Zimski vašar se svake godine održava u Etno selu Karanac, a posjetitelji na mnoštvu sajamskih štandova mogu pronaći tradicionalne seoske i obrtničke proizvode, baranjske licitare, kolače i langošice, dimljene mesne delicije (kulen, kobasica i dr.), rakiju, vino, med, drvene igračke i suvenire. Ovogodišnje izdanje ponovno je privuklo mnoštvo posjetitelja, a vašarom se prošetao i zamjenik župana Mato Lukić.

- Nemoguće je odoljeti mirisima na ovom, sada već tradicionalnom zimskom sajmu koji svojim posjetiteljima nudi prave tradicionalne proizvode. Ovo je još jedan dobar poziv svima u Hrvatskoj da dođu u našu županiju i osjete zašto je Baranja pravi biser kontinentalnog turizma – kazao je Lukić.

U sklopu Zimskog vašara organizira se ˝ČvarakFest˝ – tradicionalni gastro doživljaj za sve ljubitelje specijaliteta iz “špajza i pušnice“. Manifestacijom se gostima nastoji prikazati doživljaj tradicionalne baranjske svinjokolje (topljenje čvaraka, pripremanje kobasica i drugih specijaliteta). Na kraju se proglašava pobjednik u topljenju čvaraka.

Manifestacija je prvi puta održana 2009. godine, a od tada svake godine privlači sve veći broj posjetitelja i ljubitelja ove tradicionalne baranjske delicije.

U organizaciji Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas (26. studenoga 2021. godine) na Trgu slobode u Osijeku održana je manifestacija „EU fondovi mijenjaju Osječko-baranjsku županiju“. Manifestacija je pripremljena u okviru „Dana otvorenih vrata EU projekata“ čiji je cilj najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalne zajednice u raznim područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, turizam, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, zdravstvo. Osim toga, na taj način želi se potaknuti što više korisnika EU projekata da predstave vlastite primjere dobre prakse i ostvarene dobrobiti za Osječko-baranjsku županiju, ali i motivirati buduće potencijalne korisnike EU sredstava.

Županijska razvojna agencija OBŽ tako je predstavila 16 korisnika EU fondova, odnosno 37 projekata koji se provode na području županije. Građanima su na štandovima ponuđeni promidžbeni materijali, no naglasak je bio na iznošenju praktičnih primjera i interaktivnom sudjelovanju posjetitelja kako bi se što vjerodostojnije prikazalo provedene projektne aktivnosti.

Manifestaciju su danas posjetili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

- Fondovi EU omogućavaju korištenje bespovratnih sredstva, što je jedan od benefita zbog kojih smo i ušli u EU, a da bi uzeli novce koji nam se nude bitno je imati viziju, strategije i pripremljene kvalitetne projekte. Po tom principu u Osječko-baranjskoj županiji radimo već 4,5 godine i sada imamo osigurane projekte ukupne vrijednosti 6,6 milijardi kuna samo za našu županiju. Riječ je o niz velikih projekata koje razvijamo po općinama i gradovima, no u tomu se angažira i sama Županija s vlastitim projektima koje ćemo većinom financirati iz fondova EU. To su Regionalni centar za gospodarenje otpadom, revitalizacija područja OLT-a, I. gimnazija, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Gospodarski centar koji radimo zajedno s Gradom Osijekom, kao i niz drugih projekata. Pripremamo i projekt novog Kliničkog bolničkog centra Osijek koji će voditi resorno Ministarstvo, no inicijativa je došla od nas. Mogućnosti su ogromne i moramo ih iskoristiti, a u ovom trenutku dobro radimo i naša županija je vodeća među županija u Hrvatskoj po vrijednosti i broju projekata, a u narednom razdoblju bit ćemo još uspješniji - rekao je župan Ivan Anušić.

Ravnatelj JU ŽRA OBŽ Denis Ćosić naglasio je kako na ovoj manifestaciji korisnici EU sredstava prezentiraju projekte koji mijenjaju našu županiju i Grad Osijek. - Oni su imali viziju i ideju te mogu potaknuti i druge da iz narednog financijskog razdoblja povučemo što više sredstava te na taj način poboljšamo kvalitetu života na ovom području. ŽRA kao regionalni koordinator stoji svima na raspolaganju za novo financijsko razdoblje kroz projekt tehničke pomoći, pa tko ima ideju može se doći kod nas i mi ćemo je uobličiti, prijaviti kroz projekt na fondove EU i kasnije pratiti njegovu provedbu - poručio je Danis Ćosić.

U organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU danas (26. studenoga 2021. godine) u Osijeku je održana Druga sjednica Koordinacijskog vijeća za Panonsku Hrvatsku na kojoj je razmatran Plana industrijske tranzicije Panonske Hrvatske. Uz ministricu Natašu Tramišak i župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića, sjednici su izravno nazočili članovi Radnog tima Panonske Hrvatske, dok su na video vezi bili drugi sudionici, prije svega predstavnici ostalih županija iz NUTS 2 regije Panonska Hrvatska (uz Osječko-baranjsku, to su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija).

Kako je rečeno, Planom za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske nastoji se ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem dodatnih ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora, osobito prehrambeno-prerađivačke, drvno-prerađivačke i metalo-prerađivačke industrije, IKT sektora i sektora turizma. Prioritetne niše su grupirane u četiri strateška lanca vrijednosti koji će biti glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije, a to su Agri-food Regionalni lanac vrijednosti, Regionalni lanac vrijednosti pametne i kreativne industrije, Regionalni lanac vrijednosti zelenog rasta i Regionalni lanac vrijednosti kontinentalnog  turizma.

- Hrvatska je po novoj NUTS 2 nomenklaturi podijeljena na četiri nove regije. One su statističkog tipa, ali sa svrhom privlačenja investicija iz fondova EU na određeno područje. Za regiju Panonska Hrvatska, kao i ostale, prvi korak je bio izraditi novu kartu regionalnih potpora, odnosno pojačati potpore za poduzetnike s ovog područja, što smo i učinili. Od 1. siječnja 2022. godine na snagu stupa nova karta po kojoj će poduzetnici s ovog područja imati 25 posto veće potpore nego što su imali do sada. Konkretno, potpora za male poduzetnike je 75 posto, srednje 60 posto, a velike 50 posto, što će vjerujem potaknuti ih na daljnji ostanak, ulaganja i stvaranje radnih mjesta - rekla je ministrica Tramišak.

Naglasila je kako se na sjednici raspravljalo prije svega o Plana industrijske tranzicije Panonske Hrvatske koji je dio programiranja prema Europskoj komisiji za razdoblje 2021.-2027.

- U njemu je za Panonsku Hrvatsku alocirano 160 milijuna eura (1,2 milijardi kuna), za što će se raspisivati javni pozivi samo za poduzetnike s područja Panonske Hrvatske. Smisao cijelog projekta je ulagati u grane gospodarstva koje imaju najveći razvojni potencijal, a za ovo područje prepoznali smo pet strateških grana. Kroz njih će se dalje razvijati lance vrijednosti, poticati poduzetnike na stvaranje partnerstva, inovacije i strateško brendiranje, a smatramo da luksuzni brend proizvodi mogu značajno unaprijediti poziciju ove regije - istaknula je ministrica Nataša Tramišak.

Povodom Dana Općine Viljevo, u petak, 26. studenog 2021. godine održana je svečana sjednica Općinskog vijeća te je ujedno, otvoren novi Dječji vrtić, inače u sastavu Dječjeg vrtića "Pinokio" Donji Miholjac. Sjednici i otvorenju nazočili su zamjenik župana Mato Lukić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Ivanović, načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević te načelnici susjednih općina miholjačkog kraja.

- Danas smo otvorili prvi dječji vrtić na području općine Viljevo. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u realizaciji investicije vrijedne 6,5 milijuna kuna jer je ovo jedna od najvažnijih demografskih mjera u našoj općini. Vrtić će zaposliti šest novih djelatnika, a upravo su zapošljavanja važni ciljevi u daljnjem razvoju naše općine koji će biti razlog ostanka mladih na ovom području. Uz to, imamo definirane tri poslovne zone, a to su Cret Viljevski, Krnjak i Križevci. Upravo u Križevcima planiramo osnivanje Agrotehnološkog parka koji bi okupljao proizvođačke organizacije različitog voća, osobito lijeske koja postaje zaštitni znak miholjačkog kraja. Također, planiramo obnoviti objekte iz razdoblja grofa Mailatha, kao i sakralne objekte koji će doprinijeti razvoju kontinentalnog i vjerskog turizma u našoj općini – kazao je načelnik Općine Viljevo Dominik Knežević.

Čestitke povodom Dana Općine i otvorenja novog dječjeg vrtića uputio je i zamjenik župana Mato Lukić.

- Drago mi je da nizom projekata koji su realizirani u protekle četiri godine Općina Viljevo potiče razvoj gospodarstva, i što je još važnije doprinosi demografskom oporavku zajednice. Mladi su naša budućnost i zato je još vrijednija činjenica da se na području ovako male općine posebna pozornost posvećuje djeci i mladim obiteljima – zaključio je Lukić.

U Osijeku je u četvrtak, 25. studenog 2021. godine održana uvodna konferencija projekta 

„Zamjena spojnog vrelovoda od TE – TO do toplane Pogona Osijek“ ukupne vrijednosti 78.910.000 kuna, od čega je 46 milijuna kuna bespovratnih sredstava Europske unije, iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014-2020. Konferenciji su nazočili predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, zamjenik župana OBŽ Mato Lukić i gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić.

- Značajne karakteristike zamjene spojnog vrelovoda su da se radi o 4,4 kilometra mreže čime dodatno poboljšavamo opskrbu toplinskom energijom za otprilike 11.500 stanovnika grada Osijeka. Spomenutih gotovo 80 milijuna kuna koliko je vrijedan ovaj projekt, dio su velikog investicijskog ciklusa HEP-a u Osijeku od 180 milijuna kuna kojim ugrađujemo akumulatore topline i parne kotlove kako bismo zadovoljili sve potrebe lokalnog stanovništva. Svrha zamjene spojnog vrelovoda je smanjiti gubitke u mreži i emisiju CO2 za otprilike 4.000 tona – rekao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Direktor Pogona Osijek Ivica Mihaljević objasnio je kako je izvođač uveden u radove početkom listopada, a s obzirom da se većina radova izvodi izvan sezone grijanja, sada se izvodi na manjoj lokaciji. Prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, završetak projekta očekuje se krajem 2023. godine.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako je zamjena spojnog vrelovoda od Termoelektrane toplane Osijek do Toplane Pogona Osijek jedan je od šest strateških projekata unutar Urbane aglomeracije Osijek koji zajedno vrijede oko 290 milijuna kuna te značajno podižu komunalni standard i kvalitetu života građana.

- Realizacijom ove investicije građani i gospodarski subjekti Osijeka dobit će pouzdan i energetski učinkovit toplinski sustav u Osijeku, kao i mogućnost njegovog daljnjeg razvoja, uz još čišći i zdraviji okoliš, stoga zahvaljujem HEP-u i nadležnome ministarstvu te čestitam na uspješnoj pripremi ovako kompleksnog projekta. Ovo je tek jedan u nizu velikih strateških projekata koji se trenutačno provode na području grada Osijeka, ukupne vrijednosti preko milijardu kuna, a u pripremi su i novi koji premašuju 2 milijarde, čime Osijek jasno potvrđuje svoju ulogu kao pokretača urbanoga i gospodarskog razvoja ove regije – kazao je Radić.

- Ovaj projekt vrijednosti gotovo 80 milijuna kuna je izuzetno značajan za grad Osijek kao središte ne samo naše županije već i cijelog istoka Hrvatske. 4,4 kilometra novog toplovoda znače sigurnost za više od 11.000 Osječana, ali i stvaraju preduvjet za nova ulaganja u komunalnu gradsku infrastrukturu – rekao je zamjenik župana Mato Lukić.

Projekt se provodi u razdoblju od 2019.-2023. godine, a Ugovor o bespovratnom financiranju potpisan je 9. prosinca 2019.

Realizacijom projekta gubici toplinske energije smanjit će se sa trenutnih 7,66 % na 6,58% što će rezultirati uštedom u potrošnji primarnog goriva u termoelektrani - toplani od 6 151 MWh. Stvaranjem povoljnijih hidrauličkih uvjeta u vrelovodnoj mreži stvorit će se uvjeti za daljnji razvoj toplinskog konzuma te će se smanjiti potrošnja električne energije za pogon pumpi za 2 534 MWh, a što će rezultirati dodatnom uštedom u potrošnji primarnog goriva za proizvodnju električne energije u RH na razini 6.205 MWh. Navedene uštede dovest će do smanjenja emisija CO2 u iznosu 4 378 t/god.

Rebalans Proračuna Osječko-baranjske županije za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu bila je središnja točka danas (25. studenoga 2021. godine) održane 5. sjednice Županijske skupštine. U nazočnosti 39 od ukupno 47 vijećnika, sjednica je održana u dvorani Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, a na dnevnom redu je bilo ukupno 18 točaka. Uz rebalans proračuna, posebna pozornost bila je na informaciji o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije za 2020. godinu te pitanjima i prijedlozima koje su vijećnici postavljali županu Ivanu Anušiću.

Vijećnici su većinom glasova podržali prijedloge odluka za sve točke dnevnog reda. Tako je prihvaćeno da se ukupni konsolidirani proračun Županije za ovu godinu povećava za 35,26 milijuna kuna, pa umjesto dosadašnjih 1,60 milijardi kuna iznosi 1.635.581.370,58 kuna. Povoljnim su ocijenjeni i pokazatelji o stanju gospodarstva u 2020. godini.

- Bila je to jedna od uspješnijih godina osječko-baranjskog gospodarstva. Na primjer, po ostvarenoj dobiti osječko-baranjsko gospodarstvo je treće u Hrvatskoj, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ostvarena neto dobit iznosi 1,3 milijardi kuna, a prošle je godine kod nas ostvaren najveći rast dobiti u odnosu na prethodnu godinu, oko 70 posto. Prema prvim pokazateljima, očekujemo da i ova godina s financijskog aspekta bude još jedna dobra godina. Očekujemo blagi rast i u tako zahtjevnoj godini, osobito što znamo da je u drugoj polovici godine došlo do inflatornih kretanja, kao i problema na svjetskom tržištu u vezi sirovina i energetike - kazao je predsjednik HGK Županijske komore Osijek Zoran Kovačević

Vijećnička pitanja županu danas su postavili vijećnici Zlatko Ahić, Krešimir Čabaj, Marija Miličić, Zlatko Adjulović, Sanja Bježančević, Ivica Mandić, Marko Bogatić i Domagoj Mikulić.

- Izgradnja nove I. gimnazije u Osijeku počinje iz Nove godine, a sada smo u završnoj fazi javne nabave i uskoro donosimo odluku o najpovoljnijem izvođaču radova. Izgradnja treba početi nakon isteka rokova za žalbene postupke, a sredstva smo osigurali kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vjerujem da ćemo u roku od oko dvije godine imati novu, modernu i najkvalitetniju školu - rekao je župan Ivan Anušić na pitanje vijećnika Marka Bogatića o trenutnoj situaciji u vezi ovog projekta, inače vrijednog oko 100 milijuna kuna, a za koji su sada osigurana sredstva iz europskih fondova, što će ujedno značiti smanjenje financijskog udjela županije.

Na pitanje vijećnika Domagoja Mikulića o trenutnom stanju projekta revitalizacije područja bivšeg OLT-a u Osijeku, župan je rekao:

- U ovom trenutku je završena konzervatorska studija koja nam je dala smjernice što i kako možemo u građevinskom smislu intervenirati na području bivšeg OLT-a. Napravljeno je i idejno rješenje, a sljedeći korak je dobivanje zemljišta bivšeg OLT-a u vlasništvo Osječko-baranjske županije, o čemu je Vlade RH donijela odluku na zadnjoj sjednici. Sada počinjemo izradu projektne dokumentacije koja će dati detaljan opis svega što će se raditi, a s tim dokumentima krećemo prema fondovima EU. Naime, u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. predviđena su sredstva upravo za takvu vrstu investicija - rekao je župan Anušić te dodao:

- Planiramo obnovu na cijeloj lokaciji, a riječ je o površini od 5,5 hektara u samom centru Osijeka i atraktivnoj lokaciji, no u ovom trenutku potpuno neiskorištenom prostoru, ruglu grada koje ćemo pretvoriti u nešto odlično, kvalitetno, na korist i uslugu svih građana županije. Dio objekata će se prenamijeniti, izgradit će se novi sadržaji, alternativna kulturna scena dobit će svoj prostor, izgraditi stambeno-poslovni objekti, a naravno sve to uz korištenje novca iz fondova EU. Jedan od projekta koji će se graditi je Sportski inkubator, prvi takav u Hrvatskoj, pa i šire, uz koji je i 50 metarski olimpijski bazen. Inkubator će omogućiti stručno i znanstveno praćenje, savjetovanje i usmjeravanje djece od najranije dobi prema sportu u kojem mogu dati naglasak na temelju njihovih predispozicija - pojasnio je župan Anušić.

Župan je prihvatio prijedlog vijećnice Marije Miličić da se provjeri da li su osigurana sredstva za dovršetak procesa razminiranja minsko-sumnjivih područja Osječko-baranjske županije do 2023. godine. Razmotrit će i prijedlog Zlatka Ajdulovića o pokretanju Industrijske srednje škole u Belišću, međutim - naglasio je - nužno je sustav obrazovanja prilagoditi potrebama tržišta, osobito s aspekta osiguranja potrebne radne snage. Naime, dolazak stranih radnika više nije nepoznanica ni u Slavoniji i Baranji, pa je sve više slučajeva dolazaka radnika iz Indije, Nepala, Ukrajine i Kosova na slavonska gradilišta.

U vezi izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak župan je istaknuo da od 9. prosinca počinje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš, počinje i izrada projektne dokumentacije, a izgradnja Centra mora početi do 2023. godine. Trenutna procjena vrijednosti ove investicije je oko 630 milijuna kuna.

Na početku sjednice vijećnici su informirani da je Samir Haj Barakat 15. studenoga podnio zahtjev za stavljanje mandata vijećnika u mirovanje. Umjesto njega SDP je sa svoje kandidacijske liste odredio Biljanu Kajgana Petričević, koja je na današnjoj sjednici položila prisegu i tako postala nova županijska vijećnica.