Danas (11. studenoga) je blagdan svetog Martina, zaštitnika Grada Belog Manastira, pa jedini grad u Baranji obilježava svoj Dan. Središnji dio programa proslave bila je svečana sjednica Gradskog vijeća, kojoj su uz ostale uzvanike nazočili ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović.

Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob tom je prigodom naglasio da je u 2019. godini u grad investirano gotovo 110 milijuna kuna, i to kroz kapitalne projekte iz Intervencijskog plana te brojne veće ili manje projekte financirane iz proračuna više ministarstava i Grada Belog Manastira.

Najviša gradsko priznanje, Zlatnu plaketu Sveti Martin dobila je tvrtka Lumar,a Povelju Grada Janoš Đerfi, Ivan Lovrenčić, Valentina Mandić i Adam Sović.

Priprema proračuna Osječko-baranjske županije za 2020. godinu bila je središnja tema današnjeg sastanka Kolegija župana. Naime, sukladno novim smjernicama i uputama Vlade RH za izradu proračuna, uz dosadašnje stavke proračun će, između ostalog, sadržavati i sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, kao i sredstva osigurana povodom preuzimanja djelatnika Ureda državne uprave za obavljanje povjerenih poslova, te će se znatno razlikovati od dosadašnjih proračuna.

Župan Ivan Anušić i pročelnici upravnih odjela posebnu pozornost posvetili su pripremi i financiranju kapitalnih projekata. Uz niz gospodarskih učinaka, projekti će nakon njihove realizacije donijeti velike uštede u troškovima županijskih ustanova, međutim za njihovo provođenje uz bespovratna sredstva nacionalnih i europskih fondova potrebno je izdvojiti i određeni postotak vlastitih sredstva. Naglašeno je da će biti predložen proračun koji će omogućiti provođenje svih planiranih aktivnosti i mjera Županije, a osobit naglasak bit će na nastavku postojećih i pripremi novih razvojnih projekata.

U prostorijama Dvorana Zrinjevac u Osijeku danas (8. studenoga 2019. godine) održana je godišnja sjednica Školskog športskog saveza Osječko-baranjske županije kojoj su nazočili i predsjednik Hrvatskog školskog sportskog saveza Nikola Perković, glavni tajnik Hrvatskog školskog sportskog saveza Ivan Dujić te zamjenik župana Goran Ivanović. Na sjednici su ujedno uručena priznanja i nagrade školskim sportskim ekipama koje su osvojile medalju na državnom prvenstvu te najuspješnijim školskim sportskim društvima.

Kako je rečeno, u 2018./2019. školskoj godini kroz školski sportski sustav, koji je uključivao niz programa i projekata, prodefiliralo je 9.938 učenika što čini gotovo 45 % učenika upisanih u škole na području Osječko-baranjske županije. Učenici su na općinskim, gradskim, županijskim, regionalnim i državnim prvenstvima ostvarivali rezultate koji su Osječko-baranjsku županiju svrstavali u vrh školskog sporta Republike Hrvatske. Na županijskoj razini održano je 57 natjecanja, a čak 93 ekipe (763 učenika i 99 voditelja) iz Osječko-baranjske županije sudjelovalo je na državnim prvenstvima te su osvojili po 3 zlatne, 3 srebrne i 7 brončanih medalja te 7 pojedinačnih medalja učenika s teškoćama u razvoju. ŠSD Tinka Osijek i ŠSD Gymnicus Osijek izborili su pravo nastupa na Svjetskim školskim prvenstvima kao reprezentativna hrvatska vrsta.

Na području Osječko-baranjske županije djeluje 71 osnovna i 30 srednjih škola koje su uključene u sustav školskog sporta, a specifičnost ovog sustava, u odnosu na ostale županijske školske sportske sustave, je da su u Školski športski savez Osječko-baranjske županije udruženi školski sportski savezi gradova Osijeka, Našica, Belog Manastira, Đakova, Donjeg Miholjca, Valpova i Belišća. Putem gradskih saveza razvija se kvalitetnija i obuhvatnija suradnja, kvalitetnija organizacija sustava natjecanja, provedba svih programa i projekata, kao i brža i efikasnija komunikacija sa školama.

Osječko-baranjska županija iz svog proračuna izdvaja sredstva za cjelokupnu provedbu svih županijskih natjecanja te za funkcioniranje Školskog športskog saveza Osječko-baranjske županije.

Među 25 strukovnih škola u Hrvatskoj koje će sljedećih 5 godina djelovati kao regionalni centri kompetentnosti (RCK), nalaze se i dvije srednje škole s područja Osječko-baranjske županije. To su Elektrotehnička i prometna škola Osijek u sektoru elektrotehnike i računarstva te Ugostiteljsko-turistička škola Osijek u sektoru ugostiteljstva i turizma. Slijedom planiranih projektnih aktivnosti, danas (7. studenoga 2019. godine) u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku održan je prezentacijski sastanak na komu su, uz predstavnike ovih škola i njihove partnere u provedbi projekata, nazočili pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo i zamjenik župana Petar Lagator.

- Zadovoljni smo što su među regionalne centre kompetentnosti u Hrvatskoj odabrane i dvije škole s područja Osječko-baranjske županije. U suradnji s Javnom ustanovom Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije, škole su pripremila projekte koji predstavljaju zapravo maksimalno moguće korištenje sredstava europskih fondova, a pripremaju i programe iz drugih izvora financiranja kojima će se povećati kompetencije osobito nastavnog osoblja, kao i uvjeti za nastavak obrazovanja nakon završene srednje škole i cjeloživotnog obrazovanja. Sigurni smo da će se rezultati koji će se ostvariti implementacijom ovih projekata vrlo brzo vidjeti i na tržištu rada, a da će to poslodavci prepoznati, na vrijeme kontaktirati s školom i učenicima te u budućnosti još brže i lakše pronalaziti kvalitetne zaposlenike - rekao je zamjenik župana Petar Lagator.

Prema početnoj zamisli projekta, Regionalni centri kompetentnosti su mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u kojima se uz osnovnu djelatnost obrazovanja i učenja temeljenog na radu, obavlja i osposobljavanje i usavršavanje u segmentima koji pridonose poboljšanju kvalitete strukovnog osposobljavanja i njegove prilagodbe potrebama gospodarstva i tržišta rada. Njihova je svrha osigurati kvalitetan sustav obrazovanja, obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja uz potporu i suradnju s poslodavcima, osnivačima, razvojno-gospodarskim subjektima, strukovnim udruženjima, visokim učilištima, javnim i civilnim sektorom.

RCK imaju mogućnost uz pomoć EU fondova dobiti novu opremu i nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike, ulazak učenika u svijet rada, bolju suradnju s poslodavcima te edukaciju učitelja, te će na taj način pridonijeti višoj kvaliteti strukovnog obrazovanja, ali i gospodarskom rastu i demografskoj obnovi. Sredstva za te projekte u ukupnom iznosu oko milijardu kuna osigurana su kroz tri javna poziva u operativnim programima „Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." i „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020".

Oba regionalna centra kompetencija iz Osječko-baranjske županije aplicirala su na Javni poziv Uspostava infrastrukture regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, i to za više projektnih aktivnosti. RCK Elektrotehnička i prometna škola Osijek priprema tako izgradnju i opremanje novog krila škole (2.200 m2 na 4 etaže), za što su napravljeni idejni projekt i studija izvodljivosti, a glavni i izvedbeni projekt s troškovnikom je u posljednjoj fazi izrade, a potom slijedi ishođenje građevinske dozvole. Prijavljeni iznos je 29.942.296,47 kuna.

RCK Ugostiteljsko-turistička škola Osijek planira rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje Učeničkog doma na lokaciji Lučki prilaz 1, te prostora škole na lokaciji u Ulici Matije Gupca 61. Idejni projekt je gotov i čeka se suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja, glavni i izvedbeni projekt bit će završeni sljedeći tjedan, a potom će se ishoditi građevinska dozvola. Prijavljeni iznos je 24.281.267,29 kuna.

Maksimalan iznos potraživanih sredstava u ovom pozivu bio je do 30 milijuna kuna, a projekt se može financirati u iznosu do 100 % prihvatljivih izdataka. Županija je obavezan partner, a po jedan sudionik mogu biti javna ustanova za strukovno obrazovanje, obrt, srednje ili veliko poduzeće.

Druga dva poziva su u okviru Europskog socijalnog fonda za modernizaciju ponude strukovnog obrazovanja te podizanje njegove kvalitete radi povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje, a krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 15. studenoga 2019. godine. Partnerstvo na projektu iz ovih poziva obavezno je s osnivačem ustanove prijavitelja, najmanje dvije ustanove za strukovno obrazovanje iz sektora turizma i ugostiteljstva, najmanje jednim gospodarskim subjektom registriranim za obavljanje turističke i/ili ugostiteljske djelatnosti i najmanje jednim visokim učilištem ili znanstvenom organizacijom.

U oba RCK-a u tijeku su završne pripreme prijave projekta, koje se obavljaju u suradnji s Javnom ustanovom Županijskom razvojnom agencijom OBŽ. Ukupni planirani iznos za RCK Elektrotehnička i prometna škola Osijek iznosi 35 milijuna kuna, a za RCK Ugostiteljsko-turistička škola Osijek 55 milijuna kuna.

Paljenjem svijeća, molitvom i polaganjem vijenaca kod Spomen-križa na groblju u Bizovcu danas, 7. studenoga 2019. godine, odana je počast poginulima u raketiranju koje su izveli piloti zrakoplova tzv. JNA 1991. godine, i za koje nitko nije odgovarao iako je smrtno stradalo osam osoba, među kojima i 11-godišnji dječak Dragan Cvetković. Počast stradalima odali su članovi njihovih obitelji, predstavnici Općine Bizovac, MUP-a i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a u ime Osječko-baranjske županije zamjenik župana Goran Ivanović.

- Ljudi koji se bave istraživanjem zločina koji su počinjeni za vrijeme Domovinskog rata svakako bi trebali istražiti ovaj zločin i one koji su krivi privesti licu pravde, te barem na taj način pružiti satisfakciju ljudima koji su taj dan ostali bez svojih najmilijih. Ovaj zločin pokazuju koliko su rat i sloboda koju smo izvojevali bili skupo plaćeni - rekao je tom prigodom zamjenik župana Goran Ivanović.

Na taj najtragičniji dan u povijesti Bizovca poginuli su Josip Marinić, Josip Jurenac, Darko Kovačević, Slavko Vidaković, Tomislav Kranjčević, Derviš Grabus, Reza Vuković i Dragan Cvetković, a teško su ranjene 23 osobe koje su se zatekle u centru naselja, kod kolodvora i Hotela Termia u vrijeme raketiranja.

U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva vanjskih i europskih poslova danas, 6. studenoga 2019. godine, u dvorani Gradskog muzeja Vukovar u Dvorcu Eltz predstavljen je Program hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za dunavsku regiju, koje je počeo 1. studenoga i traje godinu dana. Uzvanicima su se uvodno obratili gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić te ministar europskih i vanjskih poslova Goran Grlić Radman. Program je predstavio ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Marko Pavić, dok je pomoćnica ministra Stella Arneri predstavila kalendar hrvatskog predsjedanja Strategijom EU za dunavsku regiju.

- Kao rijeka uz koju se stoljećima razvijao život, Dunav je i danas veliki potencijal te možemo i trebamo razvijati sve što nam pruža ne samo Dunav već sve rijeke, a to ćemo svakako iskoristiti. Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija pripadaju regiji Dunava, a za daljnji razvoj ovog područja osobito su bitna ministarstva čiji su ministri danas u Vukovaru te vam zahvaljujem na svemu što radite kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te kroz Vaša ministarstva za cijelu Hrvatsku. Pomoć i potporu trebamo u našoj strategiji koja će se preliti u konkretne projekte, projekte od kojih ćemo imati benefit za sve koji ovdje žive. Znamo da je istok Hrvatske pogođen Domovinskim ratom i drugim nepovoljnim događanjima, prvenstveno demografskom katastrofom i iseljavanjem, pa moramo iskoristiti svaki potencijal koji nam je na raspolaganju, a Dunav je ogroman potencijal i u gospodarskom i u turističkom smislu - rekao je župan Ivan Anušić.

Poručio je da župani, gradonačelnici i načelnici s područja istočne Hrvatske imaju obavezu promišljati na takav način, surađivati s resornim ministarstvima te pripremati i prezentirati projekte koje se može koristiti za razvoj ovog područja kroz Dunavsku strategiju i fondove EU.

- Na taj način trebamo u konačnici realizirati projekte koji su na korist svima koji ovdje žive, koji će živjeti i koji će se nadam se vratiti u Slavoniju te nastaviti svoj životni put upravo ovdje - dodao je i iskazao maksimalnu spremnost za uključivanje u program i projekte koji se nude kroz Dunavsku strategiju.

Strategija Europske unije za dunavsku regiju predstavlja strateški okvir za pristup Europske unije dunavskoj regiji koji politikama i investicijama ima direktan utjecaj na živote više od 20 milijuna ljudi. Središnja tema jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja je “Dunavska strategija - 10 godina poslije”, s ciljem utvrđivanja uloge makroregionalne suradnje, vrednovanja postignutih rezultata i definiranja budućeg smjera njezinog razvoja.

Nakon svečanog predstavljanja hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom, ministar Marko Pavić uručio je 170 ugovora o dodjeli bespovratnih nacionalnih sredstava i sredstava iz europskih fondova korisnicima iz pet slavonskih županija namijenjenih daljnjem poticanju ravnomjernog razvoja, a čija je ukupna vrijednost oko 120 milijuna kuna.

Župan Ivan Anušić potpisao je 17 ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU o sufinanciranju projekata energetske obnove zgrada javnih ustanova na području Osječko-baranjske županije i projekt izrade dokumentacije za Gospodarski centar. Naime, u sklopu Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2019. godinu, Osječko-baranjskoj županiji odobreno je sufinanciranje 17 projekata u vrijednosti 15 milijuna kuna. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 60.002.585,93 kune, od čega 36.711.482,54 kuna sufinancira Europska unija, 15.000.000,00 kuna Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok 8.291.103,39 kuna pokriva Osječko-baranjska županija.

Danas su ugovore s resornim Ministarstvom potpisali i čelnici 17 općina i gradova s područja Osječko-baranjske županije te na taj način osigurali značajan udio bespovratnih sredstava za svoje projekte. To su Općina Erdut (unutarnje uređenje Doma kulture Dalj, 250.000,00 kn), Općina Ernestinovo (izgradnja pješačke staze i uređenje odvodnje u Ulici pobjede u Laslovu do pruge uz rekonstrukciju dijela lokalne ceste LC44111, 200.000,00 kn), Općina Vladislavci (izgradnja energetski učinkovite led javne rasvjete na ulasku u mjesto Vladislavci, 120.000,00 kn), Općina Punitovci (izgradnja Doma Slovaka u Josipovu Punitovačkom - 3. faza, 200.000,00 kn), Općina Levanjska Varoš (izgradnja i opremanje građevine javne namjene (kapele) na mjesnom groblju Majar, 80.000,00 kn), Općina Popovac (izgradnja nove energentski učinkovite i ekološke javne rasvjete naselja Popovac, 2. faza, 100.000,00 kn), Općina Magadenovac (popravak nogostupa, 100.000,00 kn), Općina Čeminac (izgradnja Kuće oproštaja u Grabovcu, 150.000,00 kn), Općina Jagodnjak (rekonstrukcija nerazvrstane ceste - Ulica V. S. Karadžića u Bolmanu - II. faza, 250.000,00 kn), Općina Draž (javna rasvjeta u naselju Batina, osim u ulicama Sv. Ivana Nepomuka i Dunavskoj ulici, 150.000,00 kn), Grad Beli Manastir (uređenje prometne infrastrukture u naselju Branjin Vrh, 200.000,00 kn), Općina Viljevo (rekonstrukcija lokalne nerazvrstane ceste Bockovac, 100.000,00 kn), Općina Koška (obnova pločnika, 100.000,00 kn), Općina Darda (rekonstrukcija pješačke staze u mjestu Uglješ (100.000,00 kn), Općina Kneževi Vinogradi (izgradnja multifunkcionalnog i dječjeg igrališta s uređenjem okoliša u naselju Karanac, 250.000,00 kn), Općina Šodolovci (rekonstrukcija centralnog parka u naselju Silaš, 150.000,00 kn) i Općina Bilje (izgradnja ceste i javne rasvjete u ulicama Biljske satnije i J. J. Strossmayera u Bilju, 200.000,00 kn).