Na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Europske unije (EYCS) krajem 2018. godine usvojena je nova Europska strategija za mlade za razdoblje od 2019. do 2027. godine, na temelju koje je uspostavljen Dijalog EU-a s mladima.

Dijalog EU-a s mladima uspostavljen je kao jedan od instrumenata dijaloga s mladima i organizacijama koje se bave mladima, uključujući donositelje odluka na svim razinama, znanstvenike, stručnjake te ostale relevantne dionike u području politika za mlade. Dijalog EU­-a s mladima služi kao platforma za kontinuirane zajedničke konzultacije o izazovima, temama i prioritetima od značenja za mlade s ciljem što većeg uključivanja mladih, posebice mladih s manje mogućnosti.

Trenutno se provodi VII. ciklus Dijaloga EU-a s mladima na zajedničku temu Stvaranje mogućnosti za mlade (Creating Opportunities for Youth), u razdoblju od siječnja 2019. do sredine 2020. godine, tijekom predsjedavanja Rumunjske, Finske i Hrvatske Vijećem Europske unije.

Hrvatska tema za vrijeme predsjedanja je „MOGUĆNOSTI ZA MLADE U RURALNIM PODRUČJIMA".

U konzultacijski proces Dijaloga EU-a s mladima uključuju se sva tijela državne uprave, institucije i organizacije, odnosno donositelji odluka, s ciljem rasprave o temama i izazovima s kojima se mladi danas svakodnevno susreću.

Kako bi se mladima omogućilo punopravno sudjelovanje u konzultacijskom procesu, izrađen je anketni upitnik, namijenjen mladima između 15 i 30 godina starosti, u kojem izravno mogu iznijeti svoje stavove te tako sudjelovati u oblikovanju politika i donošenju odluka koje se tiču mladih u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Navedeni upitnik dostupan je na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj,  mlade i socijalnu politiku i poveznici eupita.eu. (http://eupita.eu/ukljuci-se/reci-nam-sto-mislis-ispuni-upitnik/)

Anketni upitnik ovim putem objavljujemo na web stranici Osječko-baranjske županije te pozivamo mlade da se ispunjavanjem ankete uključe u proces Dijaloga EU-a s mladima.

Rezultati konzultacijskog procesa Dijaloga EU-a s mladima uzimaju se u obzir pri izradi dokumenata na Radnoj skupini za mlade Vijeća Europske unije, koje na razini ministara usvaja Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. Na taj način zajednički kreiramo  politike za mlade na Europskoj razini koje postaju obvezujuće na nacionalnim razinama u državama članicama.

Hrvatska je u proteklom ciklusu uključenosti mladih u proces Dijaloga EU-a s mladima zauzela visoko 4. mjesto u Europskoj uniji po broju mladih koji su sudjelovali u Dijalogu. Želimo da u ovom ciklusu još povećamo participiranje i doprinos mladih u Hrvatskoj u kreiranju budućih politika i mjera za mlade te da Hrvatska bude medu zemljama koje su po uključenosti i stavovima mladih dale najveći doprinos.

Rok za ispunjavanje Upitnika je 27. rujna 2019. godine.

Osječko-baranjska županija prije šest mjeseci pokrenula je projekt „Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva“ kao jednu od vlastitih mjera ublažavanja negativnih demografskih trendova, te njihovog utjecaja na broj i udjel radno aktivnog stanovništva, nedostatak potrebne radne snage te gospodarski rast i razvoj. Nakon opsežnih priprema i donošenja niza potrebnih odluka i ugovora, danas (10. srpnja 2019. godine) župan Ivan Anušić potpisao je ugovore s prvim korisnicima ovog projekta, odnosno s korisnicima stambenih kredita kojima Županija subvencionira kamatnu stopu od jednog postotnog poena na odobreni kredit poslovne banke.

- Naš projekt podržali su za sada gradovi Osijek i Beli Manastir te općine Bilje, Erdut, Koška i Magadenovac. Time su dodatno poboljšali uvjete za korisnike ovog zaista vrlo kvalitetnog projekta koji će donijeti pomak i u demografskom smislu u komu svi pokušavamo napraviti iskorak. Ovo je samo jedna od mjera koje radimo i tako nastavljamo dalje, a nakon određenog vremena dobit ćemo i konkretne rezultate. Ukupni kreditni potencijal sada iznosi 50 milijuna kuna, a najviši iznos kredita koji Županija subvencionira je 500.000,00 kuna, za što smo osigurali sredstva za subvenciju. Danas potpisani ugovori odnose se na kredite u vrijednosti 5,8 milijuna, što znači da još imamo dovoljno prostora i za druge korisnike, a ne sumnjam da će se pojaviti. Vjerujem da ćemo ići i u osiguranje novih sredstava za nove subvencije te da će nam se pridružiti i ostale općine i gradovi kako bi i na njihovom području osnažili demografske mjere - rekao je župan Ivan Anušić.

Banke koje su uključene u projekt do sada su zaprimile 17 zahtjeva za subvenciju kamate na stambene kredite, a stručno povjerenstvo za provedbu projekta odobrilo je 14, i to za osam stanova i tri kuće u Osijeku, te po jednu kuću u Belom Manastiru, Tenji i Bilju. Potpisani krediti kreću se u rasponu od 270.000 do 500.000 kuna, subvencije za svakog korisnika iznose dva postotna poena (1 posto Županija plus 1 posto Grad Osijek, odnosno Beli Manastir i Općina Bilje). U pripremi za odobravanje subvencije su i tri preostala zahtjeva, a pristižu novi.

- Nakon intenzivnih aktivnosti na pripremi projekta, danas smo potpisali prve ugovore s korisnicima te tako došli do završnog čina zbog koga smo i pokrenuli projekt. Potpisani ugovori s 14 korisnika su ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna. Tim ugovorima županija se obvezuje subvencionirati kamatu s jednim postotnim poenom na sljedećih 10 godina otplate kredita, a u ugovoru su navedene i obveze jedinica lokalne samouprave koje će pokriti svoje obveze prema korisnicima kao i županija. Obveze korisnika, između ostalih, su prijava prebivališta na području gdje se kupuje nekretnina, te da nekretninu ne smiju prodati sljedećih pet godina niti odjaviti prebivalište, a ukoliko to učine bit će obvezni vratiti subvenciju koju je dodijelila županija - istaknula je Ivana Katavić Milardović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Osječko-baranjske županije.

Zadovoljstvo odobrenim subvencijama iskazali su svi potpisnici ugovora. Tako je Martina Rado rekla kako je kupila stan u Osijeku, na Jugu 2, a subvencija će joj puno značiti za mjesečne troškove. Zahvalila je Osječko-baranjskoj županiji te pozvala i druge potencijalne korisnike da iskoriste ovu mjeru.

Manuel Magdić je iz Kutine došao studirati u Osijek prije 12 godina. – Nakon studiranja i zaposlenja, odlučio sam ostati u Osijeku, gdje sam kupio nekretninu. Ovo je jedna od jako lijepih mjera kojima Županija, zajedno s pojedinim jedinicama lokalne samouprave, pomaže pogotovo nas mlade koji krećemo u život - ističe Manuel koji nagodinu planira ući u bračne vode, pa je - kako dodaje - uz subvenciju Županije odlučio kupiti veći stan.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Zamjenik župana Goran Ivanović danas, 10. srpnja 2019. godine, nazočio je otvorenju završnice ekipnog Državnog juniorskog prvenstva u tenisu u organizaciji Teniskog kluba Osijek. Natječu se članovi teniskih klubova Osijek, Zagreb, Ogulin, Split, Prečko, Top Spin, Kvarner i Vulpes.

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Župan Ivan Anušić danas (8. srpnja 2019. godine) potpisao je ugovore za radove na energetskoj obnovi 10 zgrada javne namjene u okviru projekta Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora. Ukupna vrijednost tih projekata je 50.206.774,00 kuna, s tim da sredstva Europske unije iznose 29.774.969,38 kuna, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije 13.590.846,81 kuna te Osječko-baranjske županije 6.840.957,81 kuna. Ugovore su potpisali predstavnici izvođača radova, tvrtke Fasader boja d.o.o., Emax d.o.o., Zuber d.o.o., Komjetan gradnja, K.M.D. servis d.o.o., Find-ing d.o.o., Ukras d.o.o i Elektro-Knochl d.o.o..

Od danas tako može početi energetska obnova zgrada Doma za starije i nemoćne osobe Osijek, Osnovne škole Laslovo, Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo, Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera Đurđenovac, Elektrotehničke i prometne škole Osijek, Osnovne škole Dora Pejačević Našice, Područne škole Satnica, Osnovne škole Lug, Područne škole Vardarac te Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" Đakovo - zgrada razredne nastave.
- Ovim potpisivanjem ugovora nastavljamo kontinuiranu obnovu javnih zgrada u vlasništvu Županije. Od ukupno 54 projekta do sada je uspješno završeno 19 projekata energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, sada potpisujemo 10 ugovora s izvođačima radova, a nastavljamo pripreme za početak radova na još 25 objekata. Za najviše dvije godine planiramo završiti tih 35 objekata, a time bi završili energetsku obnovu svih zgrada kojima je vlasnik županija, od osnovnih i srednjih škola, domova za starije i nemoćne osobe, domova zdravlja do Opće županijske bolnice Našice - rekao je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije koja je najuspješnija hrvatska županija u energetskoj obnovi javnih zgrada, a po sadašnjoj dinamici i vrijednostima čini se da će tako i ostati.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU Nataša Tramišak dodaje kako su danas potpisani ugovori i projekti izuzetno velike vrijednosti. Obnove Elektrotehničke i prometne škole Osijek te Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera Đurđenovac iznose po 12 milijuna kuna, dok je obnova Doma za starije i nemoćne osobe Osijek 10 milijuna kuna.

- Radi se na području cijele županije. Već idući tjedan potpisat će se još 10 ugovora s izvođačima radova, a podsjećam da ukupna vrijednost svih 54 projekta iznosi 178 milijuna kuna, a ovih 35 projekata je vrijedno 116 milijuna kuna. Dakle, u tijeku je zaista veliki investicijski ciklus na obnovi zgrada u vlasništvu Osječko-baranjske županije - naglasila je Tramišak.

Uz zahvalu Osječko-baranjskoj županiji na besprijekorno odrađenim pripremnim radnjama i potpori, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Osijek Vjekoslav Ćurić istaknuo je da će obnovom sve tri zgrade korisnicima Doma biti omogućen još ugodniji život, a ujedno će se ostvariti značajne uštede, na primjer samo na grijanju uštedjet će se godišnje pola milijuna kuna.

Ravnatelj Elektrotehničke i prometne škole Osijek Antun Kovačić pak ističe kako će uvjeti školovanja 1.100 učenika, kao i rad zaposlenika nakon ove cjelovite obnove biti znatno unaprijeđeni i bolji.

Sporazum o sufinanciranju Programa izgradnje Sustava navodnjavanja Puškaš, ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna, danas su u Osijeku potpisali župan Ivan Anušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Izgradnja će trajati do 2021. godine, s time da Hrvatske vode osiguravaju 13,6 milijuna kuna, a 3,4 milijuna kuna Osječko-baranjska županija.

- Danas smo potpisali dodatno ulaganje za SN Puškaš koje je potrebno da bi se voda iz Dunava mogla ubacivati u Topoljski Dunavac u vrijeme kada vodostaji nisu dovoljno visoki da bi voda gravitacijski ušla na to područje. Tako ćemo osigurati život u tom ekološkom području te vodu potrebnu za navodnjavanje, no razmišljamo i razvojno, pa će se uz obuhvaćenih 916 hektara, sustav moći nadograditi za još 750 hektara te dobiti respektabilnih više od 1.600 hektara pod navodnjavanjem na tom dijelu Baranje. Nadam se da će naši poljoprivrednici iskoristiti šansu, te da će se u iduće 2-3 godine ovaj sustav uspostaviti u cijelosti - rekao je Đuroković. Dodao je kako je bez sustava navodnjavanja, a zbog aktualnih klimatskih promjena teško postići stabilnu poljoprivrednu proizvodnju posebice povrtlarskih kultura. Zato se preko Hrvatskih voda, resornih ministarstava i fondova čine veliki napori kako bi se razvila potrebna infrastruktura i stvorili preduvjeti da naši poljoprivrednici koriste ono što imamo - dobro tlo i obilje vode.

Naime, SN Puškaš obuhvaća 916 hektara na području Općine Draž, a potrebne količina vode za navodnjavanje osiguravaju se iz akumulacije Topoljski Dunavac. Budući da je uočeno da se crpljenjem vode narušava biološki minimum tog izvora, planirana je crpna stanica Šarkanj na Šarkanjskom Dunavcu kako bi se osiguralo potrebnu količinu vode za biološki minimum, kao i za optimalno stanje vode za navodnjavanje za vrijeme sušnih razdoblja. Budući korisnici ovoga sustava navodnjavanja koji imaju poljoprivredne površine u njegovom obuhvatu su tvrtka Belje d.d. Darda s površinom od 500 hektara i PZ Bajmak s površinom od 416 hektara.

Za potrebe Sustava navodnjavanja Puškaš predviđena je stoga izgradnja 11 novih ustava s odgovarajućim propustima na kanalskoj mreži melioracijskog sustava Puškaš. Voda se zahvaća iz akumulacije Topoljskog Dunavca te se postojećom CS Puškaš potiskuje u kanal Puškaš i dalje u kanalsku mrežu upušta se preko ustava i propusta. Ovim projektom predviđa se i uređenje kanalske mreže dijelom čišćenjem pokosa od obalnog raslinja te izmuljenje i produbljenje kanala na projektiranu niveletu. Također na krajevima dva kanala potrebno je izraditi zatvaranje kanala kako bi se osiguralo funkcioniranje sustava, odnosno kako se voda iz njih ne bi izlijevala u kanal Stara Borza.

- Osječko-baranjska županija projektira i gradi sustave navodnjavanja te se i na taj način pripremamo za intenzivniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju uz, na žalost očigledne, promjene klime na koje moramo biti spremni i u ulozi potpore našim poljoprivrednicima. Moramo im stoga osigurati sustave za navodnjavanje, kvalitetno tržište i infrastrukturu, poput Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće za koji su sredstva osigurana i vjerujem da će iduće godine biti završen - istaknuo je župan Anušić.

• 
• 
• 
• 
• 
•  

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling dodaje kako je Osječko-baranjska županija na objavljeni natječaj za izgradnju sustava navodnjavanja iz Programa ruralnog razvoja prijavila tri projekta ukupne vrijednosti 46 milijuna kuna. Sredstvima EU (85 %) i RH (15 %) stvorit će se tako uvjeti za izgradnju sustava navodnjavanja Mala šuma - Veliki vrt, Budimci-Krndija te Poljoprivredni institut Osijek. - Sada smo i pri ishođenju građevinske dozvole za proširenje SN Gat koji vodu osigurava iz postojeće crpne stanice Gat koja uzima vodu iz rijeke Drave. Vrijednost izgradnje je 24 milijuna kuna, a nadamo se da će stavljanjem sustava u funkciju uz velikog korisnika i mali proizvođači pokrenuti proizvodnju - rekla je Wendling te podsjetila da se izgradnjom sustava navodnjavanja postižu mnoge koristi, od veće vrijednosti zemljišta i sigurnije proizvodnje do većih prinosa i prihoda.

Direktor VGO Osijek Željko Kovačević pak ističe kako Hrvatske vode u suradnji s Osječko-baranjskom županijom upravo pripremaju devet projekata ukupne vrijednosti pola milijarde kuna, čime će ovo područje dobiti novih 5.000 hektara pod navodnjavanjem. To je itekako velik broj jer se u Hrvatskoj trenutno navodnjava samo 22.000 hektara ili manje od 2 posto poljoprivrednih površina.

Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, ispred katedrale u Đakovu u večernjim satima 5. srpnja 2019. godine otvoreni su 53. Đakovački vezovi. Početak svečanosti najavili su jahači na lipicancima Egele Đakovo, sa zastavama i uz zvuk tamburice, a manifestaciju su otvorili veleposlanik zemlje partnera Vezova, Slovačke Republike, Peter Susko, izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić. Naglasili su ljepotu i tradiciju Slavonije, njezino srce - Đakovo i njegov ponos - Đakovačke vezove. Među brojnim uzvanicima bili su i đakovačko-osječki nad/biskupi Đuro Hranić, Marin Srakić i Ivan Ćurić.
Potom je održana scenska slika “Spremit ću se ja i sama”, čiji je scenarist Mirko Ćurić, a redatelj Darko Milas. Više od stotinu izvođača donijeli su priču u čijem je središtu žena koja je i u prijašnje, tradicionalno vrijeme, uronjeno u ovu sredinu, bila odlučna, prkosna te imala stav, svoje ja. Scenska slika donijela je ljubavnu priču iz 1878. godine kada Đakovo dobiva novog biskupa, gradi se katedrala, a Đakovo se razvija i mijenja dotadašnju sliku.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Bogati program Đakovačkih vezova održavao se od 21. lipnja do 07. srpnja, no središnja događanja bila su zadnjeg dana, u nedjelju 7. srpnja, kada je svečani mimohod više od 2.500 sudionika pratilo oko 30.000 posjetitelja. Među uzvanicima bili su i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, zamjenik župana Goran Ivanović, gradonačelnik Đakova Marin Mandarić i drugi.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

U sklopu 53. Đakovačkih vezova na završnoj priredbi „Slavonijo, zemljo plemenita“ održao se „Izbor najboljeg nošenog narodnog ruha“, natjecanja čiji je cilj prezentacija narodnih nošnji iz privatnog vlasništva s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Članovi Stručnog žirija dodijelili su nagrade u tri kategorije: Snaše (1. mjesto Eva Plavšić iz Beravaca, 2. Martina Galović iz Satnice Đakovačke i 3. Jasminka Mihalj iz Velike Kopanice), Momci (Filip Beketić iz Lužana, Danijel Kolarević iz Starih Mikanovaca i Luka Dorić iz Budrovaca) te Djevojke (Barbara Mihić iz Gundinaca, Paulina Bilušić iz Starih Perkovaca i Ena Fligić iz Slobodnice), dok je nagradu za fotogeničnost dobila Nataša Pavlović iz Stuttgarta.

• 
• 
• 
• 
• 
•