U organizaciji Grada  Đakova i gradske Turističke zajednice u Đakovu je danas, 16. veljače 2019. godine, održana tradicionalna manifestacija Đakovački bušari. Na jubilarnom 25-om oživljavanju pokladnih običaja u Đakovu, ujedno najvećoj pokladnoj manifestacija na istoku Hrvatske, bilo je oko 2.000 sudionika okupljenih u 40 skupina iz Đakova i okolice, udruge iz Opatije, Primoštena, zvončari s Kastavštine, Karlovca, Zagreba, Sinja, Nove Gradiške, Baranje, konjanici i fijakeri Državne ergele lipicanaca, a posebnu pozornost dobilo je 580 mališana iz đakovačkih dječjih vrtića. Dolazak Mohačkih buša i društva iz Tomislavgrada dalo je događaju i međunarodni predznak.  

Manifestacija se sastojala od Pokladnog gastro festa ''Mrsna i nemrsna jela kroz poklade i korizmu'', ocjenjivanja i degustacija kobasica te centralnog događaja, pokladne povorke koja se održala u poslijepodnevnim satima. Povorka se kretala od  kroz gradski Korzo do Trga dr. Franje Tuđmana gdje se zaustavila da bi gradonačelnik Đakova Marin Mandarić „predao“ bušarima vlast u gradu te gdje je bilo kratko predstavljanje grupa.

Na poziv organizatora početak manifestacije pratio je i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

U okviru 25. Đakovačkih bušara 17. veljače održava se Pokladno jahanje u Širokom Polju.

Osnovna škola Matije Petra Katančića u Valpovu jedna je od 19 škola kojima je osnivač Osječko-baranjska županija, a čije su zgrade pri kraju energetske obnove. Ukupna vrijednost tih projekta iznosi 62 milijuna kuna, radovi su počeli 2017. godine, rok završetka radova je 4. ožujka ove godine, a tim povodom danas (14. veljače) školu u Valpovu posjetio je župan Ivan Anušić sa suradnicima.

O značaju obnove valpovačke osnovne škole ravnatelj Dalibor Košutić ističe da je dovoljno spomenuti kako priča o obnovi traje 25 godina, a dvije trećine prozora dostiglo je 60 godina. Zgrada sada ima prekrasan izgled, postići će se brojne uštede, a učenicima i djelatnicima bit će ugodnije raditi. Osim toga, počelo je i unutarnje uređenje zgrade, pa će škola biti kompletno obnovljena.

- Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji zgrade OŠ Matije Petra Katančića, prvoj u tako velikom opsegu od kako je sagrađena, iznosi 7,2 milijuna kuna. Obnovljena je stolarija, uređena vanjska ovojnica, zamijenjeni prozori, a zamjenom postojećeg toplovodnog kotla na loživo ulje novim kondenzacijskim bit će ostvarena ušteda toplinske energije od 77 % - ističe župan Ivan Anušić.

Zajedno s navedenih 19 projekata, Osječko-baranjska županija trenutno provodi ukupno 54 projekata energetske obnove zgrada javne namjene, ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. - Svi projekti bit će završeni do 2021./2022. godine, a tada ćemo imati energetski obnovljene sve objekte ustanova kojima je Županija osnivač, od domova zdravlja, domova za stare i nemoćne do osnovnih i srednjih škola. Svi projekti obavljaju se uz financijsku potporu fondova EU i Vlade RH, a ujedno doprinose oživljavanju gospodarstva jer na njima rade tvrtke s područja naše županije - naglasio je župan.

Današnji posjet jednoj od najvećih osnovnih škola u Osječko-baranjskoj županiji bio je prigoda i za provjeru provođenja županijskog projekta „Školski obrok za sve“. Naime, sredstvima Županije dodatno je opremljena kuhinja u ovoj školi pa se topli obrok priprema više puta tjedno, a nabavu namirnica ravnatelj je ugovorio od lokalnih poljoprivrednih proizvođača, što je također jedan od ciljeva projekta za koji se u Županiji izdvaja 19 milijuna kuna godišnje. - Poradit ćemo na tomu da sve osnovne škole na području Županije uvedu i kvalitetno provedu projekt, što znači da će svi učenici imati kuhani obrok barem 2-3 puta tjedno, a namirnice će biti od naših OPG-ova - poručio je župan.

Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU Nataša Tramišak dodaje kako je 60 posto sredstava za projekte energetske obnove osigurano iz fondova Europske unije, što znači da od ukupno 178 milijuna kuna (ukupna vrijednost 54 projekta) oko 104 milijuna kuna su bespovratna sredstva EU. Preostali dio pokrivaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Osječko-baranjska županija.

- Upravo krećemo u obnovu još 35 zgrada osnovnih i srednjih škola, domova za stare i nemoćne, zdravstvenih stanica i Opće bolnice Našice, dakle vodimo brigu o svim zgradama javnog sektora koje su u vlasništvu i nadležnosti Osječko-baranjske županije - ističe pročelnica Tramišak.

Župan je potom posjetio i Područnu školu Novi Bezdan koja djeluje u sklopu Osnovne škole Zmajevac. Nastavu u novoobnovljenoj zgradi pohađa 19 učenika, a ravnateljica Kinga Kolar ne krije zadovoljstvo što će učenici i njihovi učitelji sada boraviti u najljepšoj zgradi u selu. Na zgradi su obavljeni radovi u vrijednosti 338.790,00 kuna.

*******

Projekt Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja odnosi se na 19 zgrada, i to:

• zgrade osnovnih škola Dalj, Ivane Brlić Mažuranić Koška, Vladimira Nazora Čepin, Ladimirevci, Milka Cepelića Vuka, Vladimira Nazora Feričanci, Matije Petra Katančića Valpovo, Miroslava Krleže Čepin i Josipa Kozarca Semeljci,
• zgrade područnih škola Kozarac, Črnkovci, Kapelna, Petlovac, Kotlina i Novi Bezdan,
• zgrade Druge srednje škole Beli Manastir, Gimnazije Antuna Gustava Matoša Đakovo, Graditeljsko-geodetske škole Osijek i Srednje škole Isidora Kršnjavoga

Povodom Dana Općine danas, 13. veljače 2019. godine, u dvorani mjesnog DVD-a održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Podgorač, kojoj je nazočio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

U Općini Podgorač, koju čini devet naselja s ukupno 3.000 stanovnika, prošle godine zabilježene su značajne investicije, uglavnom u komunalnu infrastrukturu. Kako je rekao općinski načelnik Goran Đanić na prvom mjestu je projekt vodoopskrbe koji će se za nekoliko mjeseci i završiti. Cijevi s pitkom vodom bit će ispred gotovo svake kuće, preostao je samo završetak sekundarne mreže u naseljima Budimci i Poganovci. Usporedno se radi i odvodnja, pa tako slijede projekti odvodnje i za Stipanovce i Razbojšte.

- Projekt izgradnje Industrijske zone u Podgoraču ide svojim tijekom; izgradili smo elektroenergetski sustav, vodovod i odvodnju, javnu rasvjetu. U tomu najveći nam je partner Osječko-baranjska županija, te u nekim projektima Vlada RH. Između ostalih projekata, u suradnji sa Županijom prošle godine nabavili smo vatrogasno vozilo, zajedno sufinanciramo prijevoz i prehranu učenika. Općina provodi stipendiranje studenata, dodjeljuje uskrsnice i božićnice za sve umirovljenike, lani smo 48 osoba zaposlili na javnim radovima, a vrlo brzo će biti ostvareni programi „Zaželi“ i „Pomoć u zajednici“ gdje je planirano zapošljavanje još 40-ak osoba - rekao je Đanić.

Zamjenik župana Goran Ivanović naglasio je kako bi bez takvih projekata bio znatno teži život u Podgoraču. - Jedinice lokalne samouprave poput Podgorača su dobar primjer da se zajedničkim radom lokalne i regionalne samouprave može participirati i u projektima koji su višemilijunskog značaja, poput vodovoda i odvodnje, i to je dobro. Na nama je da u sinergiji odradimo takve projekte ne da bi nečija politika bila manje ili više uspješna nego da bi ljudi koji su nas izabrali i stavili na određene pozicije bili zadovoljniji jer smo standard življenja podigli na višu razinu - rekao je zamjenik župana.

Dan jedinstvenog europskog broja 112 obilježen je danas, 12. veljače 2019. godine, u Područnom uredu Centra 112 u Osijeku, a prigodnom sastanku nazočio je zamjenik župana Goran Ivanović, ujedno načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

Voditelj osječkog Centra 112 Zvonko Grgec istaknuo je kako je 2018. godine ovaj Centar ukupno zaprimio 120.618 telefonskih poziva, odnosno prosječno 331 poziv svakog dana. Od tog broja prema policiji je preusmjereno 13.528 poziva, prema vatrogascima 1.547, a prema hitnoj medicinskoj pomoći 17.069 poziva. Iako Državna uprava za zaštitu i spašavanje od početka ove godine djeluje u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, način rada Centra 112 praktično je isti. Naravno, nastoji se provesti daljnja unaprjeđenja u radu, što se bilježi osobito u modernizaciji opreme, a sve u cilju snažnijeg rada u službi građana.

- Dobro je što se i na ovaj način podsjećamo koliko je Služba 112 bitna. Pozivom na broj 112 svaki građanin može dojaviti bilo kakvu devijaciju, kao požar, poplavu ili bilo koji drugi događaj, te biti siguran da je poziv primljen i raspoređen ostalim žurnim službama. Ovaj sustav sada treba iskoristiti za daljnju dogradnju - rekao je zamjenik župana Ivanović te pojasnio:

- Žurne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca, policije, HGSS-a i Crvenog križa čine Stožer Civilne zaštite, a Osječko-baranjska županija želi napraviti Operativni centar za njihovu obuku te zapovjedni centar. Smatramo da su dobra priprema i obuka žurnih službi na jednom mjestu izuzetno važni za kvalitetno reagiranje u slučaju potrebe. Župan Ivan Anušić dao je suglasnost za traženje optimalne lokacije za takav centar, pa se razmatra nekoliko mogućih lokacija. Kada riješimo imovinsko-pravne odnose za lokaciju, kroz fondove EU osigurat će se sredstva za izgradnju Centra - rekao je.

U svim državama Europske unije broj 112 koristi se kao jedinstveni broj za hitne službe od 1991. godine, a u Hrvatskoj od 2005. godine.

U 2018. godini na razini Republike Hrvatske zaprimljeno je 1.487.042 poziva na broj 112 od kojih je 61,3 % bilo namjenskih, 38,3 % nenamjenskih i  0,4 % zlonamjernih poziva. Pozivi su se odnosili na 425.599 događaja od kojih je 58,3 % bilo medicinskih, 32,0 % sigurnosnih, 6,0 % složenih i 3,7 % vatrogasnih.

Značajke i prednosti broja i Sustava 112 za građane i turiste te za sve hitne službe su:

• Broj 112 građanima i turistima dostupan je 24 sata dnevno, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih priključaka.
• Pozivatelj ne mora poznavati telefonske brojeve hitnih službi te njihove teritorijalne i strukovne nadležnosti, što je posebno značajno za turiste ili pozivatelje u stresnim okolnostima.
• Pozivom na broj 112 može se dobiti pomoć bilo koje hitne službe: policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, službe traganja i spašavanja na moru, inspekcijske ili komunalne službe te udruga građana koje su svojim aktivnostima i sposobnostima vezane za sustav civilne zaštite, kao što su lovci ili ronioci.
• Sustav 112 omogućava lociranje pozivatelja na broj 112 te može pružiti mogućnost sporazumijevanja s pozivateljem na stranom jeziku.
• Pozivom na broj 112 štedi se vrijeme jer pozivatelj jednim pozivom paralelno alarmira nekoliko službi, odnosno operater na broju 112 nakon dojave hitnog slučaja alarmira i komunikacijski koordinira sve hitne i druge nadležne službe u određenoj situaciji.
• Hitne službe u svom operativnom radu nisu ometane zlonamjernim, nenamjenskim ili višestrukim opetovanim pozivima o istom hitnom slučaju jer im operater na broju 112 takve pozive ne prespaja.

Kako bi raspravili o mjerama i aktivnostima kojima treba poboljšati život osoba s invaliditetom, u organizaciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku danas, 11. veljače 2019. godine, u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Osijeku održana je Savjetodavna regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a.

Kako je uvodno istaknula Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nacionalna strategija donosi 76 mjera u 16 područja te više od 200 provedbenih aktivnosti. Za mnoge mjere zadužene su jedinice lokalne samouprave, upravo gdje žive osobe s invaliditetom, a cilj Strategije je da ih što više i ostane živjeti u matičnim sredinama te da im se u tom cilju svugdje osigura pristupačnost uslugama, javnim objektima i sadržajima života. - Nepristupačnost uslugama je najveći problem za osobe s invaliditetom, što je posebice izraženo u manjim sredinama. Cilj je današnje radionice osvijestiti jedinice lokalne samouprave da su dužni brinuti o svojim građanima na jednak način kao što brinu i o onim građanima koji nemaju poteškoće. Pomaka neće biti bez planova, strategija i programa koji će osigurati i određena sredstva te jasno usmjeriti djelovanje na rješavanje problema, rekla je.

Na radionici su sudjelovali koordinatori iz pet slavonskih županija, predstavnici organizacija civilnog društva i javnih ustanova s kojima surađuju predstavnici općina, gradova i županija u svrhu provedbe mjera, a pozdravio ih je zamjenik župana Goran Ivanović. Naglasio je da u Hrvatskoj živi 511.000 osoba s invaliditetom, što je 11,5 posto stanovništva te im je društvena zajednica dužna pomoći.

- Problem je zaista kompleksan, no pred nama je niz mjera za čije provođenje regionalna samouprava mora naći svoje mjesto, a župan Ivan Anušić sa svojom upravom priprema paket mjera koje možemo odraditi u provođenju Nacionalne strategije. Lokalne i regionalne samouprave mogu pomoći invalidima, i to posebno radno sposobnima na barem polovicu radnog vremena na nekom od poslova u njihovoj ingerenciji. Trebamo pomoći i ljudima koji se brinu o invalidima, odnosno osobama koje su stopostotno nesposobne za rad. Nacionalnoj strategiji rok ističe 2020. godine i potrebno je brzo djelovati te se nadam da ćemo danas dobiti konkretne smjernice. Želimo ugraditi dio naše županijske politike u ovaj problem i pomoći barem jednom dijelu invalida na našem prostoru - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ivana Stanić ističe da je krajem 2018. godine upravo zbog Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Osječko-baranjska županija imenovala članove tima iz raznih područja. - Tim će se sastati u veljači i ima zadaću donijeti program izjednačavanja mjera usmjerenih na Strategiju. Vjerujemo da će usvojiti program koji ima zadaće poput uklanjanja građevinskih prepreka u svrhu pristupa osobama s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, a tu su i planovi osiguranja informacijske podrške i opremanja zdravstvenih ustanova. Poznato je da Osječko-baranjska županija već djeluje u okviru tih zdravstvenih i socijalnih mjera te provodi programe i projekte, a pomoću Regionalne radionice za pružanje i provedbu mjera Strategije bit će sveobuhvatnije, rekla je pročelnica Stanić. 

Nakon uvodnih riječi savjetnice ministrice Zvjezdana Bogdanović, voditeljice Odjela Branke Zečević i dr. sc. Anke Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, uslijedila je rasprava s osvrtima i pitanjima sudionika skupa o provedbi, praćenju i izvještavanju te zajedničko utvrđivanje mogućih rješenja pojedinih problema.

Čak 163 mladih poljoprivrednika s područja istočne Hrvatske danas, 11. veljače 2019. godine, potpisao je ugovore o financiranju za mjere 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ i 6.2.1. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“. Riječ je o provedbi mjere M06 Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020., odnosno projektima koji su nakon obrade i kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili odobrenje za provedbu aktivnosti koje su naveli u svom poslovnom planu. Ukupna vrijednost odobrenih ugovora iznosi 58,8 milijuna kuna, a potpisao ih je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

- Ova konkretna mjera i novac namijenjeni su poljoprivrednicima i zato je to odlična vijest za sve nas u Slavoniji, Baranji i Srijemu, osobito za poljoprivrednike koji tu žive, rade i žele proširiti svoj posao. Naravno, uz ove izravne mjere Ministarstva koje će pomoći ovim mladim ljudima, Osječko-baranjska županija usporedno radi niz drugih mjera i aktivnosti. Stoga smo uoči svečanog potpisivanja ugovora, s ministrom Tomislavom Tolušićem održali radni sastanak u sjedištu Županije te konkretno razgovarali o narednim aktivnostima u realizaciji projekta Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, za čiju se izgradnju već radi projektna i druga dokumentacija, kao i o izgradnji sustava navodnjavanja, provođenju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Županije i ugovorima o zakupu - istaknuo je župan Ivan Anušić prilikom uručenja ugovora.

Prema danas potpisanim ugovorima svaki mladi poljoprivrednik, korisnik operacije 6.1.1., dobiva mogućnost iskoristiti 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno 100 % potpore za cijeli niz aktivnosti koji doprinose razvoju gospodarstva, od kupnje poljoprivrednog zemljišta i alata, podizanja novih nasada, izgradnju prostora za izravnu prodaju svojih proizvoda i slične namjene. Taj novac namijenjen je onima kojima će poljoprivreda biti glavno zanimanje i bit će obveznici doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) najmanje 5 godina nakon konačne isplate potpore. S druge strane, 20.000,00 eura omogućeno je onima kojima poljoprivreda neće biti glavno zanimanje i koji neće biti obveznici doprinosa za socijalno osiguranje po osnovi poljoprivrede.

Iznos od 50.000,00 eura odobren je i poljoprivrednicima koji su prvi korisnici vrlo zanimljive operacije 6.2.1., a koji žele svoj poljoprivredni posao proširiti na nepoljoprivredne aktivnosti. Oni mogu ugovoreni novac iskoristiti za npr. mehaničarske radnje, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ali i djelatnost uređenja krajolika, čuvanja djece te starijih i nemoćnih osoba.