U Valpovu obilježena 80. godišnjica stradanja i progona Njemačke nacionalne manjine

U Valpovu je u subotu 5 srpnja polaganjem vijenaca na gradskom groblju i kasnije u valpovačkom Kulturnom centru "Matija Petar Katančić", gdje je otvorena dokumentarna izložba, obilježena 80. godišnjica stradanja Nijemaca u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata.

Prije Drugog svjetskog rata na područjima današnje Republike Hrvatske živjelo je prema grubim procjenama oko 170 tisuća etničkih Nijemaca. No, završetkom rata počeo je i njihov progon budući da su vlasti u srpnju 1945. donijele niz zakonskih propisa kojima je etničke Nijemce u tadašnjoj državi proglasila narodnim neprijateljima, izdajnicima, pomagačima okupatora i ratnim zločincima te ozakonila sve mjere njihova progona, oduzimanja građanskih prava, zatočenja i deportacije. Zbog svoje njemačke etničke pripadnosti desetine tisuća ljudi su izgnane iz svojih domova radi deportacije i konfiskacije te su smješteni u koncentracijske logore od kojih je među najvećima bio onaj u Valpovu.

Obilježavanje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zamjenik županice Goran Ivanović istakao je kako ovim obilježavanjem dajemo potporu istini, je o tome ovisi suživot. U kontekstu vremena o kojem govorimo prije 80 godina, znamo da je na ovom području živjelo puno Nijemaca, odnosno , kako smo ih mi zvali Švaba. Oni su pokretali kulturni i gospodarski život, bili mentori našim ljudima,  međutim II. Svjetski rat i poraće sve je to promijenilo, Nijemci su u okviru kolektivne krivnje otjerani u logore gdje su mnogi i umrli. Žrtva se nije zaboravila i ne smijemo to zaboraviti, rekao je zamjenik županice Goran Ivanović.

Ovaj logor u Valpovu odnio je više od 2000 žrtava. Kroz njega je prošlo više tisuća nevinih ljudi, mahom žena, starih i djece dok su muškarci odvedeni u drugim smjerovima i najčešće se nisu ni vratili, rekao je predsjednik Njemačke zajednice - zemaljske udruge podunavskih Švaba u Hrvatskoj Vladimir Ham koji je i istaknuo da je nakon Drugog svjetskog rata njemački narod na području cijele bivše Jugoslavije protjerivan pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine, a Nijemcima je tada oduzeta imovina, ali i sva građanska prava.