Nakon provedenog postupka javne nabave za opremanje Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Osijek (Centar za autizam), župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas, 30. listopada 2018. godine, potpisao je ugovore o nabavi opreme s predstavnicima tvrtki dobavljača. Tako je - sukladno ugovoru o sufinanciranju opremanja Centra iz srpnja 2018. godine između Osječko-baranjske županije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Osijeka - župan zaključio ugovore za opremu ukupne vrijednosti 5,5 milijuna kuna, a razvrstanu u skupine od potrebne za terapiju i edukaciju, asistivnu tehnologiju, didaktičku opremu, opremu za kineziterapiju preko namještaja do sitnog inventara.

- Za Centar za autizam ugovorena je najmodernija oprema za programe rehabilitacije djece s teškoćama iz autističnog spektra. Ukupna vrijednost izgradnje Centra iznosi 14,5 milijuna kuna od čega je Osječko-baranjska županija financirala 9,5 milijuna kuna, 3,5 milijuna kuna su sredstva fondova Europske unije i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a 2 milijuna kuna je financijski udjel Grada Osijeka. Opremanje Centra iznosi 5,5 milijuna kuna (zajedno s PDV-om), a u tomu sudjeluju Županija, Grad Osijek i dva ministarstva, što znači da smo zajednički opremili objekt, no bitno je da je oprema najmodernija i da će koristiti djeci - rekao je župan Anušić.

Župan je najavio da će se 8. studenoga obaviti tehnički pregled objekta Centra, potom počinje njegovo opremanje, a početak rada očekuje se u drugom polugodištu školske godine 2018./2019. godine.

U poslovnom prostoru Razvojno-istraživačkog centru kompanije Ericsson Nikola Tesla u Osijeku danas, 30. listopada 2018. godine, održan je susret članova Kluba izvoznika. Ovu neformalnu udruge 30-ak hrvatskih kompanija koje izvoze ili podupiru izvoz prije sedam godina osnovao je tjednik Lider, a njihovi sastanci održavaju se četiri puta godišnje.  

Sudionike skupa pozdravili su župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zatim glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović i predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević, dok je voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler predstavila „Kontrolne ploče izvoza i ocjene izvozne klime“. Održan je potom okrugli stol na temu „Kakve mjere rasterećenja gospodarstva trebaju izvoznici?“, a članovi Kluba izvoznika obišli su prostorije i upoznali se s radom osječkog centra Ericsson Nikle Tesla.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je izvoz ključan za razvoj gospodarstva. - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2017. godine tvrtke s područja Osječko-baranjske županije izvezle su roba u vrijednosti 4,62 milijarde kuna, a uvezle u vrijednosti 3,89 milijardi kuna. Pozitivna kretanja bilježe se i po drugim pokazateljima, na primjer zaposlenosti, pa takva kretanja treba podržati, osnažiti i dalje povećavati, i to sa svih razina, od lokalne do nacionalne. S razine Županije poduzimamo niz aktivnosti, mjera i projekata kojima potičemo rad poduzetnika, obrtnika i svih koji rade i pokreću gospodarstvo Osječko-baranjske županije - rekao je župan Anušić.

Na prigodnoj svečanosti u sjedištu Osječko-baranjske županije danas (30. listopada 2018. godine) župan Ivan Anušić uručio je Povelje humanosti Osječko-baranjske županije za učinjena humana djela na području Županije u prošloj godini. Povelja humanosti dodjeljuje se svake godine, a uručuje se prigodno povodom blagdana Sv. Franje.        

- Vaš rad i trud, vaša humanost i sve aktivnosti su neizmjerno vrijedni i trebaju biti primjer drugim ljudima. Nadam se da ćemo i današnjim uručivanjem nagrada poslati pravu poruku svima koji razmišljaju da li će biti volonteri, pomagati drugima, biti humanitarci, vatrogasci, darivati krv. Vjerujem da će se mnogi povesti za vašim primjerom te Vam čestitam i zahvaljujem na predanom radu i odricanju. Vi činite ovo društvo boljim, bogatijim i kvalitetnijim, dajete primjer ne samo svojoj obitelji nego cijelom društvu, pa tako i meni osobno - rekao je župan te uručio najviša županijska javna priznanja za humana djela.

Povelje humanosti Osječko-baranjske županije dodijeljene su:

- Štefici Čučak za organiziranje i pružanje humanitarne i drugih oblika ljudske pomoći kojima se afirmira i potvrđuje humanost kao univerzalno civilizacijsko načelo,

- Maji Vojnovac za skrb o djeci bez roditelja, napuštenoj i drugoj ugroženoj djeci,

- Stjepanu Klariću i Stjepanu Jurmanu za poduzimanje djela kojima je uz vlastiti rizik i samopožrtvovanje od drugog otklonjena prijeteća pogibelj i drugih djela kojima se pridonosi zaštiti i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara,

- Ani Penić za predanost u pobuđivanju solidarnosti i djelotvornosti kojima se promiču vrijednosti humanizma kao zaloga održanja društvene zajednice,

- za dobrovoljno darivanje krvi stotinu i više puta Povelju humanosti dobili su Zdenko Črešnjovnjak, Dragutin Zadravec, Josip Dvoržak, Josip Stjepanović, Stjepan Zelenić, Vlado Bašić, Darko Duk, Alen Hajba, Alen Ivanković, Zlatko Katavić, Stanko Rusić, Milan Šola, Danko Miklić, Tihomir Glasovac, Krunoslav Ščetar, Tihomir Kolembus, Đuro Gomboš, Ivica Heđi i Mirko Novak.

I vremenske su prilike poslužile bicikliste koji su u subotu obilazili baranjske pustare. U organizaciji udruge Karašicka Republika u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek, Eko centrom Zlatna Greda, Sveučilištem J. J. Strossmayer u Osijeku te Konzervatorskim odjelom tijekom vikenda (27. i 28. listopada) održana je manifestacija "Vikend na pustari". Počela je biciklijadom "Baranjskim pustarama" od Podunavlja do Zlatne Grede, a nastavila se otvorenjem izložbe Muzeja Slavonije pod nazivom "Priča o pustarama" te izložbom fotografija Zvonimira Jankovića.

Upravo je Zlatna Greda izvrstan primjer revitalizacije jedinstvene industrijske kulture jer je nekad dotrajala upravna zgrada, danas uspješan turistički projekt.

- Nakon što smo obnovili ovu pustaru, razvija nam se i senzibilitet za obnovu drugih, želimo osvijestiti javnost o postojanju tih pustara, o njihovoj važnosti kroz povijest, ali i mogućnosti revitalizacije – rekao je Dinko Pešić iz Eko centra Zlatna Greda.

Pokrovitelj manifestacije je i Osječko-baranjska županija, a Vikend na pustari proveo je i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

- Drago mi je da na području naše županije imamo sve više manifestacija koje na zanimljiv i nesvakidašnji način povezuju našu tradiciju i kulturu. Turizam možemo razvijati tijekom cijele godine jer su sva godišnja doba jednako lijepa u Slavoniji i Baranji, a ova manifestacija koja osim zabavnog ima i edukativni karakter upravo pokazuje da imamo što ponuditi – rekao je Ivanović.

U nedjelju je nakon Pustaraškog ručka u Zlatnoj Gredi odigrana predstava "Kisik" Akademije umjetnosti i kulture Osijek. Potom su posjetitelji imali priliku čuti pustaraške priče.

- Ove su pustare kroz povijest bile motori razvoja našeg kraja, s brojnim zanatima i proizvodima. Nažalost ih je vrijeme pregazilo, ali im treba naći novu funkciju, bilo da je riječ o turizmu ili poljoprivrednoj proizvodnji što bi bilo idealnije – rekao je Mislav Matišić, predsjednik Udruge Karašicka Republika. 

Manifestacija je privukla brojne posjetitelje iz Slavonije i Baranje, ali i izvan granica Hrvatske koji su se imali priliku uvjeriti u bogati gospodarski i turistički potencijal baranjskih pustara.

Prepoznajući važnost aktivnosti Ivice Mišina, pčelara iz Tenja, koji volonterski radi na uklanjaju gnijezda smrtonosnih stršenja na području istočne, ali i cijele Hrvatske,  Osječko-baranjska županija je kupila šest posebnih kombinezona i šest pari rukavica kako bi se Mišin i njegovi suradnici zaštitili u tom opasnom i zahtjevnom poslu. Zamjenik župana Petar Lagator tako je danas, 29. listopada 2018. godine, uručio zaštitnu opremu Ivici Mišinu s kojim je bio i Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije preko koga se provodi ova potpora.

- Ove godina imao sam 1.643 intervencije na uklanjanju legla stršljenova. Deset godina volonterski se bavim tim poslom, zovu me iz svih krajeva Hrvatske, gradonačelnik Zagreba mi je ponudio smještaj, kamion i naknadu samo da dođem tamo raditi u sezoni. Smatram da je situacija s pojavom stršljena jako ozbiljna, kaotična čak. Ukoliko se nešto ozbiljno ne poduzme već za 2-3 godine stršljenova može biti kao muha. Brzo se razmnožavaju, opasnost od njih je osobito velika za pčelare jer jedan stršljen može u jednoj minuti ubiti 60-90 pčela. No, opasan je i za ljude, osobito stoga što već šest godina u Hrvatskoj nema naših autohtonih stršljenova nego dominiraju mutanati našeg stršljena i indijskog koji su 50 puta otrovniji. Ove godine uništio sam i dva legla azijskog stršljena, koji su posebno opasni, a bojim se i pretpostaviti što može nastati daljnjim mutacijama – rekao je Ivica Mišin.

Mišin upozorava građane na oprez te savjetuje da se ne upuštaju u rizik i samoinicijativno uništavaju legla jer to može dovesti i do smrtonosnih posljedica. Njegov broj mobitela je 098-175-4050 i dostupan je 24 sata. Naglašava da očekuje sustavno rješenje države za ovaj problem, a ne očekuje novac i plaću nego sredstva za rad i zaštitnu opremu. Upravo stoga dobro će mu doći oprema koju je donirala Osječko-baranjska županija. Naime, od ove godine za ovaj opasan posao obučava sina i još četiri osobe.

- Gotovo da nema mjesta gdje se stršljenovi ne mogu pojaviti. Autohtoni stršljen je obitavao u šumama i napuštenim objektima, a sada ih nalazimo i u centru grada, na primjer uklonio sam gnijezdo koje su vlasnici stana na 12. katu u centru Osijeka napravili u dnevnoj sobi za vrijeme njenog godišnjeg odmora, zatim u vrtićima, školama, proizvodnim halama, liftovima - ističe Mišin.

Prilikom uručenja opreme zamjenik župana Petar Lagator zahvalio je Ivici Mišinu na njegovom radu, odnosno znanju i osobitoj hrabrosti u poslu kojim se volonterski bavi. U suradnji s Županijskim savezom pčelara, Osječko-baranjska županije obavlja pripreme radi utvrđivanja potrebne opreme za nastavak uništavanja legla stršljenova već od početka 2019. godine.

Stručnjaci smatraju da je upravo ova godina bila posebno pogodna za razvoj stršljena, a sve kao posljedica globalne promijene klime. Stršljeni koji su uništavani ove godine su nastali križanjem indijskog stršljena i autohtonog, pa uz brojne genetske mutacije imamo sada stršljena dužine od pet do šest centimetara, imaju crno-žute pruge, a na leđima smeđu boju. Izuzetno su opasni, prvo ugrizu, a tek nakon toga zadaje ubode, i to 30-40 uboda pri čemu izbacuju otrov.  

Poveznica borbe protiv stršljena i pčelarstva je zaštita pčela od stršljena. Stršljen se hrani kukcima poput osa. Samim time u vrtu i/ili okućnici stršljen je koristan insekt. Problem je da ne radi razliku između štetočina i korisnih kukaca. Stršljeni love pčele obično u pčelinjaku ispred košnica, a nerijetko ukoliko su u mogućnosti ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili možda i više stršljena u stanju su u borbi s pčelama koje će braniti svoju nastambu napraviti pravi pokolj. Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane svoje mlade ličinke.

U Slavonskoj regiji koja obuhvaća 5 slavonskih županija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska) prema podacima Registra osoba s invaliditetom, živi 241 osoba s poremećajem iz autističnog spektra. S obzirom na to da nema sustavne dijagnostike zapravo je taj broj znatno veći.
Ukupno je 103 osobe evidentirano na području Osječko-baranjske županije koje imaju teškoće iz autističnog spektra.
Kako je prepoznata potreba za uspostavom ustanove u kojoj bi se stvorili uvjeti za rad s djecom, učenicima i odraslim osobama s poremećajem iz autističnog spektra, učinjeni su i prvi koraci u realizaciji ovog projekta sklapanjem Sporazuma o suradnji u uspostavi Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, Osijek. Sporazum su sklopili Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo zdravlja, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek 10. listopada 2015. godine.
Radovi na izgradnji objekta su završeni te će u studenom 2018. godine biti izvršen tehnički pregled objekta.
Projekt opremanja nove zgrade Centra obuhvaća izradu, nabavu, dobavu i ugradnju namještaja, opreme za terapiju i edukaciju, asistivnu tehnologiju, didaktičku opremu, opremu za kineziterapiju, sitni inventar i izvođenje pratećih radova. Procijenjena vrijednost opreme iznosi 5.500.000,00 kuna s PDV-om.
Opremanje Centra ugovoreno je u srpnju 2018. godine između Osječko-baranjske županije, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Osijeka.
Danas je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja s predstavnicima ministarstva održan sastanak na kojem je župan Osječko-baranjske županije zajedno sa suradnicima razgovarao o završnim pripremama za otvorenje Centra koje se očekuje početkom 2019. godine.
Jedna od tema razgovora u Ministarstvu bila je i izgradnja nove zgrade Srednje škole Donji Miholjac. Nakon 14 godina, poduzeti su konkretni potezi, pa je raspisivanje natječaja za izgradnju škole predviđeno do kraja ove godine.