ Osijek postavili su spomen-ploču, koju su danas otkrili Željko Kušić, brat ubijenog Darka Kušića, i Tomislav Grbešić, brat Mile Grbešića. Uz članove obitelji ubijenih policajaca i članove Udruge SJP „Orao“ na čelu s predsjednikom Ilijom Vidićem, svečanosti su nazočili obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova RH Tomislav Bilandžić, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, načelnik Općine Darda Anto Vukoja, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob, načelnik Općine Draž Stipan Šašlin, načelnik Općine Bilje Željko Cickaj, načelnik Općine Popovac Zoran Kontak i drugi uzvanici koji su i na taj način došli iskazati poštovanje i zahvalnost stradalim hrvatskim braniteljima.

- Prije svega želim zahvaliti Udruzi Specijalne jedinice policije „Orao“ Osijek na inicijativi i postavljanju spomen-ploče kao trajnog zaloga i svjedoka prošlosti i onoga što se događalo tih dana u Dardi 1991. godine. Ovdje smo da bi se poklonili dvojici pripadnika specijalne policije koji su zarobljeni zajedno s desetoricom svojih kolega te odvedeni u srpski logor i tamo mučki ubijeni. Zahvaljujem i što Udruga, zajedno sa svima nama i s njihovim obiteljima, čuva uspomenu na pripadnike specijalne policije, specijalne postrojbe na koju su Osječko-baranjska županija, Slavonija i Baranja i cijela Hrvatska izuzetno ponosni jer je prva stala u obranu naše domovine, kako bi danas uživali u slobodi. Posebno je važno i što su ovdje pripadnici specijalne policije koji su bili u to vrijeme bili zajedno s, na žalost, zarobljenim i ubijenim kolegama. Važno je da oni danas djeci, učenicima, mladim ljudima prenose svjedočanstva, što je naša trajna zadaća kako se ne bi zaboravilo što se događalo na ovom području, na koji način i s kakvim mukama je nastala naša domovina - rekao je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

Državni tajnik MUP-a Tomislav Bilandžić istaknuo je da su svi nazočni došli izraziti zahvalnost i poštovanje zarobljenima i poginulima pripadnicima specijalne policije i njihovim obiteljima.

- Došli smo svjedočiti da njihova žrtva nije uzaludna i da je nećemo dati zaboravu. Republika Hrvatska je nastala u Domovinskom ratu i generacije koje su rođene poslije Domovinskog rata moraju to znati. Mi imamo obavezu svjedočiti istinu o Domovinskom ratu, o herojskoj obrani hrvatskih branitelja i hrvatskog naroda koji su podnijeli veliku žrtvu tijekom Domovinskog rata da bi se danas živjelo u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj. Upravo su pripadnici specijalne policije bili prvi koji su stali u obranu Republike Hrvatske i osobno sam danas iznimno ponosan što sam ovdje među njima i što sam dio svog ratnoga puta proveo s njima u obrani Republike Hrvatske - naglasio je Bilandžić.

Zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin kazao je kako se danas iskazuje počast braniteljima koji su dali svoje živote, osobito dvojici hrabrih pripadnika Specijalne jedinice policije Osijek koji su u Dardi zarobljeni i mučki ubijeni. - Trebamo se prisjetiti i svih ostalih koji su bili tada zarobljeni, ali i svih dragovoljca Domovinskoga rata koji su imali izbora otići negdje sa svojim obiteljima, a odlučili su ostati ovdje i boriti se za slobodu i neovisnost svoje domovine Republike Hrvatske, koji su biti spremni žrtvovati svoje živote za nešto zaista neizvjesno. Iskazali su hrabrost koju trebamo iznimno cijeniti te im iskazati zasluženu zahvalnost i mi i sve buduće generacije. I na ovom primjeru vidi se na koji način je izborna sloboda i neovisnost naše domovine Hrvatske - kazao je Vulin.

O događajima iz 1991. godine govorili su načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece te Marko Pole, jedan od sudionika tadašnje akcije Specijalne policije u Dardi.

- Na današnji dan za vrijeme Domovinskog rata, SJP Orao Osijek bila je u akciji ovdje u Dardi, raspoređena u 3 grupe, njih više od 30. Jedna grupa je, nažalost, zarobljena u zgradi Osnovne škole, odvedeni su u zarobljeništvu i dvoje od njih su tada ubijeni. Uvijek se postavlja pitanje je li netko odgovarao za te zločine. Konkretno za ovaj događaj u Dardi je pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu protiv Gorana Hadžića podignuta optužnica. Protiv njega, kao i protiv Enesa Tasa, zapovjednika 51. Motorizirane brigade koja je bila u sastavu Novosadskog korpusa, podnijeli smo i kaznenu prijavu, međutim oba su umrli i postupci su obustavljeni. Naravno, policija s time nije zadovoljna te i dalje radimo i tražimo individualnu odgovornost, znači neposredne počinitelje želimo privesti licu pravde - izjavio je Bece.

Marko Pole je kao pripadnik ratne postrojbe specijalne jedinice policije i pomoćnik zapovjednika iznio i detalje tih događanja. Grupa koju je vodio bila je u školi, no nakon dva dana i dvije noći borbe s pobunjenim Srbima i četnicima iz Srbije, u taj događaj uključila se tzv. JNA s oklopim vozilima, a hrvatskim policajcima ponestalo je streljiva za daljnju borbu. Pokušali su pregovarati o razmjeni zarobljenih četnika za slobodan izlazak, no vojska je to odbila i zarobila ih te neke predala domaćim četnicima. Zarobljeni hrvatski policajci su nakon velikih tortura razmijenjeni nakon 25 dana, a tada su saznali da su dva njihova kolege ubijeni.

Odgovore na ova i brojna druga pitanja poljoprivrednici će dobiti na četvrtom po redu AgroRoksu. Ovogodišnja konferencija o novim tehnologijama u poljoprivredi - AgroRocks 2024 okupit će 300-tinjak sudionika iz Hrvatske i susjednih zemalja, a održat će se u Osijeku, 4. listopada 2024. godine.

U Slavoniji, srcu domaće proizvodnje hrane, raspravljat će se o budućnosti poljoprivrede i razvoju ruralnih prostora s aspekta novih tehnologija i agrarnih politika. Prilika je to za otvaranje tema o kojima ovisi budućnost proizvodnje hrane, a odgovore će zajednički nastojati pronaći poljoprivrednici i proizvođači hrane, poduzetnici, tehnološke kompanije, političari i znanstvena zajednica.

Program konferencije: https://agrorocks.com/

Ovogodišnji AgroRocks donosi brojne prezentacije i panele na kojima ćemo imati priliku čuti 30-ak stručnjaka, a teme su više no aktualne! Što će umjetna inteligencija donijeti agraru? Koji su sljedeći koraci digitalizacije poljoprivrede? Kojim tehnologijama nadomjestiti manjak kadrova u poljoprivredi? Hoće li i kada biti natječaja za sufinanciranje kupnje mehanizacije? U što danas vrijedi uložiti kada je poljomehanizacija u pitanju?

Konferencija će se održati u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije i pružit će priliku za umrežavanje poljoprivrednika radi osposobljavanja i razvoja vještina u različitim digitalnim i poslovnim kompetencijama, kojega će provoditi stručnjaci iz Inovacijskog centra Nikola Tesla u okviru projekta EDIH CROBOHUB++.

S ciljem povezivanja mladih poljoprivrednika s njihovim iskusnijim kolegama, Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva provest će radionicu namijenjenu poljoprivrednicima pred umirovljenjem i mladim poljoprivrednicima koji žele razvijati i unaprijediti svoje poslovanje.

Umrežavanje na temu bio-bazirana rješenja za poduzetnike u poljoprivredi provest će Energetski Institut Hrvoje Požar, u okviru projekta RIBES, koji okuplja konzorcij stručnjaka iz 9 zemalja specijaliziranih za bioekonomiju, poslovno upravljanje i istraživanje, dok će Hrvatska zajednica županija održati sjednicu Radne skupine za poljoprivredu i ruralni razvoj s nadležnim županijskim pročelnicima.

U velikoj dvorani GC-a održat će se četiri panel rasprave na teme ratarstva, stočarstva, voća i povrća te vina s meritornim panelistima i dinamičnim raspravama o budućnosti pojedinih sektora.

U okviru brojnih prezentacija sudionici konferencije će moći doznati što sve poljoprivrednik danas treba znati da bi bio uspješan, kako koristiti digitalne platforme i umjetnu inteligenciju u poljoprivredi, te čuti brojne novosti. Na vanjskom prostoru GC-a predstavit će se najnoviji modeli pametne mehanizacije s John Deere potpisom.

Konferenciju AgroRocks 2024 će voditi i moderirati iskusni novinari: Jelena Pajić Ćulibrk (HRT), Domagoj Novokmet (N1), Mia Biberović (Netokracija), Martin Vuković (Hrvatski radio), Davor Lončarić (HRT) i Leticija Hrenković (Agroklub).

Dodjela nagrada najboljima i izložba fotografija

U sklopu konferencije održat će se dodjela nagrade Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) za komunikatora godine i finale RuralFoto 2024 izbora za najbolje ruralne fotografije, s izložbom radova i uručenjem nagrada najboljim autorima. Nagradni fond je 2.000 EUR uz vikend odmor u Baranji za pobjednika po izboru publike.

Uslikajte i vi domaće životinje, polja u cvatu, aktivnosti u berbi ili žetvi, neki tradicijski događaj i nominirajte fotografije na ovaj izbor do 23. rujna 2024. godine. Više detalja i pravila pogledajte OVDJE.

Organizatori konferencije AgroRocks 2024 su informacijski sustav Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske, uz podršku Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske poljoprivredne komore i Osječko-baranjske županije.

PARTNERI projekta: EDIH CROBOHUB++, Novocommerce International d.o.o., NutriS d.o.o., KWS Sjeme d.o.o., Hrvatske šume, KING ICT, Agro Invest Grupa d.o.o., Podravka d.d., Enna Fruit d.o.o., Georg d.o.o., Europska komisija, RIBES, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije, Hrvatska zajednica županija

Dođite i vi na AgroRocks i budite dio (R)Evolucije poljoprivrede!

Povodom blagdana Velike Gospe, svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, deseci tisuća hodočasnika danas (15. kolovoza 2024. godine) od ranih jutarnjih sati pohodili su tri marijanska svetišta u Osječko-baranjskoj županiji - Marije Lurdske u Popovcu, Gospe Dragotinske u Dragotinu i Gospe od Utočišta u Aljmašu, gdje ih je naravno bilo najviše. Uz tisuće vjernika i hodočasnika središnjoj svetoj misi u Aljmašu u 10.00 sati, koju je vodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, nazočili su obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić, saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović te drugi uzvanici.

- Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu je najveće svetište na istoku Hrvatske i drago mi je vidjeti ovoliko puno ljudi. U Aljmaš dolazimo s posebnom dozom ljubavi, vjerojatno i zbog toga što je bio okupiran, crkva je bila srušena i Božjim čudom u ruševnoj crkvi je pronađen kip Gospe, koji je prebačen u Osijek te vraćen ovdje nakon mine reintegracije. Danas ćemo sudjelovati na svetoj misi, pomoliti se za sve naše bližnje, za zdravlje naših obitelji, za domovinu i hrvatski narod - poručio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana.

- Drago mi je da danas mogu biti s tisućama vjernika iz cijele Hrvatske koji hodočaste u Aljmaš, jedno od najvećih i najvažnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Došli smo se pomoliti Blaženoj Djevici Mariji, kraljici Hrvata i proslaviti njezinu ljubav, dobrotu i život, jer upravo je to ono što simbolizira Velika Gospa - poručio je osječki gradonačelnik Ivan Radić.

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu ove godine obilježava 320 godišnjicu (1704.-2024.), a tijekom cijele godine Svetište posjeti 150.000 do 180.000 hodočasnika.

- U toj burnoj prošlosti ovoga Svetišta nekako su najdramatičnije godine za vrijeme Domovinskoga rata, kada su četnici u potpunosti devastirali i porušili ovo Gospino svetište. Rušenje svetišta i aljmaške stare crkve preživio je kip Gospe od Utočišta. Ona je nakon godinu dana nakon rušenja pronađena, neoštećena, cjelovita. Bila je malo zaprljana od prašine i od svega što se na nju poklopilo, ali to je bio veliki znak nade za nas vjernike da je Gospa na ovome mjestu željela ostati kako bi okupljala svoje štovatelje i kako bi pružala vjeru, nadu i utjehu mnogim hodočasnicima. Trudili smo se na najbolji mogući način osigurati sve ono što je potrebno vjernicima kako bi se osjećali dobro, i na duhovnoj i na tjelesnoj razini - poručio je upravitelj Svetišta i župnik Župe Aljmaš velečasni Tomislav Ćurić.

Naglasio je da ga posebno veseli što ove godine cijelu organizaciju nose zapravo mladi ljudi. - Oni su budućnost naše crkve i našega naroda i to je tako vidljivo ove godine u ovome svetištu. To svi primjećuju, svi se tome raduju i vesele i spremni smo na svim razinama primiti oko 70.000 hodočasnika kojima se na osobit način veselimo i radujemo - poručio je velečasni.

Kod spomen obilježja Vrata slobode u blizini osječkog naselja Nemetin danas (14. kolovoza 2024. godine) prigodnim programom obilježeni su Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora i 32. godišnjica najveće razmjene zatočenika srpskih koncentracijskih logora u Domovinskom ratu. Obilježavanje su organizirali članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kako bi podsjetili na 14. kolovoza 1992. godine kada je na toj lokaciji oslobođeno 714 hrvatskih branitelja i civila, većinom branitelja Vukovara, koji su - nakon prosječno 250 dana provedenima u srbijanskim koncentracijskim logorima Stajićevo, Begejci i Niš - razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike.

Skupu su nazočili bivši logoraši, članovi njihovih obitelji i prijatelji, između ostalih bili su tu predsjednik HDLSKL-a Zdravko Komšić i predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije Damir Buljević, kao i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana Vukovarsko-srijemske županije Franjo Orešković, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, brigadir Željko Marinov kao izaslanik predsjednika RH, saborski zastupnik Goran Ivanović kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Damir Bajči kao izaslanik ministra obrane i drugi uzvanici. U znak sjećanja na taj događaj, a osobito na sve žrtve srpskih logora položeni su vijenci i zapaljene svijeće te služena sveta misa.

- Najveća razmjena zarobljenika dogodila se upravo ovdje u Nemetinu, na „Vratima slobode“. Ponekad olako shvaćamo riječ sloboda, a ovi ljudi koji danas svjedoče o strahotama koji su proživljavali u srpskim logorima daju nam obvezu i zadaću da sve što su proživjeli u logorima, kao i onih koji više nisu s nama, prenosimo na mlađe generacije. Mladi ljudi u Hrvatskoj moraju znali tko je započeo rat, tko je i u čije ime to činio i što se sve činilo našim ljudima da bi Hrvatska danas bila slobodna - poručio je Mato Lukić.

Predsjednik HDLSKL-a Osječko-baranjske županije Damir Buljević, hrvatski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora, rekao je da je HDLSKL-a donio odluku da se upravo na ovoj lokaciji okupljanjem preživjelih logoraša, njihovih obitelji i prijatelja obilježava sjećanje na te dane, kao i sve ljude, branitelje i civile koji su bili zatočeni u srpskim neprijateljskim logorima.

- Ovo je mjesto razmjene, znači nije tužno mjesto, ali ipak sjetimo se svih naših prijatelja koji nisu doživjeli slobodu, onih koji su mučki ubijeni u logorima. Na taj dan miješaju se osjećaji radosti, tuge, ponosa i svega, a poruka koju s ovog mjesta šaljemo svima u Hrvatskoj, hrvatskoj javnosti i mladima je da ovo ne treba da se zaboravi, a treba znati da su se hrvatski branitelji krvlju izborili i žrtvovali za svoju hrvatsku državu. Obranili smo je, oslobodili i pobijedili u Domovinskom ratu - kazao je Buljević.

Naglasio je da bivši logoraši nisu zadovoljni brzinom procesuiranja ratnih zločina. - Neću reći da nema pomaka i da se ništa ne događa, ali prije svega nismo zadovoljni procesuiranjem odgovornosti časnika JNA, a ta sporost je utjecala da mnogi ne budu izvedeni pred lice pravde jer su napustili Hrvatsku ili ih prirodnim putem više nema. Dodao je kako je prije nekoliko mjeseci u Beogradu donesena prva nepravomoćna presuda u korist jednog logoraša koji je prije dvije godine tužio Srbiju za ratnu odštetu zbog držanja u logoru, a to bi moglo utjecati i na rješavanje ostalih tužbi ostalih 40 logoraša koji su podnijeli tužbe.

- Puno je godina prošlo, ali ovo mjesto i događaj uvijek bude vrlo intenzivne emocije i koji se ne zaboravljaju. Svi mi manje-više kažemo da nam je ovo drugi rođendan. Mi se danas sjećamo naše razmjene, a moramo se i sjetiti naših prijatelja, suboraca logoraša koji nisu imali sreće da budu danas ovdje s nama. Za njih ćemo se pomoliti - rekao je Zdravko Komšić te se prisjetio traumatične razmjene i veličanstvenog dočeka na središnjem trgu u Osijeku. - Bila je to zadnja razmjena po sistemu svi za sve i ovdje je razmijenjeno 714 branitelja, mahom Vukovaraca, bilo je nešto i iz HVO-a. Kroz srpske logore je prošlo gotovo 8.000 ljudi po podacima međunarodnog Crvenog križa. Međutim, prema našim podacima više od 30.000 ljudi je prošlo kroz logore, ali Međunarodni crveni križ ne priznaje zarobljavanje ako je trajalo kraće od 72 sata. Što se tiče nestalih osoba, Hrvatska potražuje oko 1.700 osoba. S područja Vukovarsko-srijemske županije je 380-390 ljudi koji se još uvijek vode kao nestali. Ni mi i ni hrvatska država sigurno nećemo stati dok se svi ti ljudi ne pronađu da obitelji mogu, ako ništa više, barem na njihovom grobu upaliti svijeću - rekao je Komšić.

- Na današnji dan prije 32 godine na ovom mjestu zbio se veliki događaj, naravno najveći za one koji su razmijenjeni i njihove obitelji, ali i za cijelu Hrvatsku. Danas je zato važno istaknuti, pogotovo mlađim generacijama koje nisu doživjele Domovinski rat, ono što je teško i zamisliti, a to je da se velik broj hrvatskih branitelja koji su tada razmijenjeni vratio u svoje postrojbe te se nastavili boriti za slobodu, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost svoje domovine. Na tome im treba odati ogromno priznanje. Danas, kada se u Hrvatskoj relativno dobro živi, posebno uspoređujući s ovim teškim vremenima i ratnim zbivanjima 90-ih godina, ali i kada pogledamo što se događa u svijetu, zaista je teško i zamisliti što su ovi ljudi prošli i koju žrtvu su podnijeli te ima na tome treba odati priznanje. Treba na to podsjećati i još više cijeniti slobodu koju danas uživamo - rekao je Dragan Vulin.