Vijesti

Ministarstvo RRFEU odobrilo još 11 milijuna kuna za EU projekte Osječko-baranjske županije

mini IMG 1059 thOsječko-baranjska županija podnijela je šest prijava na Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobrilo je 10.945.972,98 kuna kao bespovratna sredstva namijenjena za sufinanciranje provedbe tih EU projekata. Danas, 6. rujna 2021. godine, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak uručila je županu Ivanu Anušiću šest navedenih ugovora, i to na gradilištu Gospodarskog centra na tzv. S cesti u Osijeku. Uručenju je nazočio i Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka.

Ukupna vrijednost odobrenih sredstava za danas dodijeljene ugovore iznosi 10.945.972,98 kuna, od čega se 9.382.986,31 kuna odnosi na projekt izgradnje Zgrade 1. Gospodarskog centra u Osijeku. Ostatak sredstava raspodijeljen je na projekte energetske obnove zgrada Osnovne škole Petrijevci, OŠ Milka Cepelića Vuka - PŠ Beketinci, OŠ Matija Gubec Piškorevci, OŠ Josipa Kozarca Semeljci - PŠ Koritna te OŠ  "Matija Gubec" Magadenovac.

- Danas smo dodijelili šest ugovora vrijednih gotovo 11 milijuna kuna u projektima u kojima je Osječko-baranjska županija nositelj i korisnik ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava. Dodjelu provodimo na gradilištu Gospodarskog centra jer se najvrjedniji ugovor (9,38 milijuna kuna) odnosi upravo na pomoć iz državnog proračuna u sufinanciranju izgradnje ovog Centra, odnosno dodijeljeno je Osječko-baranjskoj županiji kako bi pomogli u njihovom udjelu u sufinanciranju projekta. Nadam se da će ova financijska injekcija pomoći u brzoj realizaciji Gospodarskog centra te da ćemo ga u narednih godinu dana vidjeti izgrađenog i potom u punoj funkciji i namjeni, a to je održavanje sajamskih i svih drugih manifestacija Grada Osijeka, povećanje broja sajamskih manifestacija te omogućavanje kvalitetnijeg sajamskog prostora malim i srednjih poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima, a ujedno ćemo dati jednu novu vizuru Osijeku u ovom dijelu grada - kazala je ministrica Nataša Tramišak.

Najavila je kako će Ministarstvo uskoro podijeliti i druge ugovore za sufinanciranje EU projekata za područje Osječko-baranjske županije, odnosno još 49 ugovora čija je ukupna vrijednost više od 78 milijuna kuna, čime će se značajno podržati općine i gradove te njihova komunalna društva da brže i bolje realiziraju europske projekte.

- Gospodarski centar je projekt Osječko-baranjske županije na području grada Osijeka, a Grad je partner na ovom projektu jer smo osigurali zemljište za izgradnju čija je vrijednost oko 26 milijuna kuna. Zajedničkom suradnjom Županije, Grada Osijeka i Vlade Republike Hrvatske konačno ćemo dobiti primjereno mjesto za razvoj i unaprjeđenje gospodarskih i sajamskih aktivnosti kojeg do sada nismo imali - rekao je zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin te zahvalio županu Ivanu Anušiću i Osječko-baranjskoj županiji što niz važnih i velikih županijskih projekata provode na području Grada Osijeka.

Župan Ivan Anušić naglasio je da je Gospodarski centar investicija koja je prijeko potrebna ne samo gradu Osijeku već i cijelom istoku Hrvatske.

- Uz danas uručene ugovore za izgradnju Zgrade 1. Gospodarskog centra, nastavljamo s radom i na projektima energetske obnove osnovnih škola. Projekt energetske obnove započeli još na početku prošloga mandata te smo obnavljali sve objekte kojima smo osnivač, dakle osnovne i srednje škole, domove za stare i nemoćne, domove zdravlja i đačke domove, a danas nam je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU uručilo i ugovore za energetsku obnovu zgrade pet osnovnih i područnih škola. Iako neki kritičari vole reći da je ovdje riječ o hladnim investicijama u infrastrukturu, Gospodarski centar je upravo suprotno. Centar bi trebao generirati nove gospodarske i sajamske aktivnosti cijelog istoka Hrvatske, a svi pokazatelji ukazuju na trend rasta u Osječko-baranjskoj županiji i kad je riječ o broju zaposlenih, gospodarskim aktivnostima te konsolidiranoj dobiti čime je Županija došla na drugo mjesto u Hrvatskoj upravo po tom skoku - zaključio je župan. Dodao je kako je konačno suradnja s Gradom Osijekom odlična i na zadovoljstvo svih žitelja grada.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProIdf89e68e2c8

Otvorena 12. konferencija KulenDayz

Već dvanaestu godinu u Osijeku se od 4. do 9. rujna 2021. godine organizira informatička konferencija Kulendayz koja okuplja informatičare iz cijele Hrvatske, ali i svijeta. Ova konferencija je posebna zbog svog opuštenog stila i poznatih predavača, a veliki naglasak stavlja na komunikaciju i suradnju cijelog IT sektora. Program se sastoji od preko pedeset predavanja i deset cjelodnevnih treninga iz raznih tehnologija i dizajna uz poseban program iz upravljanja projektima, a tu je i program namijenjen djeci školskog uzrasta- KulenDayz Kidz kako bi se najmlađi zainteresirali i uključili u svijet informatike. Konferencija se održava u prostoru Stare Pekare i Akademije za umjetnost, etno hotelu u Kopačevu i eko centru Zlatna Greda.

Sudionike je pozdravio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić koji je pohvalio napore organizatora u pripremi konferencije.

- KulenDayz je u proteklih dvanaest godina zaista postao brend grada Osijeka, a drago mi je da je unatoč pandemiji koronavirusa zadržao svoj status i ponovno privukao velik broj sudionika, njih čak 400 iz 16 zemalja svijeta. Organizatori su mislili i na najmlađe za koje je osmišljeno puno radionica, a vidljivo je da su nove generacije znatno naprednije kad je u pitanju informatička pismenost – kazao je Lukić.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProId62ab7df6f2

"Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije - suradnjom do očuvanja identiteta"

U osječkom Kulturnom centru, u subotu, 4. rujna 2021. godine održan je simpozij „Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta“ povodom 30. obljetnice postojanja Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba, osnovane 1991. godine. Simpoziju je nazočio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić.

- Osječko-baranjska županija na sve načine nastoji pomoći Hrvatima u Vojvodini kojih je nažalost sve manje. U samo pola stoljeća broj Hrvata se smanjio za čak 70 posto, najvećim dijelom zbog protjerivanja tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća. Svjesni smo i nejednakosti u pravima koja uživaju nacionalne manjine u Hrvatskoj u usporedbi s pravima Hrvata u Republici Srbiji. Sljedeće godine ondje se održava popis stanovništva, a velik dio Hrvata se pribojava izjasniti tako kako bi izbjegli veće probleme i pritiske – istaknuo je Lukić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako su ovakvi simpoziji dobrodošli kako bismo široj javnosti predstavili položaj Hrvata izvan domovine, u ovom slučaju u Republici Srbiji.

- Najveći problem je u tome što institucije susjedne države nisu prihvatile i procesuirale sve počinjene zločine nad Hrvatima, a važno je napomenuti da je i iseljeno nekoliko desetaka tisuća Hrvata. Upravo zbog toga Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će i u budućnosti partneri na ovakvim događajima kako bismo osvijestili i senzibilizirali javnost o uvjetima života naših sunarodnjaka izvan domovine. Nužna su nam i saznanja o svemu onome što možemo učiniti kako bismo im pomogli u ostvarenju prava koja uživaju ostale nacionalne manjine.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov osvrnuo se na izazove s kojima je suočena hrvatska zajednica u Republici Srbiji.

- Najveći izazov s kojim se suočavaju Hrvati u Republici Srbiji je činjenica da su potpuno isključeni iz procesa donošenja odluka. Ne možemo riješavati probleme u institucijama, pregovaramo ad hoc u riješavanju naših potreba i interesa, ali sve je to daleko od onoga što bi jedno institucionalno uokviravanje u strukture vlasti moglo pomoći u artikuliranju interesa pripadnika hrvatske zajednice. Jedna od posljedica toga je da politike suočavanja s prošlošću još uvijek prešućuju, niječu i zatomljuju činjenicu da je bilo zločina nad Hrvatima u Vojvodini 90-ih godina, da smo bili žrtve etničkog nasilja, progona, ubojstava i da danas, nakon 30 godina, još uvijek nemamo nijedan čin kojim se to komemorira. Voljeli bismo kad bi mi u srbijanskom društvu imali ono što Srbi imaju u Hrvatskoj – zaključio je Žigmanov.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProIda942101bf7

Najveća hrvatska fišijada u Belom Manastiru

Najveća hrvatska fišijada ove godine održana je u subotu 4. rujna na Trgu slobode u Belom Manastiru. Tradicionalna baranjska manifestacija ponovno je okupila velik broj natjecatelja i posjetitelja koji su mogli ući samo uz prikaz COVID potvrde ili negativnog testa te uz pridržavanje epidemioloških mjera.

- Veliko mi je zadovoljstvo što se na ovogodišnjoj fišijadi i u izazovnom vremenu pandemije uspjelo okupiti preko 130 natjecatelja i što se ponovno osjete lijepi mirisi Baranje i Belog Manastira. Uz natjecateljski dio posjetitelji će moći uživati i u izvedbama glazbenih gostiju te sajamskim proizvodima lokalnih udruga i proizvođača. Fišijada je je naš grad izdigla u marketinškom i gastronomskom smislu jer smo dobili priliku predstaviti široj javnosti značaj ribe, domaće začinske paprike i tradicije ovog kraja – kazao je gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob.

Manifestaciji je nazočio i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić koji je čestitao organizatorima na uspješnoj organizaciji.

- Fišijada je jedan od najprepoznatljivijih događaja u Osječko-baranjskoj županiji i izuzetno mi je drago da se i ove godine održava, unatoč epidemiološkim ograničenjima i nešto manjem broju natjecatelja nego ranijih godina. Baranja je gastronomska perjanica naše županije i važan čimbenik razvoja jer svojom ponudom postaje razlog dolaska u destinaciju – istaknuo je Lukić.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProIdb4c0e4e659

Stožer CZ o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Osječko-baranjskoj županiji

Članovi Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije na danas (3. rujna 2021. godine) održanoj sjednici razmatrali su aktualnu epidemiološku situaciju na području županije. Između ostaloga i podatak da je Osječko-baranjska, kao i još sedam kontinentalnih hrvatskih županija, na epidemiološkoj karti Europe raširenosti koronavirusa premještene iz narančaste u crvenu zonu.

Na sjednici su uvodno analizirani dnevni podaci koji glase: U zadnja 24 sata za područje Osječko-baranjske županije obrađeno je 277 uzoraka od kojih je 31 bio pozitivan na koronavirus. Najviše novopozitivnih osoba ima prebivalište na području grada Osijeka (14), slijede Donji Miholjac i Valpovo (po 3), Belišće i Našice (po 2), Beli Manastir i Đakovo (po 1) te općine Bilje (4) i Antunovac (1). Ukupno je hospitalizirano 27 osoba (26 u KBC Osijek i 1 u OŽB Našice), a dvije osobe su na respiratoru u KBC Osijek. Preminula je jedna osoba s područja grada Valpova, u dobi od 79 godina, a trenutno je 308 osoba u samoizolaciji.

- Ovog ljeta smo se svi malo opustili, no brojke nam govore da je virus stalno prisutan. Naime, samo šest dana ove godine nije bilo nitko novopozitivan, a prošle godine u kolovozu je bilo 183 zaraženih osoba, dok je u ovom kolovozu bilo 424. Sve nas je iznenadio prelazak iz zelene u crvenu zonu, međutim u prvoj polovici kolovoza imali smo dnevno prosječno desetak oboljelih, a u drugoj polovici mjeseca taj broj je bio 40-50, i to je povećanje koje nas je ubacio u crvenu zonu. Na sjednici smo zaključili da sve naše ustanove koje provode testiranja rade vrlo odgovorno i precizno, s tim što u odnosu na županije na obali Jadrana kod nas se ne radi tako veliki broj testiranja jer Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ i Klinički bolnički centar Osijek rade testiranja isključivo osoba koje imaju simptome, i to je razlog većeg postotka zaraženih - rekao je Mato Lukić, načelnik Stožera CZ OBŽ.

Najavio je početak školske godine na području cijele županije po modelu A, što znači da učenici redovito pohađaju nastavu u školi. No, ima i određenih pomaka te se učenici mogu povezivati po razredima i na slobodnim aktivnostima te mijenjati učionice, a školski obrok će se dijeliti u blagovaonicama. Zaštitne maske predviđene su samo u višim razredima ukoliko se ne može osigurati potreban razmak između učenika.

- U KBC-u Osijek hospitalizirano je 26 bolesnika, od čega su dva bolesnika u Respiracijskom centru. Trenutno je među hospitaliziranim pacijentima velika većina necijepljena, točnije njih 19, šest ih je cijepljeno, a jedna osoba je cijepljena samo jednom dozom. Prosječna dob hospitaliziranih pacijenata je 63 godine, a to je nešto niža dob od one koju smo do sada imali, međutim medijan je oko 50 godina. Prema kliničkoj slici hospitalizirani imaju srednje teške ili teške oblike bolesti, dok su oni s najtežim oblikom smješteni u Respiracijskom centru i zahtijevaju mehaničku ventilaciju. Općenito, svi pacijenti koji su primljeni u bolnicu imaju upalu pluća i nužna je dodatna intervencija, odnosno liječenje uz pomoć kisika - rekao je prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC Osijek, te dodao:

- Očekujemo porast broja hospitalizacija, prije svega jer se epidemija ubrzava, a i velika je rasprostranjenost delta soja virusa, kako u Europi tako i kod nas. Klinički bolnički centar spreman je na sve izazove koje nosi pandemija, naši kapaciteti su osigurani za prihvat bolesnika, a iako se nadamo da će ovaj četvrti val biti nešto povoljniji ipak ne smijemo prestati s pridržavanjem svih epidemioloških preporuka. Iako naša županija, pa i cijela Hrvatska dobro stoji po pitanju broja cijepljenih u odrasloj populaciji to je u epidemiološkim razmjerima i općenito u medicinskoj znanosti, relativno malen broj cijepljenih osoba - kazao je dr. sc. Domagoj Drenjančević. Istaknuo je da je procijepljenost osoblja u KBC-u oko 70 posto, no očekuje porast tog broja jer je dio zaposlenika prebolio koronavirus i sukladno preporukama čeka na cijepljenje.

Voditelj Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ dr. sc. Tomislav Dijanić kazao je kako se nastavlja s pozivima za cijepljenje bez naručivanja i to svim vrstama cjepiva, a do sada je tim putem cijepljeno 27.000 osoba.

- Posebno nas veseli podatak da je tijekom kolovoza zabilježen porast broja zainteresiranih za cijepljenje. U protekla dva tjedna broj cijepljenih je veći 50 posto u odnosu na tjedan prije toga za osobe koje su cijepljene prvom dozom. U brojkama, oko 2.500 ljudi je cijepljeno tjedno u protekla dva tjedna, od čega 1.500 prvom dozom. Razlog sve većem broju procijepljenih vidim dijelom u osvještavanju sugrađana o nužnosti cijepljenja, posebno zbog novih sojeva virusa, a dijelom i zbog povratka s godišnjeg odmora. Primjetan je i povećan broj mladih ljudi koji su se cijepili, a nadam se da će zainteresiranost i dalje rasti jer je cijepljenje jedini način sprječavanja širenja virusa - istaknuo je dr. sc. Dijanić  te prokomentirao ulazak slavonskih županija u crveno prema karti ECDC-a.

- Mi prije svega radimo ciljana testiranja zbog čega su brojke takve kakve jesu. Ipak, vidljiv je porast broja zaraženih u kolovozu, a ako pogledamo apsolutne brojke u našoj županiji one nisu tako velike kao u drugim županijama, međutim odnosi su drugačiji, odnosno broj pozitivnih u odnosu na broj testiranih. Nažalost, zaraženih ima i bit će ih, ali nema mjesta panici - zaključio je dr. Dijanić.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProId8d03ffeb16

Župan dodijelio potpore za poslijediplomski studij

Osječko-baranjska županija i ove je godine provela Natječaj za dodjelu potpora za poslijediplomski studij za akademsku 2020./21. godinu. Pristigle su 72 prijave, potom je za 65 kandidata koji su ispunjavali sve propisane uvjete raspodijeljeno ukupno 299.763,15 kuna, a danas (3. rujna 2021. godine) župan Ivan Anušić uručio je ugovore korisnicima potpore.

- Osječko-baranjska županija godinama dodjeljuje potpore za financiranje postdiplomskih studija, s tim da smo ove godine podigli iznos za dodjelu na ukupno 300.000,00 kuna. Ovim sredstvima želimo pomoći mladim ljudima u njihovom cjeloživotnom obrazovanju te kako bi stečena znanja i vještine uspješno primijenili u stvaranju bolje i kvalitetnije zajednice. Ovo je samo jedna od niza potpora Osječko-baranjske županije, poput besplatne školske prehrane, sufinanciranja kamate stambenih kredita ili besplatne studentske karte za vlak i brojnih drugih kojima svoje sugrađane nastojimo pratiti u svim segmentima njihova života - rekao je župan Ivan Anušić.

Među dobitnicima potpore je i Tamara Drezner Kovačić, inače vlasnica turističke agencije u Osijeku. - Potpora koju sam dobila pomoći će mi u završetku poslijediplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a posebno sam ponosna što sam zbog ostvarenog broja bodova bila peta na listi. Namjera mi je po završetku studija predavati, s obzirom da imam dosta iskustva u poduzetništvu te svoje znanje želim prenositi budućim generacijama - kazala je.

- Na PMF-u u Zagrebu studiram na smjeru Anorganska i strukturna kemija, a dobivena potpora poslužit će mi za pokrivanje troškova studija, posebno jer ću učestalo putovati u Zagreb. Trenutno sam zaposlen na Sveučilištu u Osijeku, na Odjelu za kemiju gdje radim kao asistent, a želja mi je ovdje ostati i tu graditi svoju budućnost - istaknuo je Milenko Korica.

View the embedded image gallery online at:
https://obz.hr/index.php/sve-vijesti?start=2046#sigProIdcc019f9257