U Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije danas (11. ožujka 2022. godine) održan je sastanak gradonačelnika i načelnika s područja županije sa županom Ivanom Anušićem i njegovim suradnicima. O prijavi Osječko-baranjske županije za kandidaturu u projektu „European Region of Sport 2024.” i ulasku u članstvo europskog udruženja ACES Europe (Bruxelles) nazočne je informirala pročelnica Upravnog odjela turizam, kulturu i sport OBŽ Tatjana Roth. Predstavnici tvrtke Flammifer d.o.o. Ozalj Goran Žugec i Jerko Filipović predstavili su ponudu vatrogasnih i drugih vozila ove tvrtke, dok je o edukacijama, projektima i izradi studija za jedinice lokalne samouprave govorio prof. dr. sc. Mladen Jurišić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

- Kandidatura Osječko-baranjske županije za Europsku regiju sporta je važna tema današnje koordinacije načelnika i gradonačelnika, s obzirom da nam je želja učvrstiti položaj naše županije kao sportske regije. Naravno, danas smo posebno razgovarali o Akcijskom planu Osječko-baranjske županije „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“ jer želimo načelnike i gradonačelnike uključiti u sustavnu i organiziranu pomoć raseljenim osobama kako bismo svojim aktivnostima i primjerom pokazali da u Osječko-baranjskoj županiji postoji silna volja i osjećaj za kalvariju koju prolazi ukrajinski narod, baš poput nas prije 30 godina - kazao je župan Ivan Anušić.

Detaljne informacije o aktualnom stanju i provedbi Akcijskog plana Osječko-baranjske županije za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine iznijeli su i načelnik Stožera civilne zaštite OBŽ Mato Lukić i pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek Zvonko Grgec.

- Odmah po izbijanju invazije na Ukrajinu, krenuli smo s izvidima na terenu te smo oformili Prihvatni centar u dvorani Jug II u Osijeku koji služi kao prihvatni centar za svih pet slavonskih županija, a prema tom modelu sad se ustrojavaju i ostali prihvatni centri u Hrvatskoj. Prihvat radimo u tri faze: prvo se obavi testiranje na koronavirus, a potom i evidentiranje te na koncu pronalazak trajnijeg smještaja. U ovom trenutku to radimo putem organiziranog smještaja poput hotela, pansiona, hostela i slično, a trenutno se u takvoj vrsti smještaja nalazi 101 osoba. Inače, od trenutka izbijanja krize, u Hrvatsku je ušlo 4.615 osoba, od čega žene čine 47,6%, djeca 40,6%, a muškarci 12,8%. Trenutno su u Hrvatskoj uspostavljena tri prihvatna centra, uz ovaj u Osijeku, tu su još centri u Varaždinu i Gospiću - kazao je Zvonko Grgec.

Načelnik Općine Vuka Damir Maričić kazao je kako je još prošlog tjedna pozvao sve sumještane koji imaju prazne objekte ili koji imaju više mjesta u svojim domovima da se jave i pomognu. - Prikupljali smo podatke o opremljenosti smještajnih jedinica, a ako bude potrebe za prihvatom bit ćemo u mogućnosti pripremiti neki od objekata - rekao je Maričić.

- I na području Općine Bizovac ima nešto turističkih smještajnih kapaciteta i ljudi će ih rado ustupiti izbjeglicama, uz potporu Državnog ureda za zaštitu i spašavanje te Crvenog križa. Sama Općina Bizovac ima jedan objekt u koji je moguće smjestiti nekoliko izbjeglica, a s obzirom na to da mnogi moji mještani, pa i sam, poznajemo Ukrajince, ponudili smo im svoju pomoć - poručio je Srećko Vuković, načelnik Općine Bizovac.

Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija organizirao je u petak, 11. ožujka 2022. godine završnu konferenciju projekta „Primjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za sveučilišne studijske programe u području elektrotehnike – HKO-ELE“, a nazočili su joj zamjenik župana Josip Miletić te zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković.

- Vrijednost ovog projekta je gotovo 4 milijuna kuna, a ovo je samo jedan u nizu važnih projekata koje FERIT provodi na čemu čestitam dekanu Tomislavu Matiću. Fakultet vrijedno radi na usmjeravanju studenata na tržište rada kao i na razvoju informacijskih tehnologija zbog čega sam uvjeren da će u budućnosti generirati prave stručnjake u IT sektoru – kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković čestitala je FERIT-u na dobivenim europskim sredstvima za unaprjeđenje studijskih programa.

- Aktivnosti poduzete tijekom provedbe projekta vode k snažnijem usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, a uz to je nužna i suradnja fakulteta na razini Hrvatske s javnim i privatnim partnerima – rekla je Crnković.

Voditelj projekta izv.prof.dr.sc. Danijel Topić objasnio je da je cilj projekta bio ujednačiti studijske programe na razini Hrvatske.

- Projekt je trajao tri godine, a ukupna vrijednost je nešto manje od 4 milijuna kuna. U njemu sudjeluje FERIT, kao nositelj projekta i četiri visokoobrazovne institucije koje izvode programe iz područja elektrotehnike, FER iz Zagreba, FESB iz Splita, RITEH iz Rijeke i Sveučilište iz Dubrovnika koji su partneri na projektu. Glavni ciljevi projekta bili su izraditi prijedloge standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i unaprijediti studijske programe u skladu s predloženim standardima zanimanja. Uz to, željeli smo unaprijediti kompetencije nastavnika i izraditi alate za unaprjeđenje visokog obrazovanja na području elektrotehnike – zaključio je Topić. 

U dvorani Edukativnog i informativnog turističkog centra mladih “Stara Pekara” u osječkoj Tvrđi danas (11. ožujka 2022. godine) održana je konferencija projekta „Moć vještina“ koju provodi tvrtka Manpower savjetovanje d.o.o. u partnerstvu s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Projekt se provodi u okviru EaSI natječaja „Podrška razvoju prilagođenih programa učenja u provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja“ (Upskilling Pathways), njegova ukupna vrijednost je 354.671,62 eura, a predviđeno trajanje je 14 mjeseci (od veljači 2021. do travnja 2022.).

Sudionike konferencije pozdravili su zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, ministar rada i socijalnih pitanja Republike Češke Marian Jurečka (video obraćanje), državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš te Zorica Brečić, direktorica Manpower grupe za Republiku Hrvatsku.

Na konferenciji je predstavljen i projekt Skill Power te projekt „Razvoj vještina i usavršavanje putem sustava Vaučera“, a potom je održana panel rasprava na temu „Važnost razvoja vještina i usavršavanja za zapošljavanje i konkurentnost”. Predstavljene su i Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. godinu, a organiziran je i popratni događaj na komu su se zainteresirani sudionici mogli upoznati s VR digitalnim rješenjima koja su izrađena u okviru projekta „Moć vještina“.

- Sustav obrazovanja ne prati dovoljno brzo tržište rada i svi se moramo potruditi kako bi ga počeli prilagođavati potrebama tržišta. Očigledno je da imamo suficit nekih zanimanja i deficit ljudi za određena zanimanja, a dok se to ne promijeni morat ćemo ići na ovakve projekte da bi ljude pripremali, educirali i učiniti spremnijim za tržište rada. Ono se pak izuzetno brzo mijenja, pa moramo sve promatrati sustavno i strateški kako bi predvidjeli što će se događati u narednom razdoblju - rekao je župan Ivan Anušić.

Projekt „Moć vještina” je usmjeren na niskokvalificirane nezaposlene i zaposlene osobe, s posebnim naglaskom na ranjive društvene skupine, kao i na poslodavce. Cilj projekta je približiti proces usavršavanja većem krugu potrebitih dionika tržišta rada, a fokusira se na unapređenje jezične, matematičke i digitalne pismenosti kao i olakšavanje samog procesa učenja. Edukacija niskokvalificiranih osoba i podizanje razine njihovih kvalifikacija novim tehnologijama, bez obzira na to jesu li zaposleni, nezaposleni ili financijski neaktivni, važna je radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada te profesionalnog unapređenja.

Prema podacima Prihvatnog centra Jug u Osijeku do danas su evidentirane 162 osobe pristigle s područja Ukrajine. Samo jučer tijekom dana pristiglo je 57 osoba. Trenutno je 101 osoba smještena u trajniji smještaj na lokacijama koje je pripremio Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije. Prihvat raseljenih osoba s područja Ukrajine bila je jedna od tema i na jutrošnjoj koordinaciji župana s gradonačelnicima i načelnicima, a tijekom poslijepodneva predstavnici Stožera posjetili su i Dječji kutak koji se oprema kako bi bio spreman za otvorenje u ponedjeljak.

- Svi gradonačelnici i načelnici izrazili su spremnost za uključivanje u Akcijski plan, do sada su osigurali mjesne domove za potencijalni veći prihvat osoba koje dolaze iz Ukrajine kao hitni i privremeni način zbrinjavanja. Prema svojim mogućnostima osigurat će i trajniji smještaj za ukrajinske obitelji – rekao je Mato Lukić, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

U sklopu Akcijskog plana „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“ jedan od prvih koraka je otvaranje Dječjeg kutka kao mjesta gdje će s djecom raditi stručnjaci Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, gdje će učiti hrvatski jezik, igrati se i zabavljati, i ono što je najbitnije gdje će se pružati psihosocijalnu pomoć i djeci i roditeljima s ciljem što brže integracije u vrtićki i obrazovni sustav.

- Djeca će u Dječjem kutku biti u sigurnim rukama kako bi njihovi roditelji mogli obaviti sve potrebne aktivnosti kako bi što prije krenuli u integraciju i kako bi što prije krenuli s koliko je to moguće, normalnim životom – pojasnio je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

U sklopu Akcijskog plana je napravljena i Internet stranica sa svim relevantnim aktivnostima koje se provode i ona je od danas aktivna i na ukrajinskom jeziku, a u svim mjestima gdje su smještene raseljeno osobe pružit ćemo putem letka i plakata informacije i o dječjem kutku i o info centru kako bi ih upoznali sa svim mogućnostima koje im želimo pružiti kroz nas Akcijski plan – rekao je Tomislav Ramljak.

- Osim dječjeg kutka, Grad Osijek je stavio na raspolaganje Stožeru poslovni prostor na Trgu A. Starčevića u Pothodniku koji će služiti kao info kutak za sve raseljene osobe na području Osijeka, Osječko-baranjske županije, ali i cijelog istoka Hrvatske gdje će se moći obratiti za sve relevantne informacije. Želja nam je što je više moguće olakšati njihov boravak ovdje i pružiti im što više informacija o pravima koja imaju na području grada i županije – rekao je Dragan Vulin, načelnik Stožera civilne zaštite Grada Osijeka.

Prema naputku Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u pripremi je i liječnička ambulanta u Prihvatnom centru Jug.

- U ambulanti će biti liječnički tim Doma zdravlja Osječko-baranjske županije koji će obavljati prve preglede, testiranje te propisivanje terapije jer u velikom postotku dolaze ljudi koji imaju propisanu redovitu terapiju, a nisu ju bili u mogućnosti ponijeti sa sobom – istaknuo je Lukić.

I Dječji kutak i ambulanta u Prihvatnom centru kreću s radom od ponedjeljka, a Osječko-baranjska županija zajedno sa svim partnerima nastavlja provedbu Akcijskog plana za integraciju i zbrinjavanje ukrajinskih obitelji.

Plan razvoja Osječko-baranjske županije za razdoblje do 2027. godine, Program poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2022. godinu, Izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu u razdoblju od 21. svibnja do 31. prosinca 2021. godine te Informacija o stanju sigurnosti na području Osječko-baranjske županije bile su središnje točke 8. sjednice Županijske skupštine koja je održana danas (10. ožujka 2022. godine) u Velikoj vijećnici Skupštine Županije u Osijeku.

- Kroz Program poticanja poduzetništva za 2022. godinu proširujemo mogućnosti i broj korisnika te povećamo kreditni potencijal, ali i opseg onoga što sufinanciramo, za što ćemo izdvajati 7,5 milijuna kuna na godišnjoj razini. U Planu razvoja Osječko-baranjske županije za razdoblje do 2027. godine obuhvaćeno je 39 strateških projekata s područja naše županije koji će se realizirati u tom razdoblju vrijednih 16 milijardi kuna. Veliki dio toga je već u realizaciji, a dio će uskoro započeti. Podsjetit ću na najvažnije, a to su izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, OHBP-a, Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, I. gimnazije, Gospodarskog centra, Srednje škole Donji Miholjac, pa sve do sustava za navodnjavanje - rekao je župan Ivan Anušić.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo OBŽ Ivana Katavić Milardović kazala je kako je malo i srednje poduzetništvo pokretač cjelokupnog gospodarskog rasta i razvoja te da Osječko-baranjska županija svake godine donosi taj planski dokument.

- U Programu razvoja poduzetništva definirano je 11 programskih aktivnosti među kojima su kreditiranje, informiranje, edukacija, savjetovanje, mentoriranje, poticanje poduzetničkih zona, inovatorstva, ali i sve aktivnosti koje su potrebne kako bi poduzetništvo na području županije doživjelo dodatnu ekspanziju. Unutar tih aktivnosti provodi se 30-ak različitih projekata poticanja poduzetništva, a za ove aktivnosti ukupno je osigurano 7,5 milijuna kuna. Osim Županije, u provedbu aktivnosti uključene su i jedinice lokalne samouprave i institucije poduzetničke podrške, prije svega poduzetnički inkubatori, komore, udruge malih poduzetnika, a i sami poslovni subjekti. Ono na čemu posebno radimo, a s čim smo započeli prošle godine su različiti programi poticanja zapošljavanja, odnosno programi prekvalifikacija kojima nastojimo odgovoriti na specifične zahtjeve tržišta rada. Vrlo su nam važni i programi kreditiranja, a Osječko-baranjska županija bila je prva institucija u Hrvatskoj koja je uspjela ponuditi poduzetnicima beskamatne kredite - istaknula je pročelnica.

Vijećnici su danas prihvatili i Izvješće Župana Osječko-baranjske županije o radu u razdoblju od 21. svibnja do 31. prosinca 2021. godine, u komu se između ostalog ističe i kvalitetna suradnja Županije i jedinica lokalne samouprave.

- Za ostvarivanje uspješnih rezultata potrebna je odlična i protočna suradnja, bez političkih konotacija. Naime, pitanja prostorno-planske dokumentacije su u rukama jedinica lokalne samouprave, slično kao i imovinsko-pravni odnosi, a to su stvari koje su potrebne u realizaciji projekata. Zato neprestano naglašavam da je u svemu ključna suradnja na lokalnoj razini, između načelnika i gradonačelnika i Županije, jer ćemo na taj način, sa smanjenim rashodima napraviti puno više. Jedan od primjera takve suradnje je i osiguravanje besplatnog obroka za sve osnovnoškolce, ali i sufinanciranje kamate stambenih kredita zbog čega su, krajnjim korisnicima omogućeni gotovo beskamatni krediti. Izgradnju prijeko potrebne Srednje škole u Donjem Miholjcu realiziramo zajedno s Gradom i Vladom RH, odnosno resornim ministarstvom. Isto tako u Osijeku realiziramo izgradnju Gospodarskog centra i projekt revitalizacije OLT-a. Cilj nam je sustavno i planski razvijati Osječko-baranjsku županiju u svim područjima za koja smo nadležni. Svi projekti koje razvijamo i koji su u fazi realizacije su osmišljeni tako da generiraju daljnji razvoj i gospodarske aktivnosti - zaključio je župan Ivan Anušić.

PITANJA I PRIJEDLOZI VIJEĆNIKA

Po točkom „Pitanja i prijedlozi vijećnika“ za govornicu je izašlo sedam vijećnika, a na njihova pitanja i inicijative odgovorio je župan Ivan Anušić.

Vijećnik Zlatko Ahić kazao je kako je dobio potporu župana za njegovu inicijativu o imenovanju novih ulica i tragova imenima djece stradale u Domovinskom ratu, što je potvrdio župan te predložio da se imenuje poseban odbor za provođenje inicijative.

Vijećnica Sanja Bježančević govorila je o nedostatnim kapacitetima domova za starije i nemoćne i problemima u palijativnoj skrbi te upitala što na tom planu poduzima Županija. Župan je obrazložio ukupno stanje, kao i razlike u djelovanju privatnih i domova u nadležnosti županije, a naglasio je kao očekuje da jedan od 10 domova koji se planiraju graditi u RH bude upravo na području naše županije. Palijativna skrb nije u nadležnosti regionalne samouprave, no OBŽ i na tom planu čini što je u njenoj moći.

Na pitanje vijećniku Borisa Piližote o utjecaju pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini na gospodarsko i ukupno stanje u OBŽ te što Županija poduzima na zaštiti standarda građana, župan Anušić je rekao kako navedena događanja generiraju velike štete, no uz mjere koje poduzima Vlada RH i Osječko-baranjska županija ima niz vlastitih programa i aktivnosti. Podsjetio je kako je poslovanje županijskog gospodarstva 2020. godine bilo najuspješnije, a unatoč nepovoljnom okuženju na toj razini je ostalo i prošle godine. Najavio je kako će se za iduću sjednicu Županijske skupštine pripremiti tematska rasprava o stanju gospodarstva i mjerama u OBŽ.

Vijećnik Marko Bogatić je predložio da Županija pripremi program sufinanciranja smještaja starijih i nemoćnih osoba u privatne domove. Smatra da bi se izdvajanjem iz županijskog proračuna pola do jednog milijuna kuna moglo pomoći domski smještaj za 50 do 100 starijih osoba. Župan upozorava na zakonske nadležnosti u toj djelatnosti, ističe nastavak najbolje moguće skrbi u ustanovama za koje je županija odgovorna, ali i da će stručne službe razmotriti sve opcije kojima se može pomoći građanima.

Uz konstataciju da Županija već provodi konkretan program prihvata izbjeglica iz Ukrajine, vijećnik Anto Đapić je upitao što se očekuje u narednom razdoblju, a potom je župan Anušić predstavio Akcijski plan pomoći osobama u izbjeglištvu s područja pogođenim ratom „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“. Kazao je da se trenutno 154 osobe iz Ukrajine nalazi na području Županije, a Osječko-baranjska županija u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu, kao i ostalim nadležnim institucijama provodi kompletan program; od njihovog prihvata i smještaja do osiguranja zdravstvene skrbi, psihosocijalne potpore, uključivanja djece u škole, kao i zapošljavanja i drugih oblika pomoći i integracije.

Na pitanje o radu poštanskih ureda koje je ponovno postavio vijećnik Goran Đanić, župan Ivan Anušić je odgovorio kako su obavljeni razgovori s predstavnicima Hrvatske pošte koji smatraju da je za rad pojedinih poštanskih ureda potrebno sufinanciranje iz jedinica lokalne samouprave.

Na kraju, župan je na pitanje vijećnika Ivice Mandića rekao da se u razgovorima s predstavnicima Centra za socijalni rad pokušava riješiti pitanje proširenje Doma za starije i nemoćne osobe u Đakovu. Naime, unatoč dogovorima Centar još uvijek nije oslobodio prostorije koje su namijenjene za domski smještaj, za što će dobiti rok do 1. lipnja ove godine.

Osječko-baranjska županija predstavila je Akcijski plan za integraciju i zbrinjavanje ukrajinskih obitelji:

Posljednja dva tjedna koliko traje ruska agresija na Ukrajinu, brojne ukrajinske obitelji napustile su svoje domove. Dio njih je stigao i na područje naše županije, prema podacima MUP-a na području Osječko-baranjske županije registrirano je do jutros 117 osoba izbjeglih iz Ukrajine. U smještaju koji je osigurao Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije trenutno se nalaze 43 osobe, dok su ostale osobe smještene kod prijatelja ili obitelji.

S ciljem što brže i kvalitetnije dugotrajne integracije djece i odraslih osoba koje dolaze na područje istoka Hrvatske Osječko-baranjska županija i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu pripremili su Akcijski plan pomoći osobama u izbjeglištvu s područja pogođenim ratom „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“.

- Svima nam je jasno da će ova kriza potrajati, izbjeglički val u susjednim zemljama je sve veći, do danas je prema procjenama Ukrajinu napustilo oko dva milijuna ljudi i za očekivati je da će se povećati broj dolazaka i na naše područje. Osobe koje dolaze nose sa sobom visoku traumu koju izazivaju ratna zbivanja što zahtijeva poseban pristup. Iznimno je važno vratiti raseljenim osobama povjerenje i sigurnost u okolinu u kojoj borave te im omogućiti aktivno sudjelovanje u novoj zajednici, odnosno u njenom društvenom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom aspektu sve do trenutka kada će se imati priliku vratiti u svoju domovinu – istaknuo je Mato Lukić, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije operativno je tijelo ustrojeno za koordinaciju svih relevantnih službi u kriznim situacijama, no ideja za kreiranjem Akcijskog plana nastala je iz potrebe da se jasno ustroji dugoročni plan s okosnicom cjelokupne integracije djece i odraslih u svim aspektima života zajednice, koji će započeti pružanjem psihosocijalne pomoći.

Stoga je Osječko-baranjska županija u suradnji s Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu pristupila izradi Akcijskog plana „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“, kojim su utvrđeni prvi koraci za osiguravanje pravovremenog odgovora na potrebe djece, mladih, obitelji i svih ostalih osoba u izbjeglištvu, a koji se nalaze na području Osječko-baranjske županije.

Ključan aspekt provedbe Akcijskog plana je Odluka Vlade RH o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, prema kojoj se tim osobama osigurava pristup svim pravima koja proizlaze iz tog statusa, a to su pravo na boravak i iskaznicu, pravo na osnovna sredstva za život i smještaj te na zdravstvenu zaštitu, pravo na osnovno i srednje obrazovanje, kao i pravo na informacije o pravima i obvezama, pravo na rad, spajanje obitelji i slobodu vjeroispovijesti.

Akcijskim planom obuhvaćene su sve službe koje mogu pomoći u ostvarenju tog primarnog cilja, a djelovati će koordinirano prilikom pružanja psihosocijalne pomoći i savjetovanja od strane formiranog tima stručnjaka i volontera, pružanja besplatne pravne pomoći vezano uz statusna i druga prava, pomoći pri ostvarivanju zdravstvene zaštite te prava na socijalne usluge.

U tijeku je priprema materijala na hrvatskom, engleskom i ukrajinskom jeziku s važnim informacijama za djecu i adolescente, organizacija psihoedukativnih, kulturnih, sportskih i kreativnih radionica za djecu i mlade. Cilj je postići postupnu integracija u zajednicu kroz organizirane tečajeve hrvatskog jezika, informiranje o načinima traženja zaposlenja i mogućnostima prekvalifikacije, pomoć pri uključivanju djece u predškolski i školski sustav te senzibilizaciju zajednice i poticanje svijesti građana Županije o potrebama osoba u statusu izbjeglice.

U provedbu Akcijskog plana bit će uključeni upravni odjeli Osječko-baranjske županije, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ravnateljstvo civilne zaštite, MUP i jedinice lokalne samouprave u Osječko-baranjskoj županiji. Grad Osijek stavio je na raspolaganje Stožeru Civilne zaštite dvoranu Jug u kojoj je smješten Prihvatni centar te druge objekte potrebne za provedbu Akcijskog plana.

- GPP će i danas otići po jednu obitelj na granicu, ovih dana Centar za nestalu i zlostavljanu djecu oprema i „Dječji kutak“ u Kulturnom centru gdje će se djeci i majkama pružiti psihosocijalna pomoć kao korak prema integraciji u gradske vrtiće. Također smo na raspolaganje stavili sve sportske i kulturne sadržaje kako bi obitelji koje su smještene u Osijeku što prije ostavile iza sebe ratnu  traumu kroz koju su prošli – rekao je Dragan Vulin, načelnik Stožera Civilne zaštite Grada Osijeka.

Zbog višegodišnjeg stručnog iskustva u kriznim situacijama, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu idealan je partner na ovom projektu. S iskustvom rada u kriznim situacijama s djecom i obiteljima u hotelu Porin tijekom migrantske krize 2015.godine, partner su s već postavljenom infrastrukturom i stručnjacima koji su senzibilizirani i educirani za rad s ovim najosjetljivijim skupinama društva. U svoj rad uključiti će i nadležne institucije i stručnjake, kao i udruge građana.

- Centar će izraditi individualni plan postupanja i procjenu potreba za svakog pojedinog korisnika, za kojeg se procijeni da postoji potreba. Naglasak svakako stavljamo na rad s djecom radi što brže integracije djece u odgojno-obrazovni sustav. Centar vodi i Europski harmonizirani broj za nestalu djecu, a kolege iz Ukrajine javljaju da je sve više djece koja se vode nestalima te ćemo intenzivno raditi i na tome da se djeca što brže pronađu – rekao je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i naglasio kako je cilj da djeca i njihove roditelji što prije uđu u rutinu života na našem području jer rutina u kriznim situacijama znači sigurnost.

Obitelji koje dolaze na područje Osječko-baranjske županije iskazuju želju za trajnijim smještajem i zapošljavanjem. Stoga će se i Osječko-baranjska županija u suradnji s gradovima i općinama staviti na raspolaganje u pronalasku trajnijeg smještaja kao i u pronalasku posla u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Također se javljaju brojne tvrtke i pojedinci koji su voljni financijski pomoći stambeno zbrinjavanje obitelji, poput NK Osijeka koji je osigurao najamninu za sedmeročlanu obitelj te Saponije koja je osigurala logističko-distributivni centar.

Zbog sve češćih upita iz susjednih zemalja gdje se u tranzitu nalaze brojne ukrajinske obitelji kao i one obitelji koje tek žele izbjeći iz ratom zahvaćenog područja, oformljena je i Internet stranica https://cnzd.org/srce-za-ukrajinu/ koja će na hrvatskom, engleskom i ukrajinskom jeziku pružiti sve informacije vezane uz dolazak i zbrinjavanje na području Osječko-baranjske županije. Dodatne informacije mogu se zatražiti i na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .