U financijskom razdoblju 2014. - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Prema Sporazumu o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014. godine, najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi poticali otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Prva godina nove financijske perspektive bila je u znaku izrade strateških dokumenata, no sredstva se koriste po Pravilu N+3,  što znači da Hrvatska ima i dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. - 2020. može koristiti do 2023. godine.

Iako se već pripremaju pozicije za novu financijsku perspektivu, pozornost privlače podaci o trenutnoj iskorištenosti fondova Europske unije u Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je tako podatke o iskorištenosti EU fondova po županijama na dan 31. kolovoza 2018. godine. Prikazani su podaci za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u vrijednosti 6,881 milijarde eura), Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura, od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć) te Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u vrijednosti 2,026 milijarda eura).

https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/Iskori%C5%A1tenost%20EU%20fondova%20po%20%C5%BEupanijama_2018.pdf

- Korištenje fondova Europske unije od presudnog je značenja za razvoj Osječko-baranjske županije, kao i ostalih županija i cijele Hrvatske. Upravo stoga tim pitanjima pristupamo sustavno, što očito donosi rezultate. Prema upravo objavljenim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Osječko-baranjska županija je pripremila najviše projekata u Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja (13.490), pri čemu ugovorena bespovratna sredstva iznose 163.845.648,45 eura. Sa 68 projekata i 27.740.305 eura ugovorenih bespovratnih sredstva najuspješnija smo županija i u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, dok smo u Operativnom programu iz područja konkurentnosti i kohezije osigurali najviše bespovratnih sredstava (219.779.289 eura) kroz 268 projekata, no u toj kategoriji po udjelu u ukupnoj vrijednosti projekata na razini Republike Hrvatske smo na četvrtom mjestu - ističe župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić te nastavlja:

- Takvim pokazateljima i rezultatima možemo biti zadovoljni, no naše ambicije, planovi i projekti te dakako potrebe ovog područja su još veće pa smo na razini Osječko-baranjske županije u zadnjih godinu dana znatno intenzivirali aktivnosti na korištenju sredstava Europske unije. Izdvajamo još više sredstava za pripreme i potpore projektima, a osobito potičemo edukaciju kadrova kako bi Županija, kao i sve jedinice lokalne samouprave na našem području, ustanove, udruge, gospodarski subjekti bili osposobljeni za kvalitetno korištenje raspoloživih sredstava EU. Naši ciljevi su upravo onakvi kakve postavlja Europska unija; jačanje konkurentnosti, nova radna mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, sveukupno jačanje ruralnog prostora, zaštita okoliša, bolja prometna povezanost, učinkovitija javna uprava, kvalitetnije obrazovanje, ravnomjeran razvoj. Naravno, tako vrijedni i složeni projekti zahtijevaju puno rada i znanja, ali i određeno vrijeme da bi pokazali konkretne rezultate, koji uvjeren sam neće izostati - zaključuje župan Anušić.

Nakon provedenog postupka javne nabave za opremanje Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Osijek (Centar za autizam), župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas, 30. listopada 2018. godine, potpisao je ugovore o nabavi opreme s predstavnicima tvrtki dobavljača. Tako je - sukladno ugovoru o sufinanciranju opremanja Centra iz srpnja 2018. godine između Osječko-baranjske županije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Osijeka - župan zaključio ugovore za opremu ukupne vrijednosti 5,5 milijuna kuna, a razvrstanu u skupine od potrebne za terapiju i edukaciju, asistivnu tehnologiju, didaktičku opremu, opremu za kineziterapiju preko namještaja do sitnog inventara.

- Za Centar za autizam ugovorena je najmodernija oprema za programe rehabilitacije djece s teškoćama iz autističnog spektra. Ukupna vrijednost izgradnje Centra iznosi 14,5 milijuna kuna od čega je Osječko-baranjska županija financirala 9,5 milijuna kuna, 3,5 milijuna kuna su sredstva fondova Europske unije i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a 2 milijuna kuna je financijski udjel Grada Osijeka. Opremanje Centra iznosi 5,5 milijuna kuna (zajedno s PDV-om), a u tomu sudjeluju Županija, Grad Osijek i dva ministarstva, što znači da smo zajednički opremili objekt, no bitno je da je oprema najmodernija i da će koristiti djeci - rekao je župan Anušić.

Župan je najavio da će se 8. studenoga obaviti tehnički pregled objekta Centra, potom počinje njegovo opremanje, a početak rada očekuje se u drugom polugodištu školske godine 2018./2019. godine.

U poslovnom prostoru Razvojno-istraživačkog centru kompanije Ericsson Nikola Tesla u Osijeku danas, 30. listopada 2018. godine, održan je susret članova Kluba izvoznika. Ovu neformalnu udruge 30-ak hrvatskih kompanija koje izvoze ili podupiru izvoz prije sedam godina osnovao je tjednik Lider, a njihovi sastanci održavaju se četiri puta godišnje.  

Sudionike skupa pozdravili su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zatim glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović i predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević, dok je voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler predstavila „Kontrolne ploče izvoza i ocjene izvozne klime“. Održan je potom okrugli stol na temu „Kakve mjere rasterećenja gospodarstva trebaju izvoznici?“, a članovi Kluba izvoznika obišli su prostorije i upoznali se s radom osječkog centra Ericsson Nikle Tesla.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je izvoz ključan za razvoj gospodarstva. - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2017. godine tvrtke s područja Osječko-baranjske županije izvezle su roba u vrijednosti 4,62 milijarde kuna, a uvezle u vrijednosti 3,89 milijardi kuna. Pozitivna kretanja bilježe se i po drugim pokazateljima, na primjer zaposlenosti, pa takva kretanja treba podržati, osnažiti i dalje povećavati, i to sa svih razina, od lokalne do nacionalne. S razine Županije poduzimamo niz aktivnosti, mjera i projekata kojima potičemo rad poduzetnika, obrtnika i svih koji rade i pokreću gospodarstvo Osječko-baranjske županije - rekao je župan Anušić.

Na prigodnoj svečanosti u sjedištu Osječko-baranjske županije danas (30. listopada 2018. godine) župan Ivan Anušić uručio je Povelje humanosti Osječko-baranjske županije za učinjena humana djela na području Županije u prošloj godini. Povelja humanosti dodjeljuje se svake godine, a uručuje se prigodno povodom blagdana Sv. Franje.        

- Vaš rad i trud, vaša humanost i sve aktivnosti su neizmjerno vrijedni i trebaju biti primjer drugim ljudima. Nadam se da ćemo i današnjim uručivanjem nagrada poslati pravu poruku svima koji razmišljaju da li će biti volonteri, pomagati drugima, biti humanitarci, vatrogasci, darivati krv. Vjerujem da će se mnogi povesti za vašim primjerom te Vam čestitam i zahvaljujem na predanom radu i odricanju. Vi činite ovo društvo boljim, bogatijim i kvalitetnijim, dajete primjer ne samo svojoj obitelji nego cijelom društvu, pa tako i meni osobno - rekao je župan te uručio najviša županijska javna priznanja za humana djela.

Povelje humanosti Osječko-baranjske županije dodijeljene su:

- Štefici Čučak za organiziranje i pružanje humanitarne i drugih oblika ljudske pomoći kojima se afirmira i potvrđuje humanost kao univerzalno civilizacijsko načelo,

- Maji Vojnovac za skrb o djeci bez roditelja, napuštenoj i drugoj ugroženoj djeci,

- Stjepanu Klariću i Stjepanu Jurmanu za poduzimanje djela kojima je uz vlastiti rizik i samopožrtvovanje od drugog otklonjena prijeteća pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi zaštiti i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara,

- Ani Penić za predanost u pobuđivanju solidarnosti i djelotvornosti kojima se promiču vrijednosti humanizma kao zaloga održanja društvene zajednice,

- za dobrovoljno darivanje krvi stotinu i više puta Povelju humanosti dobili su Zdenko Črešnjovnjak, Dragutin Zadravec, Josip Dvoržak, Josip Stjepanović, Stjepan Zelenić, Vlado Bašić, Darko Duk, Alen Hajba, Alen Ivanković, Zlatko Katavić, Stanko Rusić, Milan Šola, Danko Miklić, Tihomir Glasovac, Krunoslav Ščetar, Tihomir Kolembus, Đuro Gomboš, Ivica Heđi i Mirko Novak.

I vremenske su prilike poslužile bicikliste koji su u subotu obilazili baranjske pustare. U organizaciji udruge Karašicka Republika u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek, Eko centrom Zlatna Greda, Sveučilištem J. J. Strossmayer u Osijeku te Konzervatorskim odjelom tijekom vikenda (27. i 28. listopada) održana je manifestacija "Vikend na pustari". Počela je biciklijadom "Baranjskim pustarama" od Podunavlja do Zlatne Grede, a nastavila se otvorenjem izložbe Muzeja Slavonije pod nazivom "Priča o pustarama" te izložbom fotografija Zvonimira Jankovića.

Upravo je Zlatna Greda izvrstan primjer revitalizacije jedinstvene industrijske kulture jer je nekad dotrajala upravna zgrada, danas uspješan turistički projekt.

- Nakon što smo obnovili ovu pustaru, razvija nam se i senzibilitet za obnovu drugih, želimo osvijestiti javnost o postojanju tih pustara, o njihovoj važnosti kroz povijest, ali i mogućnosti revitalizacije – rekao je Dinko Pešić iz Eko centra Zlatna Greda.

Pokrovitelj manifestacije je i Osječko-baranjska županija, a Vikend na pustari proveo je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

- Drago mi je da na području naše županije imamo sve više manifestacija koje na zanimljiv i nesvakidašnji način povezuju našu tradiciju i kulturu. Turizam možemo razvijati tijekom cijele godine jer su sva godišnja doba jednako lijepa u Slavoniji i Baranji, a ova manifestacija koja osim zabavnog ima i edukativni karakter upravo pokazuje da imamo što ponuditi – rekao je Ivanović.

U nedjelju je nakon Pustaraškog ručka u Zlatnoj Gredi odigrana predstava "Kisik" Akademije umjetnosti i kulture Osijek. Potom su posjetitelji imali priliku čuti pustaraške priče.

- Ove su pustare kroz povijest bile motori razvoja našeg kraja, s brojnim zanatima i proizvodima. Nažalost ih je vrijeme pregazilo, ali im treba naći novu funkciju, bilo da je riječ o turizmu ili poljoprivrednoj proizvodnji što bi bilo idealnije – rekao je Mislav Matišić, predsjednik Udruge Karašicka Republika. 

Manifestacija je privukla brojne posjetitelje iz Slavonije i Baranje, ali i izvan granica Hrvatske koji su se imali priliku uvjeriti u bogati gospodarski i turistički potencijal baranjskih pustara.

Prepoznajući važnost aktivnosti Ivice Mišina, pčelara iz Tenja, koji volonterski radi na uklanjaju gnijezda smrtonosnih stršenja na području istočne, ali i cijele Hrvatske,  Osječko-baranjska županija je kupila šest posebnih kombinezona i šest pari rukavica kako bi se Mišin i njegovi suradnici zaštitili u tom opasnom i zahtjevnom poslu. Zamjenik župana Petar Lagator tako je danas, 29. listopada 2018. godine, uručio zaštitnu opremu Ivici Mišinu s kojim je bio i Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije preko koga se provodi ova potpora.

- Ove godina imao sam 1.643 intervencije na uklanjanju legla stršljenova. Deset godina volonterski se bavim tim poslom, zovu me iz svih krajeva Hrvatske, gradonačelnik Zagreba mi je ponudio smještaj, kamion i naknadu samo da dođem tamo raditi u sezoni. Smatram da je situacija s pojavom stršljena jako ozbiljna, kaotična čak. Ukoliko se nešto ozbiljno ne poduzme već za 2-3 godine stršljenova može biti kao muha. Brzo se razmnožavaju, opasnost od njih je osobito velika za pčelare jer jedan stršljen može u jednoj minuti ubiti 60-90 pčela. No, opasan je i za ljude, osobito stoga što već šest godina u Hrvatskoj nema naših autohtonih stršljenova nego dominiraju mutanati našeg stršljena i indijskog koji su 50 puta otrovniji. Ove godine uništio sam i dva legla azijskog stršljena, koji su posebno opasni, a bojim se i pretpostaviti što može nastati daljnjim mutacijama – rekao je Ivica Mišin.

Mišin upozorava građane na oprez te savjetuje da se ne upuštaju u rizik i samoinicijativno uništavaju legla jer to može dovesti i do smrtonosnih posljedica. Njegov broj mobitela je 098-175-4050 i dostupan je 24 sata. Naglašava da očekuje sustavno rješenje države za ovaj problem, a ne očekuje novac i plaću nego sredstva za rad i zaštitnu opremu. Upravo stoga dobro će mu doći oprema koju je donirala Osječko-baranjska županija. Naime, od ove godine za ovaj opasan posao obučava sina i još četiri osobe.

- Gotovo da nema mjesta gdje se stršljenovi ne mogu pojaviti. Autohtoni stršljen je obitavao u šumama i napuštenim objektima, a sada ih nalazimo i u centru grada, na primjer uklonio sam gnijezdo koje su vlasnici stana na 12. katu u centru Osijeka napravili u dnevnoj sobi za vrijeme njenog godišnjeg odmora, zatim u vrtićima, školama, proizvodnim halama, liftovima - ističe Mišin.

Prilikom uručenja opreme zamjenik župana Petar Lagator zahvalio je Ivici Mišinu na njegovom radu, odnosno znanju i osobitoj hrabrosti u poslu kojim se volonterski bavi. U suradnji s Županijskim savezom pčelara, Osječko-baranjska županije obavlja pripreme radi utvrđivanja potrebne opreme za nastavak uništavanja legla stršljenova već od početka 2019. godine.

Stručnjaci smatraju da je upravo ova godina bila posebno pogodna za razvoj stršljena, a sve kao posljedica globalne promijene klime. Stršljeni koji su uništavani ove godine su nastali križanjem indijskog stršljena i autohtonog, pa uz brojne genetske mutacije imamo sada stršljena dužine od pet do šest centimetara, imaju crno-žute pruge, a na leđima smeđu boju. Izuzetno su opasni, prvo ugrizu, a tek nakon toga zadaje ubode, i to 30-40 uboda pri čemu izbacuju otrov.  

Poveznica borbe protiv stršljena i pčelarstva je zaštita pčela od stršljena. Stršljen se hrani kukcima poput osa. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt. Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Stršljeni love pčele obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili možda i više stršljena u stanju su u borbi s pčelama koje će braniti svoju nastambu napraviti pravi pokolj. Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane svoje mlade ličinke.