Sredstvima Osječko-baranjske županije u naredna dva mjeseca izgradit će se i opremiti četiri dječja igrališta, i to u Ivanovcu, Beketincima, Bolmanu i Podravskoj Moslavni. Naime, ugovor o ovom projektu danas, 6. kolovoza 2019. godine, potpisali su zamjenik župana Goran Ivanović i direktor tvrtke Vojtek oprema d.o.o. Darko Vojtek, a tomu su nazočili i predstavnici jedinica lokalne samouprave gdje su predviđena igrališta - načelnik Općine Antunovac Davor Tubanjski, načelnik Općine Jagodnjak Stevo Mlinarević, v.d. pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalno-stambenu djelatnost Općine Čepin Marica Beraković i novoizabrani načelnik Općine Podravska Moslavina Dominik Cerić.

Vrijednost radova iznosi 514.976,10 kuna, a kako je Osječko-baranjska županija financirala i izradu projektne dokumentacije (24.250,00 kuna) ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 539.226,10 kuna.

- Danas smo potpisali ugovore za još četiri dječja igrališta koja će Osječko-baranjska županija donirati jedinicama lokalne samouprave na svom području. Igrala su multifunkcionalna i na njima se istovremeno može igrati veći broj djece, 15 do 20, te tako na određeni način podižemo standard dosadašnjih dječjih igrališta. Vrijednost svakog igrališta je 105.000 kuna - rekla je Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije koji je nositelj projekta.

Pročelnica Tramišak naglašava kako je Osječko-baranjska županija u protekle dvije godine izdvojila 2,5 milijuna kuna za izgradnju 22 dječja igrališta te ih opremila novim igralima. Osim u dječja igrališta, Županija je u zadnje dvije godine uložila četiri milijuna kuna u izgradnju i opremanje sportskih terena i igrališta, a najveća ulaganja bila su u srednjoškolska igrališta u Đakovu i Našicama.

Darko Vojtek, direktor i vlasnik Vojtek opreme d.o.o., kaže da tvrtka ima sjedište u Belom Manastiru, posluje diljem Hrvatske i šire, trenutno zapošljava 40 djelatnika, a drago mu što ih Osječko-baranjska županija prepoznaje kao kvalitetnog izvođača dječjih igrališta. Ističe da nova igrališta omogućavaju interakciju među djecom jer ih na svakom igralu istovremeno može biti više. Sprave su pretežno od aluminija, plastificirane, trajne su i mogu niz godina služiti svojom funkcijom, ali i kao ukras, a njihove certifikacije su jamstvo i za sigurnost. Igrališta imaju gumenu anti-stres podlogu.

- Znamo koliko su igrališta bitna za razvoj djece i njihovo slobodno vrijeme, pa je inicijativa župana Ivana Anušića da se grade po prioritetima u jedinicama lokalne samouprave, odnosno gdje do sada nisu postojala u takvom obliku. Iako su nova igrališta i igrala multifunkcionalna i interaktivna, sada s manje novaca gradimo više igrališta nego što se radilo prije dvije godine - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već 5. kolovoza, oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Dan pobjede svečano je proslavljen i u Osječko-baranjskoj županiji. Na platou pred kapelicom Kraljice mira položeni su vijenci i zapaljene svijeće, otvorene su 15. Sportske igre hrvatskih branitelja i njihovih obitelji na Pampasu, a proslava je završena večernjim koncertom grupe Zvučni zid i spektakularnim vatrometom.

Prva ernestinovačka kolonija kipara naivaca, organizirana je u prvoj polovini kolovoza 1973. godine, a sudjelovalo je 12 umjetnika. Kipari su stvarali u samom središtu mjesta, u ernestinovačkom parku. Svim sudionicima prve, kao i kasnijih kolonija, zajednička polazna osnova stvaralaštva je drvo, tj. hrastova debla te zaokupljenost bliskim, svakodnevnim temama. Iz toga je, kao najčešće rješenje, proizlazila stojeća figura izrađena u drvnoj masi.

I danas, nakon 46 godina Kiparska kolonija odolijeva, prkosi vremenu i od tada, Ernestinovo je najznačajnije i najveće sastajalište kipara naive koji od jutra do večeri u kolovozu na otvorenom, u Parku skulptura, stvaraju monumentalna djela i urezuju tragove dlijeta u trupac starog slavonskog hrasta. Izrađene skulpture se postavljaju u samom parku, te uz glavnu ulicu u Ernestinovu. Na ovogodišnjoj, 46. Kiparskoj koloniji sudjeluje 10 kipara i  10 slikara. Župan Anušić otvarajući Koloniju istakao je njen značaj u srcima ljudi ovog kraja, ne samo Ernestinova, nego i okolnih mjesta, a podržao je inicijativu upisa Kiparske kolonije Ernestinovo u  popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, za što je složena procedura upravo započela.

Zahvaljujući entuzijazmu male skupine ljudi, Petra Smajića, Siniše Tešankića i Mate Tijardovića, Ernestinovo je naširoko poznato po svojoj jedinstvenoj Kiparskoj koloniji naive. Posebnost i bogatstvo različitosti kojom Općina Ernestinovo odiše, kulturno nasljeđe i izvorni umjetnički izričaj kojim se mještani ponose upravo je Kiparska kolonija naive, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi.

U ranim jutarnjim satima 1. kolovoza 1991. srpski pobunjenici su uz pomoć tzv. JNA napali policajce, gardiste i pripadnike civilne zaštite koji su se nalazili u zgradi policije, tražeći njihovu predaju. Nakon cjelodnevne opsade i granatiranja, postaja je zauzeta, a preživjeli hrvatski branitelji zvjerski su likvidirani. Pružajući herojski otpor brojnijem i neusporedivo bolje naoružanom velikosrpskom agresoru, i ne pomišljajući na predaju, živote je izgubilo 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri člana Civilne zaštite, a njihova mrtva tijela su izmasakrirana. Tisuće hrvatskih civila iz Aljmaša, Dalja i Erduta izbjeglo je toga dana pred srpskim paravojnim postrojbama u Osijek.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast su im, uz obitelji i mještane odali izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske župan Ivan Anušić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivan Vukić, predstavnici udruga branitelja,  jedinica lokalne samouprave i brojni drugi. Odavanje počasti započelo je minutom šutnje za poginule. “Okupili smo se ovdje da bismo odali počast hrvatskim braniteljima koji su nesebično dali svoje živote za neovisnost Republike Hrvatske”, rečeno na početku svečanosti, a potom su nabrojana imena svih poginulih.  Župan Anušić izrazio je duboko poštovanje obiteljima poginulih hrvatskih branitelja. Ne mogu se oteti dojmu da svaki put kad ovdje dođemo imamo neki nedefinirani osjećaj. Imam osjećaj da pravda nije zadovoljena. Pravda nije zadovoljena nakon 28 godina, rekao je Anušić. Još uvijek se ljudi koji su počinili taj strašan zločin nisu privedeni pravdi. Nepravde koje su se desile i koje se dešavaju hrvatskom narodu, a posebno hrvatskim braniteljima, generiraju nove nepravde i možda nove sukobe u budućnosti, kazao je između ostalog Anušić.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Studijsko tehnička dokumentacija geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije“ potpisan je 26. srpnja 2019. godine između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Osječko-baranjske županije.

Cilj Projekta je izrada studijsko-tehničke dokumentacije geotermalnog potencijala cijelog područja Osječko-baranjske županije koja će predstavljati osnovu za provedbu daljnjih istraživanja i ulaganja u korištenje geotermalne energije. Glavni rezultat projekta bit će odabir najperspektivnijih lokacija za eksploataciju geotermalnih voda unutar postojećih prostornih planova i potreba specifičnih područja s ciljem definiranja zona interesa. U zonama interesa izdvojit će se lokacije povoljne za planiranje detaljnih istraživanja te izraditi financijska procjena daljnjih istražnih radova uzimajući u obzir tehničke aspekte i namjenu  korištenja geotermalne energije.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.201.000,00 kunu, od čega Europska unija sufinancira 2.720.850,00 kuna. Početak projekta je 1. kolovoz 2019. godine, predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci.

Na sastanku održanom 26. srpnja 2019. godine pet izvođača uvedeno je u posao na izvođenju radova energetske obnove za još 8 objekata javne namjene na području Osječko-baranjske županije.

Riječ je o energetskoj obnovi osnovnih škola Vladimir Nazor, područne škole Čepinski Martinci i Antunovac, područne škole Ivanovac koju izvodi tvrtka FIND-ING d.o.o., obnovi zgrade Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića i Medicinske škole Osijek, zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Beli Manastir i zgrade I. gimnazije Osijek, koju izvodi tvrtka Izo građenje konzalting d.o.o., obnovi osnovne škole Petrijevci koju izvodi tvrtka EMAX d.o.o., obnovi osnovne škole Gorjani koju izvodi tvrtka Ukras d.o.o. i obnovi Osnovne škole Matija Gubec, Piškorevci koju izvodi tvrtka Elektro-knochl d.o.o.

Ukupna vrijednost navedenih radova iznosi 19.715.829,31 kunu, a rok izvedbe radova je 8 do 10 mjeseci od dana uvođenja u posao.

Uz već ranije uvedene izvođače radova u posao započela je energetska obnova 16 zgrada javne namjene u vlasništvu Osječko-baranjske županije.