Život stanovnika Krndije, slavonskog sela na sjecištu putova za Đakovo, Osijek i Našice, od danas ulazi u novu fazu ionako specifične sudbine. Do 1944. godine bilo je to bogato selo s više od 2.000 stanovnika uglavnom pripadnika njemačke nacionalne manjine, sa crkvom po veličini odmah iz đakovačke katedrale, društvenim domom, kinom, kuglanom, trgovinama i gostionicom, mesnicom, pa i kudjeljarom te dakako okruženo najplodnijim oranicama. U strahu od odmazde nove vlasti većina stanovnika tada bježi u Njemačku, a od onih koji su ostali oko 370 osoba stradava u partizanskim logorima. Selo rapidno propada, pa u njemu trenutno živi samo 51 stanovnik (22 obitelji), od nekada 15 selo se svelo na tri ulice s 25 uglavnom ruševnih kuća na česticama u državnom vlasništvu.

Nakon procedure za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u Krndiji koju je inicirala Općina Punitovci, a pomagala Osječko-baranjska županija, danas (5. ožujka 2019. godine) Ugovor o darovanju nekretnina u k.o. Krndija potpisali su ministar državne imovine dr. sc. Goran Marić i načelnica Općine Punitovci Jasna Matković. U nazočnosti župana Ivana Anušića i mještana, potpisivanje je obavljeno u društvenom domu u Krndiji.

Ministar Marić i općinska načelnica Matković potpisali su ugovor o darovanju nekretnina čije je ukupna vrijednost 3.274.351,75 kuna, a sve u svrhu provođenja stambenog zbrinjavanja i programa demografske obnove. Darovane nekretnine u narednom razdoblju Općina će prenijeti njenim korisnicima koji će tako napokon postati i vlasnici nekretnina u kojima desetljećima žive, a bez vlasničkog lista nisu smjeli raditi na tim objektima.

- Kao ministar državne imovine potpisao sam više od 1.100 odluka vezano za jedinice lokalne samouprave, no ovo mi je jedna od najdražih, čak najdraža. Danas mi je najsretniji dan i zbog toga što potpisujem ovakav ugovor kojim pokazujemo da su nam i rubni dijelovi Hrvatske u središtu interesa i zanimanja. Ova zemlja je nekada bila oteta, onda je vladalo institucionalno sljepilo, a doživjeli smo i vrijeme darivanja, pa današnjim potpisima stvaramo temelj kojim će ljudi imati svoj dom na svojoj zemlji - rekao je ministar Marić. Poželio je da Krndija postane mjesto ostanka i povratka ljudi te zahvalio županu Anušiću na poticanju mnogih aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji.

Župan Anušić je istaknuo kako je na području Osječko-baranjske županije bilo puno problematičnih pitanja važnih za razvoj općina, gradova, županija i države, no njih se počeo realizirati. - Kada govorimo o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na području Županije koji su u nadležnosti Ministarstva državne imovine događaju se veliki pomaci. Već je odrađeno niz projekata, a novi se pripremaju za realizaciju. Podsjetimo samo na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za zgradu u Županijskoj 4 u Osijeku koja je sada u vlasništvu Županije. Ministar Marić je nekoliko puta bio u posjetu našoj Županiji, održali smo koordinacije s gradonačelnicima i načelnicima, a radimo i registar svih predmeta koje je potrebno riješiti u vezi državne imovine na području županije i 42 jedinice lokalne samouprave. Posebno zahvaljujem ministru na rješavanju ovog problema u Krndiji i ispravljanju nepravde u kojoj je gotovo nevjerojatno da su ljudi toliko godina živjeli na zemlji i u kućama koje nisu bile njihove nego državne - kazao je župan. Zahvalio je i općinskoj načelnici na pokretanju inicijative jer samo na taj način, uz razumijevanje ministara, mogu se uspješno realizirati svi projekti.

- Ovo je sretan dan za Općinu Punitovci, a osobito za ove ljude koji nisu više ni na nebu ni na zemlji nego svoj na svome. Ovo je nešto posebno i za to posebne zasluge ima ministar koji je imao razumijevanja za rješavanje problema malih ljudi - rekla je načelnica Jasna Matković te najavila sljedeće korake u okviru programa stambenog zbrinjavanja i demografske obnove.

U Uredu predsjednice Republike Hrvatske 5. ožujka 2019. godine organiziran je okrugli stol na temu „Fiskalna decentralizacija i regionalni razvoj Republike Hrvatske“ na kojem su sudjelovali župani, predstavnici udruga općina i gradova, nadležnih ministarstva, akademske zajednice te stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika. Osječko-baranjsku županiju zastupao je zamjenik župana Petar Lagator.

Tom prigodom predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izložila je ključne nalaze i zaključke izmještanja njezinog Ureda u županijama te ukazala na najčešće probleme u radu hrvatskih županija, gradova i općina. Kao sedam ključnih društvenih izazova navela je demografsku krizu (depopulacija, starenje stanovništva, odlazak mladih), nedostatak dijaloga (kako u politici tako i u društvu općenito), opću društvenu krizu, izostanak jedinstvene gospodarske politike, slabost institucija tj. tromost administracije, izbornu godinu - godinu praznog hoda i nužnost reforme obrazovnog sustava.

Na okruglom stolu je sudjelovao i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. - Teme današnjeg okruglog stola iznimno su bitne za županije. Procesom decentralizacije racionalizirali bi se i pojednostavili procesi, ali i povećalo zadovoljstvo građana. Kroz sastanke održane na razini svih županija, upoznali smo Vas s našim glavnim ciljem, a to je funkcionalna i fiskalna decentralizacija i reorganizacija sustava. Županije mogu u najkraćem roku postati pokretači regionalnog razvoja jer su blizu građanima i zato mogu najučinkovitije odgovoriti na njihove potrebe - rekao je Pauk i dodao kako je Vlada već poduzela konkretne korake u tom smjeru.

Kao prinos rješavanju problema i otvorenih pitanja, predsjednica Grabar-Kitarović najavila je osnivanje Radne skupine s ciljem izrade smjernica za učinkovitiju fiskalnu decentralizaciju i daljnji regionalni razvoj Republike Hrvatske. Članovi Radne skupine su predstavnici udruga županija, gradova i općina, nadležnih ministarstava, akademske zajednice te stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj.

Prisutni su podržali inicijativu te je predsjednik Hrvatske zajednice županija ukazao na važnost dobre pripreme za iduću financijsku perspektivu Europske unije koja treba biti dodatni poticaj za razvoj hrvatskih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istaknuo je da uoči nove financijske perspektive koja Europu čeka nakon 2020. godine, važno zajednički djelovati i poticati jedinice regionalne samouprave na gospodarski rast, tehnološki razvitak i primjenu politika koje vode društvenom napretku i stvaranju jedinstvene Europe.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić potpisao je danas (4. ožujka 2019. godine) Ugovor o poslovnoj suradnji u provedbi Programa kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva i Programa kreditiranja poduzetnika početnika Hrvatske banke za obnovu i razvitak s predstavnicima deset poslovnih banaka. Prethodno su (24. siječnja 2019.) župan i voditelj područnog Ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju Boris Čagalj zaključili Ugovor o poslovnoj suradnji u realizaciji tih programa koji se provode izravnim kreditiranjem i kreditiranjem putem poslovnih banaka. Tako su danas stvoreni svi preduvjeti za primjenu novih kreditnih linija s nula posto kamata, jedinstvenom modelu kreditiranja poduzetništva u Hrvatskoj koji Osječko-baranjska županija provodi u partnerstvu HBOR-om i poslovnim bankama.

- Riječ je o kreditima za male i srednje poduzetnike te poduzetnike početnike u kojima subvencioniramo kamate. Osječko-baranjska županija je u zadnjih 1,5 - 2 godine pokrenula snažnu inicijativu u pomaganju poduzetnika, od početnika preko poduzetnika koji već rade do poduzetnica i mladih. Za sve te kategorije imamo određene subvencije, pa poduzetnici i obrtnici koji djeluju na području naše županije imaju mogućnost podizanja beskamatnih kredita za početak ili nastavak svog poduzetničkog pothvata. Kreditni potencijal za ova dva programa je 45 milijuna kuna, a zainteresiranih korisnika za postojeće kreditne linije ima puno pa se njihove prijave već ocjenjuju - rekao je župan Anušić.

Kreditiranje poduzetnika po ovim programima primjenjivat će tako deset poslovnih banaka - Addiko Bank, Croatia banka, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Kentbank, OTP banka, Partner banka, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka, te Privredna banka Zagreb za malo i srednje poduzetništvo. Prema ugovoru Županija će subvencionirati kamate do dva postotna poena trgovačkim društvima, obrtima i zadrugama koje ulažu na područje Županije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu, i to do iskorištenja ukupnog kreditnog potencijala za male i srednje poduzetnike u iznosu 30.000.000,00 kuna i za poduzetnike početnike u iznosu 15.000.000,00 kuna.

Kako ističe pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić-Milardović, krediti su namijenjeni za ulaganja u kupovinu zemljište, građevinskih objekata, opreme i uređaja te ulaganja u obrtna sredstva do 30 % iznosa kredita. Krediti se odobravaju za sve djelatnosti, osim za ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i turizam. Za sve programe subvencioniranja kamata Županija je u svom proračunu osigurala 3,5 milijuna kuna, no ta sredstva se mogu i povećavati, ovisno o interesu poduzetnika.

Najniži iznos kredita po Programu kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetništva je 80.000,00 kuna, a najviši 8.000.000,00 kuna, uz poček do 3 godine i rok otplate do 12 godina uključujući i poček. Za krajnje korisnike kamatna stopa iznosit će 0 % (za poduzetnike koji ulažu na potpomognuta područja - jedinice lokalne samouprave razvrstane u I., II. III. i IV. skupinu i koji su dokazali tržišnu konkurentnost uspješnom prodajom na domaćem i/ili inozemnom tržištu), odnosno 2 % za ostale poduzetnike - uz mogućnost dodatnog snižavanja kamate.

Najniži iznos kredita po Programu kreditiranja poduzetnika početnika je 80.000,00 kuna, a najviši 1.800.000,00 kuna, poček je 3 godine, a rok otplate do 14 godina uključujući i poček. Za krajnje korisnike kamata će iznositi 0 %.

Inače, Osječko-baranjska županija i HBOR prošle godine su potpisali Ugovor o poslovnoj suradnji na provedbi projekata beskamatnog kreditiranja žena poduzetnica i mladih poduzetnika, čime je ova županija postala prva hrvatska županija koja je pokrenula tako povoljne kreditne linije za poduzetnike. Povjerenstvo za odabir poduzetničkih projekata iz tih kreditnih programa već je razmatralo šest kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu od 2,5 milijuna kuna.

Nakon što je u prosincu prošle godine potpisan Sporazum o suradnji između Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije kojim su potvrdili zajedničke razvojne interese u pripremi i provedbi projekata te zajednički nastup putem Ureda Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, danas su župani pet županija potpisali i Ugovor kojim je definirano korištenje zajedničkog Ureda u Bruxellesu.

Prilikom potpisivanja održan je radni sastanak na kojem je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo kako je potpisivanje Ugovora o zajedničkom nastupu prema institucijama Europske unije nastavak dobre suradnje koju pet slavonskih županija razvija proteklih godinu dana, s ciljem razvijanja ključnih i strateških projekata za istok Hrvatske.

- Regija Slavonija, Baranja i Srijem nastupaju zajednički i sinergijski gdje je svih pet županija ravnopravno u svom djelovanju, a na to nas upućuje i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Projekti koji se odnose na poljoprivredu, kontinentalni turizam, obnovljive izvore energije, drvni sektor, gospodarstvo i druge sektore nadilaze granice naših županija, a potrebno ih je implementirati u idući višegodišnji financijski okvir Europske unije. Zajednički ured imat će zadatak prenositi informacije iz europske središnjice prema nama kao i obratno – rekao je župan Anušić.

Pokrenuta je i izmjena statističkih regija gdje će se ispraviti nepravda koja je Slavoniji, Baranji i Srijemu nanesena još 2013. godine, a slavonskim će županijama kao i Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji biti omogućeno povlačenje značajnijih bespovratnih sredstava ih europskih fondova.

- Temelj za još uspješnije povlačenje sredstava je upravo suradnja regija, a tako ćemo lakše komunicirati zajedničke projekte – rekao je župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te dodao kako će zajednički ured biti izvrsna platforma i za dodatnu edukaciju djelatnika svih pet razvojnih agencija.

Župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević istaknuo je kako je značajan nastup istoka Hrvatske prema europskih institucijama i u gospodarskom smislu te kako se već sada, kroz Projekt Slavonija koji provodi Vlada Republike Hrvatske vide dobrobiti sinergijskog djelovanja.

Pet slavonskih županija u samom je vrhu po povlačenju sredstava iz EU fondova u Republici Hrvatskoj, a otvaranjem zajedničkog ureda, kaže Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, pokazujemo zajedničke namjere u razvoju istoka Hrvatske.

- Gospodarski pokazatelji na području naših županija govore da idemo u dobrom smjeru, na tragu toga nastavit ćemo raditi i kroz Ured u Bruxellesu gdje će predstavnici Slavonije, Baranje i Srijema biti na izvoru informacija kako bi se što bolje pripremili za novu financijsku perspektivu – zaključio je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije.

Podsjetimo kako je tijekom prošle godine sklopljen i Razvojni sporazum kojim se za pet slavonskih županija osiguravaju sredstva za provedbu 700 milijuna vrijednih projekata te dodatnih 50 milijuna kuna za pripremu projektne dokumentacije. Nakon prošlog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, održanog u Pakracu, pokrenuta je i izrada programa "Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema" s ciljem poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih proizvoda s područja slavonskih županija.

Danas potpisanim ugovorom postavljene su odredbe i osigurani uvjeti za zajednički nastup i prisutnost pet županija u Bruxellesu, odnosno pred institucijama Europske unije. Pet županija će, kako zajednički tako i individualno, imati mogućnost tražiti potencijalne partnere, sudjelovati na relevantnim događanjima, organizirati stručne prakse te druge aktivnosti, a kroz zajedničko korištenje ureda u vlasništvu Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić zaključio je sastanak riječima da pet županija treba zajednički nastupati u ključnim strateškim projektima koji obuhvaćaju cijelu regiju, ali i onima koji su specifični pojedinačno za svaku županiju i prema europskoj i nacionalnoj razini, čime će se postići znatno veći značaj i težinu.

Istra i Slavonija ispreplele su svoju gastro i eno ponudu, ali i znanja i iskustva o hrani, vinu i turizmu na panelu pod nazivom „Turizam i lokalni proizvodi“ održanom sinoć (28. veljače 2019.) u Muzeju okusa u Osijeku. Načelnik male istarske općine Sv. Petar u Šumi Mario Bratulić već sedam godina organizira Međunarodni sajam kobasica „S klobasicom u EU“ čiji je program, zajedno sa sudionicima sajma i suradnicima, nakon Zagreba, prezentirao u Slavoniji i Baranji.

Sudionici panela iz Istre i Slavonije razgovarali su o značaju i ulozi enogastronomske tradicijske baštine u suvremenoj turističkoj ponudi kao i o ulozi autohtonih, lokalnih proizvoda u formiranju kvalitetne i jedinstvene turističke ponude.

- Fiš s domaćom mljevenom paprikom dat će mu domaći okus koji fiš mora imati. Pokušali smo povezati ugostitelje i vlasnike smještaja s lokalnim proizvođačima jer turist želi doživjeti prostor, ali i okus, a to će najbolje kroz hranu - prikazuje Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.

Prednost Slavonije leži u autohtonim, starim jelima koja su se nekada davno pripremala isključivo od namirnica sa slavonskih i baranjskih polja. Dio tradicijskih i gotovo zaboravljenih recepata naših baka, kaže Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije, zapisao je dok je obilazio brojna seoska domaćinstva Osječko-baranjske županije.

- U restoranima se nudi ono što se nekad najbolje jelo, najbogatije, a težačku hranu gotovo i nećemo naći. Veseli me vidljiv porast broja malih proizvođača, ponuda im je sve konkretnija, i sve je lakše doći do njih. Voditi hotel na visokoj razini nije lako jer bez konstantne kvalitete, gosti nam se neće vraćati - rekao je Đukić.

Povezivanje Istre i Slavonije, kažu gosti iz Istre, ostvarivo je na više načina. Slavonci su i dobri radnici i gosti, a ljeti im je upravo Istra jedna od zanimljivijih turističkih destinacije. Osnaživanjem turističkih kapaciteta Slavonije i Baranje te organizacijom upravo ovakvih panel rasprava i prezentacija cilj nam je učiniti Slavoniju vidljivijom i što poželjnijom kontinentalnom destinacijom za goste iz Istre - zaključuju Istrani.

- Nema pršutara u Istri koji ne koristi sirovinu iz Slavonije, a najviše iz Osječko-baranjske županije. Pokrenuli smo sajam i omogućili da slavonski proizvođači dolaze u Istru. Jedan je proizvođač lani prodao cijeli kombi kulena, njih 300-tinjak, u manje od dva dana - ispričao je Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi i utemeljitelj sajma „S klobasicom u EU“.

Istra se turistički počela razvijati prije gotovo četvrt stoljeća, danas su vrhunska destinacija za turiste diljem Europe. U Slavoniji se turistička ponuda razvija tek posljednjih godina, no potencijali koje ima pet slavonskih županija puno su veći od onih s kojima su svoju turističku priču započeli Istrani. Poljoprivredna proizvodnja, OPG-ovi i ekološki uzgojena hrana temelj su za kvalitetnu turističku ponudu kontinenta. Slavoniji je to prednost, Istri nedostatak. Upravo se zato Istrani okreću prema ekološkom uzgoju jer im nedostaje poljoprivrednih površina. Osječko-baranjska županija pod ekološkom proizvodnjom ima oko 25 % poljoprivrednih površina što ju čini predvodnicom ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Razvoj poljoprivredne infrastrukture omogućit će još intenzivniju proizvodnju kako bi uspješno pratila rast i smještajnih kapaciteta i broja gostiju koji se posljednjih godina događa u Slavoniji.

- Uz dobru hranu i gostoprimstvo Slavonija se prometnula u ozbiljnu enološku destinaciju što je vidljivo prema povećanom broju gostiju te povećanju broja vinarija i vinskih manifestacija - istaknula je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Viziju razvoja turističke ponude kroz autohtonu gastronomiju i enologiju, ali i druge turističke posebnosti našeg kraja poput Kopačkog rita, vjerskog, kulturnog, lječilišnog, lovnog i ribolovnog turizma Osječko-baranjska županija provodi kroz Upravni odjel za kontinentalni turizam i aktivnosti županijske turističke zajednice. Vlada RH također kroz Projekt Slavonija stavlja naglasak na razvoj kontinentalnog turizma što čini dodatni „vjetar u leđa“.

- Slavonija je geografski izvrsno smještena i prometno povezana. U Osijek možete doći rijekom, cestom, željeznicom i zrakom. Obnova i izgradnja svih prometnih pravaca su investicije koje dolaze s nacionalne razine i tu se vide značajni pomaci. HŽ je najavio modernizaciju željezničkih pravaca prema Slavoniji, nastavlja se izgradnja Koridora 5C u punom profilu, država će uložiti značajnija sredstva u Zračnu luku Osijek - rekao je župan Anušić te dodao kako sinergijskim radom državne, lokalne i regionalne vlasti te OPG-ova i djelatnika u turizmu na području Slavonije i Branje, kao i uvažavajući iskustva kolega iz Istre, Slavoniju možemo učiniti poželjnom kontinentalnom destinacijom.

Na panelu je naglasak stavljen i na istarski primjer zaštite autohtonih pasmina poput ovce, koze i istarskog goveda s ciljem očuvanja zavičajnog identiteta, za što potencijali postoje i u Slavoniji. Poticanjem proizvodnje autohtonih pasmina daje se dodatna vrijednosti regiji kao turističkom proizvodu.

Nakon panela održana je Gourmet večera gdje su u nekoliko sljedova istarski i slavonski kuhari sljubljivali vino i delicije dvaju regija.  

U organizaciji i nazočnosti zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca danas, 1. ožujka 2019. godine, u prostorijama HGK - Županijske komore Osijek održana je međunarodna konferencija „Pametna sela - digitalno ruho tradicije“, kojoj su nazočili ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta, nekoliko fakulteta iz Osijeka, savjetodavnih službi, ekoloških udruga i drugi uzvanici.

Kako je rekao Davor Škrlec vrijednost pilot projekta „Pametnih sela“ koji se trenutno događa u 10 zemalja članica EU iznosi 3,3 milijuna eura, a projekt je jedno od rješenja kako zadržati tradiciju hrvatskih sela, zadržati i vratiti mlade u ta područja te kako modernizirati sela. Projekt je jedna od točaka u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a hoće li biti na raspolaganju Hrvatskoj ovisi i o njenom postavljanju u svoj operativni program.

- Digitalizacija i uopće modernizacija komunikacija danas je nezaobilazna u svijetu, pa je tako potrebna i selima, no sela su ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi sve pustija, a ljudi se kreću prema većim gradovima jednim dijelom i zbog svih stvari koje digitalizacija osigurava u većim urbanim centrima za razliku od ruralnih područja. Digitalizacija je budućnost i na tomu ćemo raditi - rekao je župan Anušić.

Naglasio je da je Osječko-baranjska županija već počela s izradom širokopojasnog interneta te očekuje da će projekt vrlo brzo završiti u suradnji s fondovima EU, pa će svako mjesto na području županije imati brzi internet.

Koncept „Pametnog sela“ predstavo je zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič, a nakon toga održan je panel na temu „Nova Zajednička poljoprivredna politika - Pametna sela; Energetska tranzicija u ruralnim područjima - Uloga energetskih zadruga“ kojim je moderirao zastupnik Davor Škrlec. Bila je to zapravo razmjena mišljenja predstavnika Vlade RH i ostalih nazočnih s predstavnicima institucija Europske unije o javnim politikama, primjerima dobre prakse i izazovima koncepta „Pametno selo“. Uostalom, cilj konferencije je bio predstaviti projekt hrvatskoj javnosti te zaključke s konferencije uključiti u strateške dokumente Vlade RH kako bi se omogućila prilagodba zakonodavstva i primjena koncepta Pametnog sela u Hrvatskoj.

Pilot projekt „Pametna sela“

Na inicijativu zastupnika u EU parlamentu Franca Bogoviča iz Slovenije i Tibora Szanyija iz Mađarske, Europska komisija i Europski parlament su u travnju 2017. objavili  Akcijski plan EU-a za „Pametna sela“. Plan je utemeljen na zajedničkoj viziji uravnoteženog razvoja europskih regija te potrebi pružanja perspektive rasta ruralnim područjima, zaustavljanja iseljavanja stanovništva, a samim tim i zaustavljanja njihovog propadanja.

Tri slovenske općine - Krško, Sevnica i Brežice - dobile su 68.000 eura poticaja za projekt „Pametna sela budućnosti“ iz Europskog fonda za ruralni razvoj, kojima će financirati projekte kao što su povezivanje lokalnih proizvođača hrane s potrošačima, tečajeve s područja digitalne tehnologije, obrazovanje i osvještavanje mladih kako bi ostali na selu, jačanje međugeneracijske solidarnosti te opskrbe socijalno potrebitih.