Potpisivanjem ugovora s predstavnicima pet jedinica lokalne samouprave o sufinanciranju projektne dokumentacije za provedbu Mjere 7. Podmjere 7.2. i 7.4. iz Programa ruralnog razvoja RH iz proračuna Osječko-baranjske županije odobrene su potpore u ukupnom iznosu od 467.000,00 kuna. Istovremeno su potpisani i ugovori kojima Županija odobrava 500.000,00 kuna za sufinanciranje aktivnosti četiri lokalne akcijske grupe u Mjeri M19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

- Odobrene potpore još su jedna potvrda strateškog pristupa i ulaganja Osječko-baranjske županije na čelu sa županom Ivanom Anušićem u razvoj ruralnog područja. Danas je riječ o potporama za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za provedbu Mjere 07. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, za što je u županijskom proračunu ove godine osigurano 1.500.000,00 kuna, s time da maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 250.000,00 kuna odnosno do 50 % po pojedinom projektu. Isto tako  Županija prepoznaje važnost LAG-ova koji djeluju u našoj županiji (Baranja, Karašica, Strossmayer i Vuka - Dunav) te smo u 2018. godini u Proračunu osigurali 500.000,00 kuna za privremeno sufinanciranje aktivnosti unutar Mjere M19 Leader - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović prilikom današnjeg potpisivanja ugovora.

Potpore za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije odobrene su za Grad Donji Miholjac za izgradnju parkirališta na groblju u Golincima, Podgajcima Podravskim i Rakitovici, zatim Gradu Našice za izgradnju Područnog dječjeg vrtića u naselju Jelisavac, Gradu Valpovo za rekonstrukciju i dogradnju dječjeg vrtića u Ladimirevcima, Općini Antunovac za izgradnju Sportsko-rekreacijskog centra i rekonstrukciju Ulice kralja Zvonimira u Antunovcu te Općini Gorjani za izgradnju dječjeg vrtića u Gorjanima. Inače, po ovom natječaju u 2018. godini Osječko-baranjska županija je ukupno raspodijelila 1.176.156,00 kuna.

Betlehemsko svjetlo, simbol mira, ljubavi i razumijevanja, tradicionalno se pali u mjestu Kristova rođenja dva tjedna prije Božića te se potom simbolično širi diljem svijeta. Tako je ove godine iz Betlehema preko Linza i Zagreba 16. prosinca došlo u katedralu u Đakovu, odakle ga - po običaju koji se njeguje već 25 godina, od 1993. godine - izviđačke udruge Osječko-baranjske županije prenose po župana, školama, institucijama, dječjim vrtićima, bolnicama, pa i domovima starijih sugrađana koji iz određenih razloga ne mogu izaći iz kuća i stanova.

Članovi Udruge izviđača Slavonski hrast i Izviđačkoga kluba Javor danas su Betlehemsko svjetlo donijeli u sjedište Osječko-baranjske županije gdje ih je primio predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin. Uz obostrano iskazane lijepe želje i čestitke povodom božićnih blagdana i Nove godine, Vulin je poželio da tradicionalno lijepa poruka Betlehemskog svjetla u 2019. godini doživi i stvarno ispunjenje, osobito da se smanji nezaposlenost, a ojača gospodarstvo koje je pokretač ukupnog razvoja.

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana čelnici Osječko-baranjske županije priredili su svečana primanja za predstavnike gospodarskog, društvenog, političkog, vjerskog i uopće javnog života na području Županije. Ovi tradicionalni susreti bili su prigoda za izmjenu čestitki povodom blagdana, ali i za osvrt na godinu na izmaku te najavu aktivnosti za narednu godinu. 

Na području Osječko-baranjske županije u 2018. godini dogodili su se značajni pomaci u odnosu na prethodno razdoblje, a što se najbolje očituje na pokretanju niza konkretnih razvojnih projekata, od energetske obnove po kojoj Županija prednjači u Hrvatskoj preko projekta Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, sustava navodnjavanja, Gospodarskog centra, I. Gimnazije u Osijeku, Srednje škole Donji Miholjac do projekata poput besplatne školske kuhinje za učenike osnovnih škola, potpora gospodarstvu, turizmu, poljoprivredi, ulaganjima u povećanje standarda primarne zdravstvene zaštite…

Kako kaže župan Ivan Anušić, najveći uspjeh je što se počela mijenjati percepcija o Osječko-baranjskoj županiji, koja dobiva snažan pozitivan smjer te doprinosi porastu gospodarskih aktivnosti, a time i povratku optimizma kod građana.      

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“ Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava i Hrvatske udruge energetskih certifikatora. Kako je tom prilikom rečeno, cilj nagrada je podizanje ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanje izvrsnosti, stalno unaprjeđivanje načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve kako bi se očuvao okoliš i podigla kvaliteta života ljudi.

- S ponosom sam u ime Osječko-baranjske županije primio nagradu koju smo zaslužili jer u provedbi imamo 54 projekta energetske obnove ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. Nagrada je potvrda ispravnosti našeg sustavnog pristupa i orijentiranosti da razvoj Osječko-baranjske županije značajnim dijelom ostvarujemo preko projekata i sredstava koja su Hrvatskoj omogućena ulaskom u Europsku uniju, ali i priznanje kvalitetnog i stručnog rada županijskih službi. Rezultati koje smo ostvarili na području energetske obnove i održivog razvoja dodatni su razlog za nastavak takvih aktivnosti - rekao je župan Ivan Anušić na svečanom uručenju nagrada održanom jučer u Zagrebu.

„Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj“ ujedno je novo priznanje kvalitetne razvojne politike Osječko-baranjske županije. Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nedavno je objavilo da je Osječko-baranjska županija najuspješnija u Hrvatskoj po broju pripremljenih projekata iz Programa ruralnog razvoja, kao i po vrijednosti ugovorenih bespovratnih sredstava u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Osječko-baranjska županija je najuspješnija u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Programa „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda.

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića danas se u Pakracu održala sedma sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj su se glavne teme odnosile na ulaganja u zdravstvo i turizam. Predsjednik Vlade ustvrdio je da su efekti porezne reforme korisni i za ovaj dio Hrvatske te će u kombinaciji s mjerama koje se provode u demografskoj politici i jačanju gospodarstva omogućiti da što veći broj ljudi ostane u Hrvatskoj, osobito u Slavoniji.

Premijer Plenković je ocijenio je da je kroz godinu i osam mjeseci provedbe projekta "Slavonija, Baranja i Srijem" ostvaren zavidan napredak i uspjeh u sinergiji korištenja nacionalnih i europskih sredstava te mobiliziranja i motiviranja privatnoga sektora za veća ulaganje u Slavoniju. Napredak se osjeća i u razvojnom, gospodarskom, turističkom i drugim pogledima. U ovoj financijskoj perspektivi za Slavoniju je predviđeno 18,5 milijardi kuna, dosad je ugovoreno 8,5 milijardi kuna, a na raspolaganju je još deset milijardi kuna. Realizacija razvojnog sporazuma je u tijeku, nekoliko od 219 projekata koje su potpisali već je ostvareno, a slijedi realizacija ostalih.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić istaknuo je da kontinuirano održavanje sjednica i rad Savjeta daje konkretne rezultate. Projekti o kojima se govorilo na prethodnim sjednicama već su se počeli realizirati, a ubrzano se priprema projektna dokumentacija. Ključnim projektima za Osječko-baranjsku, ali i sve slavonske županije naveo je četiri specifična projekta koji su inkubator i generator ukupnih kretanja na području Slavonije, Baranje i Srijema. To su Zračna luka Osijek za čiju se obnovu i modernizaciju sprema dokumentacija. Vrijednost projekta je 20 milijuna kuna te priželjkuje što bržu realizaciju jer je jedina zračna luka istočne Hrvatske izuzetno važna za ukupni razvoj ovog područja. Drugi projekt je Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, jedino nacionalno kazalište koje financiraju županija i grad, a državni proračun nema nikakvu obavezu financiranja, za koji je također spremna dokumentacija za obnovu. Projekt novog Kliničkog bolničkog centra u Osijeku dobro se razvija, u suradnji s resornim ministarstvima osigurano je 35 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, a Županija je ispunila svoj dio obveza za ovaj, jedan od najvećih projekata na istoku Hrvatske. Četvrti važan projekt je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera na kojem se provodi i priprema niz projekata.

Osječko-baranjska, kao i ostale slavonske županije, provode i mnoge druge projekte. Osječko-baranjska županija je recimo u zadnjih mjesec dana dobila nekoliko priznanja kao najuspješnija u Hrvatskoj u ovoj godini, a novi iskorak prema povlačenju sredstava europskih fondova očekuje se i skorim početkom dogovorenog zajedničkog djelovanja ureda u Bruxellesu. Za uspješne rezultate u realizaciji projekata župan Anušić naglasio je veliku ulogu i razumijevanje koje slavonske županije imaju na razini Vlade RH.

Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održan je sastanak ministra turizma Garija Cappellija s direktorima TZ-ova s područja pet županija i svim slavonskim županima. Raspravljalo se o novim zakonima u turizmu te strategiji razvoja kontinentalnog turizma istočne Hrvatske.

Po završetku 7. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem potpisani su ugovori i uručene odluke za područje Slavonije, Baranje i Srijema.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić jučerašnjim je posjetom Bačkom Monoštoru u Vojvodini još jednom iskazao predanost Osječko-baranjske županije za suradnju s vojvođanskim Hrvatima. Suradnja koja je započela prije godinu dana, a nastavljena konkretnom financijskom pomoći, sastankom u Bačkom Monoštoru podignuta je na višu razinu. Sastanku je prethodio posjet župi Sv. Petra i Pavla, vrijednom i važnom sakralnom objektu sagrađenom 1752. godine.

Samom sastanku prisustvovali su politički predstavnici Hrvata u Vojvodini te brojni predstavnici udruga i lokalnih vlasti, a odmah na početku predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov zahvalio je županu na pomoći Županije u vidu 200.000 kn za rad udruga i manifestacija hrvatske manjine te istaknuo kako je suradnja s Osječko-baranjskom županijom ohrabrujuća.

- Vi znate da su Hrvati u Srbiji danas najsiromašniji Hrvati u svijetu, živimo u društveno- političkom ambijentu koji nama nije baš uvijek naklonjen. S Osječko-baranjskom županijom smo stvorili izuzetnu suradnju, župan Anušić je pokazao izuzetnu empatiju i razumijevanje, bio proaktivan, dodijelili su nam sredstva koja su bila ključna za neke programe unutar hrvatske zajednice. Mi smo ga pozvali danas da mu se zahvalimo i vidimo na koji ćemo način produbiti tu suradnju, kako institucionalno, tako i kad su u pitanju projekti – rekao je Žigmanov.

Tomislav Žigmanov, Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća i Željko Šeremešić, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za Sombor iznijeli su brojne probleme s kojima se suočavaju Hrvati u Vojvodini poput nedostatnog financiranja, gotovo potpune zapostavljenosti hrvatske manjine u strukturama vlasti, od lokalne do regionalne i nacionalne, ali i nepostojanja vodovoda u mjestima s hrvatskom većinom. Naglašena je i nemogućnost obnove kulturne i spomeničke baštine iz sredstava Ministarstva kulture te otkupa knjiga u matičnoj domovini, na što je župan Anušić poručio da će zajedničkim lobiranjem prema institucijama RH nastojati ispraviti takve nelogičnosti.

Župan Anušić je napomenuo da Županija ima obvezu pomagati Hrvatima izvan Republike Hrvatske te da će pomoći ne samo načelno nego i konkretno, na način koji je Hrvatima najbitniji.

- Suradnju smo započeli financiranjem rada udruga i ono što je još važnije, posljednjih godinu dana smo im podrška, želimo biti s njima ovdje da im to i pokažemo, da izmjenjujemo iskustva fondova EU, prekogranične suradnje, jer je to prostor gdje možemo napraviti ozbiljan iskorak. Važno je da smo prisutni i da se oni ne osjećaju zaboravljenima. To je ključna poruka naših čestih dolazaka ovdje – poručio je župan, najavivši da će u budućnosti pomoć Županije biti podignuta na veću razinu.

Stjepan Ribić, ravnatelj Javne ustanove Županijske razvojne agencije predložio je da Razvojna agencija u Vojvodinu uputi dvoje najboljih projekt menadžera kako bi organizirali edukaciju za osobe zainteresirane i spremne za rad na EU projektima. Potom bi se edukacija organizirala i u Osijeku.  

- Kada naučite samostalno pisati projekte bit ćete nekoliko koraka ispred drugih, što će vam dati i određenu prednost. Tu smo da vam pomognemo – rekao je Ribić. Predstavnici Hrvata u Vojvodini prihvatili su i pohvalili taj prijedlog, obzirom da će se na taj način stvoriti preduvjeti za značajnije financiranje ali i ostanak mladih u Vojvodini.

Župan se nadovezao i na prošli sastanak održan u Osijeku, na kojem je iznesen problem studenata iz Vojvodine koji odlaze studirati u Zagreb, s obzirom na to da u Osijeku ne postoje kvote za strane studente. Studijem u Osijeku stvorili bi se značajniji preduvjet za njihov povratak u Vojvodinu.

- Razgovarao sam o tom problemu s rektorom Sveučilišta u Osijeku, da se povećaju kvote za studente izvan Hrvatske, a radi se na tome i da se povećaju smještajne mogućnosti -  poručio je župan.

Sastanak je zaključen obvezom obiju strana na daljnju i još intenzivniju suradnju, a posebice nastavak rada Osječko-baranjske županije na korist, razvoj i očuvanje identiteta hrvatskog naroda u Srbiji. Žigmanov je istaknuo kolika važnost leži u takvoj suradnji.

- Ako imate određenu vrstu interesa za naš položaj od strane nacionalne i lokalnih vlasti unutar matične države, naravno da to izaziva respekt i uvažavanje i od strane vlasti države u kojoj živimo kad su u pitanju naši određeni zahtjevi. Ako to izostane, često puta samostalno i bez ičije podrške vi imate priliku da budete objekt prešućivanja ili čak nijekanja, a na ovaj način respekt se uvažava.

- Zahvaljujući naporima Osječko-baranjske županije postignuti su očigledni i značajni pomaci u zadnjih godinu i pol dana, ne samo na visokoj razini nego i na razini običnih ljudi, koji primjećuju razliku u odnosima – zaključio je Željko Šeremešić.

Po završetku sastanka organiziran je obilazak etno kuće Mali Bodrog, tradicijski očuvane kuće stare više od 200 godina.