Zahvaljujući fanatičnoj obrani svojih branitelja selo Laslovo odolijevalo je čak 152 dana napadima puno brojnijih i bolje naoružanijih pripadnika JNA i paravojnih srpskih postrojbi. Laslovo je, osim Hrvata i Mađara, branila i skupina međunarodnih dragovoljaca, no zadnja tri dana, nakon pada Ernestinova, bilo je u potpunom okruženju. Bez hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike, zapovjedništvo obrane sela na čelu s Ladislavom Kočišem donijelo je odluku o napuštanju sela tijekom noći 23./24. studenoga i proboju do slobodnog Ivanovca. Noseći na rukama svoje ranjenike, pod okriljem mraka, Laslovčani kroz polja kukuruza stigli su do desetak kilometara udaljenog Ivanovca u 5 sati ujutro, a u isto vrijeme u Laslovo su ušle neprijateljske snage. U obrani Laslova poginulo je 48 branitelja i civila, a da nisu krenuli u proboj bile bi još puno veće jer su tzv. Arkanovci po ulasku u selo ubili čak i tri starice koje su zatekli.  

U znak sjećanja i odavanja počasti braniteljima i svim stradalima u obrani Laslova, i ove godine 24. studenoga obilježava se dan stradavanja iz 1991. godine. Središnji događaj je polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred Spomen obilježjem u Parku hrvatskih branitelja u centru Laslova. Počast poginulima tako su izrazili pripadnici ratnih postrojbi, udruga branitelja, nestalih, prognanih i drugih udruga iz Laslova i prijatelja ovog mjesta. Među njima su bili i dr. Josip Jurčević kao izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, ministar branitelja Tomo Medved, pomoćnik ministra obrane Tomislav Ivić, župan Ivan Anušić, načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić, saborski zastupnik Robert Jankovics, predstavnici Republike Mađarske i drugi.

- Iskazujem najveće poštovanje svima koji su branili Laslovo, koji su u njemu ostavili živote i svima vama. Lijepo je vidjeti kada djeca iz osnovne škole dođu ovdje da bi izrekli jednu recitaciju i da su svjesni kolika je bila važnost vaše požrtvovnosti 1991. godine u obrani Laslova - poručio je župan Anušić okupljenim mještanima Laslova.

Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osnovan je 1998. godine, a povodom 20. obljetnice danas, 23. studenoga 2018. godine, održana je prigodna svečanost na kojoj su prezentirani dosadašnji rad i perspektive Fakulteta te njegov utjecaj i značenje na razvoj zdravstvenog sustava na području istočne Hrvatske. Svečanost je održana u dvorani Vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije u Osijeku, a među uzvanicima su bili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grad Osijeka Ivan Vrkić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, rektor osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekani svi osječkih fakulteta i drugi uzvanici. O Fakultetu je govorio njegov dekan prof. dr. sc. Jure Mirat.

- Osječko-baranjska županija je ponosna na Sveučilište J. J. Strossmayera i Medicinski fakultet kao jednu od 17 sastavnica. Sveučilište čini razliku u kvaliteti Osijeka u odnosu ostale dijelove istočne Hrvatske. Zato je bitno da ostane kvalitetno i operativno, u budućnosti još i bolje jer Osijek i Osječko-baranjska županija imaju važnu ulogu biti predvodnica gospodarskog, društvenog, političkog, znanstvenog, sportskog i svakog drugog života na ovom području - rekao je župan Anušić te najavio: - Sada je prigoda reći da će Vlada RH zajedno s KBC-om Osijek i svima nama započeti izgradnju novog KBC-a u Osijeku. Iz fondova Europske unije i Ministarstva zdravstva već smo osigurali 35 milijuna kuna sredstava te krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju KBC-a. Dakako, Medicinski fakultet svakako će naći svoje mjesto i u novom KBC-u, projektu koga namjeravano završiti do kraja 2025. godine.

Medicinski fakultet Osijek je najmlađi medicinski fakultet u Hrvatskoj. Nakon 19 godina djelovanja osječkog Studija medicine pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu, osnovan je 22. rujna 1998. godine, a danas je jedna od 17 znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te jedan od dva fakulteta iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva u sastavu Sveučilišta. Fakultet ima ustrojene 23 katedre, zapošljava 198 djelatnika, a uz redoviti program za studente, realizira i značajan broj projekata, kongresa, simpozija, tečajeva trajne edukacije, koji su djelomično financirani i iz Proračuna Osječko-baranjske županije.

Inače, početak razvoja suvremene medicine u Osijeku započeo je osnivanjem „Varoškog špitala“ 1779. godine, nastavljen izgradnjom nove moderne bolnice 1874. godine, a uz stalne modernizacije i dogradnju sada pruža usluge za oko milijun stanovnika istočne Hrvatske. U bogatoj povijesti osječkog zdravstva posebno mjesto ima doprinos Kliničke bolnice Osijek u Domovinskom ratu kada je u njoj liječeno više od 7.000 ranjenika.

Od početka 2018. godine u Hrastinu djeluje „Bioplinsko postrojenje Hrastin“, kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije iz bioplina. Postrojenje je prošle godine izgradila tvrtka MICO d.o.o. iz Osijeka za samo 6-7 mjeseci, a ukupna vrijednost investicije je 12 milijuna kuna, od čega su 28 posto vlastita sredstva vlasnika tvrtke, dok je ostatak namiren iz komercijalnih kredita. U postrojenju se proizvodi bioplin koji se koristi za daljnju proizvodnju električne i toplinske energije te digestat koji služi kao organsko gnojivo na poljoprivrednim površinama. Konkretno, instalirana električna snaga iznosi 355 kW, toplinska snaga 402 kWh, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je 2.500.000 kWh te oko 2.950.000 kWh toplinske energije.

U cilju upoznavanja javnosti s ovim primjerom uporabe obnovljivih izvora u ruralnom području te poticanja suradnje znanstvenih institucija, lokalne uprave i privatnih poduzetnika, danas, 22. studenoga 2018. godine, na prostoru nove elektrane na bioplin okupili su se investitori, poslovni partneri, nositelji projekta i izvođači radova, a potporu projektu dali su i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, načelnik Općine Vladislavci Marjan Tomas te saborski zastupnik Robert Jankovics.  

- Ovo je odličan primjer povezivanja poduzetništva, ekologije i znanosti, primjer dobre prakse te projekata kakvih ćemo u budućnosti vidjeti sve više. U tom cilju trebamo još poraditi na pojednostavljenju procedura koje su sada komplicirane za ishođenje dozvola i ostale faze projekta. Slavonija ima velike potencijale za ovakve projekte i zato dajemo podršku ovim mladim ljudima koji su se odlučili na takav poduhvat i uspjeli ga realizirati. Uostalom, Hrvatska, kao i cijela Europa, mora se osloniti na energetsku neovisnost, ekološku proizvodnju energije i obnovljive izvore energije, a ovo je kvalitetan primjer kako se to može napraviti - rekao je župan Ivan Anušić.

Posjet „Bioplinskom postrojenju Hrastin“ organiziran je u okviru provedbe projekta „Obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti u funkciji ruralnog razvoja - RURES“ sufinanciranog u okviru Interreg V/A Hungary-Croatia Co-operation programme, čiji je nositelj Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, a projektni partneri Centar za ekonomiju i regionalne studije Mađarske akademije znanosti i umjetnosti (Pečuh, Mađarska) i Sveučilište u Kaposvaru (Kaposvar, Mađarska).

Na predstavljanju projekta rečeno je i kako „Bioplinsko postrojenje Hrastin“ ima veliko značenje za lokalnu zajednicu. Naime, opskrba sirovinama osigurana u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalne tvrtke surađuju u održavanju pogona i nabavi potrošnog materijala, otvorena su tri nova radna mjesta, a postoji visok udio domaće komponente u građevinsko-obrtničkim radovima, elektroinstalacijskim i strojarskim radovima u izgradnji i održavanju postrojenja.

Inače, kao sirovina koristi se biorazgradivi otpad iz poljoprivrednih kultura (trenutno najviše pljeva) te organski ostaci i otpad biljnog i životinjskog podrijetla (svinjska i goveđe gnojevka, kokošji gnoj, kukuruzna silaža i ostala biomasa), za što je tvrtka zaključila ugovore s lokalnim gospodarskim subjektima.

Povodom uspješnih nastupa na međunarodnim natjecanjima, osobito na nedavno održanom Svjetskom plesnom prvenstvu u Italiji, župan Ivan Anušić danas, 21. studenoga 2018. godine, primio je članice Plesnog studija Shine iz Osijeka - Gitu Rudež, Tenu Vanek i Irinu Nikšić te njihovu voditeljicu/trenericu Miru Sekereš.

Naime, nakon dva kruga kvalifikacija na natjecanjima u Hrvatskoj mlade članice Plesnog studija Shine ostvarile su pravo na odlazak na Svjetsko plesno natjecanje u Milanu. Uz veliko angažiranje roditelja i niz akcija uspjele su prikupiti novac za putovanje i natjecanje, na komu su polučile iznimno zapažene rezultate. Iako im je tek 11 godina i unatoč velikoj konkurenciji, Gita, Tena i Irina osvojile su prvo mjesto u kategoriji „Jazz dance trio“. Visok plasman ostvarile su i u pojedinačnim nastupima - druga mjesta u kategorijama „Musical theater“ (Gita), „Show dance“ (Tena) i „Jazz dance“ (Irina), a dobile su i posebnu nagradu za najbolji talent.

Župan Anušić čestitao je mladim natjecateljicama i njihovoj trenerici na vrijednom radu, trudu i upornosti te im poželio puno uspjeha u daljnjem školovanju i plesanju. Mira Sekereš je zahvalila svima koji su vjerovali u njih, naravno najveće pohvale djevojčicama Irini, Giti i Teni, što su svojim trudom i radom uspjele podići razinu Plesnog studija te njihovim roditeljima na ukazanom povjerenju i nesebičnoj pomoći. Već narednog vikenda članovi Plesnog studija Shine nastupaju na natjecanju u Beogradu, a u prosincu u Zagrebu.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u Parku skulptura u Ernestinovu je danas, 20. studenoga 2018. godine, obilježena 27. obljetnica stradavanja mještana Ernestinova. Odavanje počasti braniteljima i civilima stradalim na današnji dan 1991. godine organizirali su članovi Općinskog ogranaka UHDDR-a Ernestinovo u suradnji s Općinom Ernestinovo i pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije. Potom je u crkvi Presvetog trojstva održana sveta misa za sve poginule i nestale branitelje i civile u obrani sela Ernestinova.

- Nakon sloma otpora u Vukovaru, agresorske snage krenule su prema Osijeku i upravo današnji dan 1991. godine bio je jedan od najtežih u obrani ovih mjesta, zapravo obrani Osijeka. Palo je Ernestinovo, Laslovo je ostalo u okruženju, Antunovac je bio napadnut, Ivanovac isto, u Divošu su se vodile žestoke borbe. Toga dana bilo je jako puno poginulih i ranjenih, no uspjeli smo obraniti Osijek - rekao je župan Ivan Anušić danas u Ernestinovu. Podsjetio je kako je za obranu mjesta oko Osijeka i samog grada Osijeka presudna bila dugotrajna obrana grada Vukovara.

- Da je Vukovar pokleknuo ranije, ova događanja ne bi bila 20. studenoga nego 20. rujna, a tada bi to bilo puno teže za grad Osijek. I zato danas moramo doći ovdje, pokloniti se braniteljima i civilima, svima koji su sudjelovali u obrani Ernestinova, odati im počast te prenijeti iskustva na mlade koji su danas ovdje došli jer su oni najbitniji, oni iz ovoga trebaju učiti, a mi trebamo to znanje prenositi i čuvati uspomenu na te ljude - poručio je župan, koji je sudionik obrane ovog područja 1991. godine.

Dostojanstveno obilježavanje „Spomendana mjesta Ernestinova - 20. studenoga“, dana iz 1991. godine kada je ovo selo pretrpjelo najveće ljudske i materijalne žrtve u svojoj povijesti, obuhvatilo je obilazak svih mjesta na kojima su pokopani poginuli branitelji Ernestinova; od Bukovlja kod Slavonskog Broda i Drenja kod Đakova do četiri groblja u Osijeku te u Antunovcu, Ivanovcu i Ernestinovu, ukupno 37 grobnih mjesta, zatim spomenik Hrvatskim braniteljima u Ernestinovu, mjesto masovne grobnice u ernestinovačkom parku, spomenik pripadnicima 101. brigade HV-a iz Zagreba i pripadnicima bojne HOS-a na crpnoj stanici “Dvor” te pripadnicima 132. brigade HV iz Našica na ulazu u Paulin Dvor.

Na prigodnoj svečanosti u Belišću danas, 19. studenoga 2018. godine, otvoren je obnovljeni Dječji vrtić „Maslačak“. Vrtić djeluje još od davne 1942. godine, zadnja obnova zgrade bila je 1987. godine, a nakon upravo završenih radova, vrijednih gotovo sedam milijuna kuna, vrtić je zablistao u novom sjaju. Rekonstrukcija i energetska obnova zgrade obuhvatila je izmjenu krovišta i postavljanje solarne elektrane na krovnu konstrukciju, zamjenu stolarije, postavljanje nove elektroinstalacijske mreže i izolacije na vanjskoj ovojnici zida te ugradnju novog sustava centralnog grijanja. Odrađeni su i radovi koji nisu dio projekta energetske obnove, a odnose se na uređenje kanalizacijske mreže, postavljanje novih vodovodnih instalacija i uređenje sanitarnih čvorova.

Obnova zgrade sufinancirana je sredstvima fondova Europske unije, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Grada Belišća te Osječko-baranjske županije koja je izdvojila 700.000,00 kuna za ovaj projekt. Već sutra u novouređene i opremljene prostorije ući će 170 mališana i njihove odgojiteljice.

- Dječji vrtić Maslačak iz Belišća može biti primjer kako se zajedničkim nastupom, trudom, energijom i financijama može napraviti puno više nego ako radimo pojedinačno. Županija nema nikakve obveze sudjelovati u organizaciji i održavanju dječjih vrtića nego je to obveza lokalne samouprave, međutim prije godinu dana na radnom sastanku u sjedištu gradske uprave Belišća gradonačelnik je objasnio koliko je važna pomoć Županije da vrtić može uopće funkcionirati. Naravno, našli smo model kako ubrzati radove i vrtić je od sutra na raspolaganju dječici. O demografiji svi puno pričamo, no moramo je i konkretno provoditi na terenu, a ovaj projekt je upravo takav. Infrastruktura dječjih vrtića je jedan od temeljnih demografskih preduvjeta razvoja naše Slavonije, Županije i Grada Belišća jer roditelji moraju imati sigurno i toplo mjesto gdje mogu ostaviti dijete, gdje će se ono lijepo osjećati, a to je boravak u dječjem vrtiću - rekao je župan Ivan Anušić na svečanosti otvaranja.

Župan se složio s gradonačelnikom Dinkom Burićem da je važan timski rad te poručio: - Nema više mi ili oni i svatko za sebe. Moramo početi funkcionirati zajedno, udružiti snage i rezultat neće izostati. Osječko-baranjska županija i istok Hrvatske su ključni za gospodarski, politički, kulturni, sportski razvoj Hrvatske. To su uvijek bili, osobito prije 27 godina, a sada je vrijeme da Slavonci, Baranjci i Srijemci napokon stanu jedan uz drugog i da zajednički nastupamo.