Prvi puta u Osijeku proteklog vikenda (22. i 23. rujna 2018. godine) obilježen je Međunarodni dan rijeke Drave s ciljem promicanja posljednje prirodne rijeke u Europi. Organizatori (Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Osječko-baranjska županija, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Grad Osijek, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije te Turistička zajednica Grada Osijeka) su zadovoljni odazivom građana, zainteresiranošću učenika oko foto natječaja „Živjeti s Dravom“ jer se prijavio veliki broj učenika, a najaktivniji su bili osnovna i srednja škola Donji Miholjac te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek i Medicinska škola Osijek.

U zanimljivom dvodnevnom programu koji je bio organiziran za sve uzraste, posjetitelji su mogli uživati u glazbenom programu kojeg su pripremili učenici i profesori Glazbene škole „Franje kuhača“ iz Osijeka, zatim u vožnji regatom čamcima, dječjim radionicama kojeg su predvodili djelatnici Muzeja likovnih umjetnosti iz Osijeka i na kraju programa građani su bili pozvani na fiš paprikaš u restoran „Iktus“.

Na danas održanoj 6. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Belom Manastiru potpisano je 11 ugovora kojima se pokreću projekti vrijedni 640 milijuna kuna, odnosno ukupno je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno investicija u vrijednosti čak 7,9 milijardi kuna. No, na tomu se ne staje. Župani svih pet slavonskih županija složni su da treba ozbiljno nastaviti pripreme projekata te do kraja iskoristiti raspoloživa bespovratna sredstva europskih fondova. Tako je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić objavio kako se priprema projekt izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, a prema prvim procjenama vrijednost te investicije bila bi oko 150 milijuna eura. Dogovara se i cjelovita modernizacija Zračne luke Osijek, a kako je rečeno financijska konstrukcija i dinamika radova za završetak Koridora 5c su definirani. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić danas su zatražili intervenciju Vlade RH i u rješavanju odnosa u drvoprerađivačkoj industriji, osobito u vezi manipulacija i pogodovanja pri raspodjeli drvnih kvota. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potom je predložio da se uskoro održi sastanak svih subjekata uključenih u ovu problematiku te da se riješi sporna pitanja.

Još više rasprave otvara problematika zabrane ili ograničene eksploatacije pijeska i šljunka iz rijeka u Hrvatskoj, o čemu je župan Anušić govorio na sjednici Savjeta.

- Luka Osijek u prijeratnom razdoblju bila je druga po tonama pretovara, iza luke Rijeka, a danas u Osijek uplovljavaju samo kruzeri, dok teretni brodovi nemaju uvjete plovnosti zbog količine nanosa na dnu korita, a vodni putovi i riječne luke trebali bi se koristiti za brži gospodarski potencijal tih područja. No, da bi se osigurala plovnost rijekama potrebno je učestalo uklanjanje nanosa i osiguranje plovnosti od minimalno 300 dana godišnje. Uklanjanje nanosa odnosno eksploatacija šljunka i pijeska ima dvostruke koristi - omogućava bolje uvjete plovnosti, a istovremeno osigurava materijal za građevinski sektor koji u Hrvatskoj konačno buja.

U Hrvatskoj je od 2009. do 2013. na snazi bio Zakon o vodama kojim se u potpunosti branila eksploatacija, a Zakonom koji je trenutno na snazi eksploatacija je dozvoljena putem ugovora o koncesiji. Problem je u tome što je postupak dobivanja koncesije vrlo složen proces, u kojem je potrebno ishoditi dokumentaciju koja iziskuje vrijeme i financijska sredstva. Između ostalog, za eksploataciju šljunka i pijeska provodi se postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno eventualni utjecaj tog zahvata na područje ekološke mreže Natura 2000.

U luci Osijek trenutno se obavlja eksploatacija pijeska temeljem koncesiju koja ima svrhu čišćenja pješčanog nanosa. Eksploatacija je u ovom slučaju olakšana i omogućena samo zahvaljujući činjenici da je Lučka uprava Osijek imala studiju utjecaja na okoliš u okviru pripreme dokumentacije za EU projekta, te ju je ustupila u postupku dobivanja koncesije.

Procedura koju gospodarski subjekti moraju proći kako bi im bila dozvoljena eksploatacija u komercijalne svrhe su toliko zahtjevni, dugotrajni, skupi i na kraju upitni - da se za veliku većinu njih sam postupak u konačnici ne isplati. Naime, u većini slučajeva, nakon što plate sve studije i procjene, nadležna tijela na kraju donesu negativnu odluku i oni ne mogu provesti eksploataciju.

S druge strane, u susjednim zemljama koje nisu članice EU, u Srbiji i Bosni i Hercegovini, dopuštena je eksploatacija šljunka i pijeska i to na rijekama koje su granične sa Republikom Hrvatskom. Ti resursi se uvoze u Republiku Hrvatsku za potrebe građevinskog sektora po višestruko višoj cijeni. Tako je, npr., u 2017. godini iz BiH uvezen šljunak u vrijednosti većoj od 5,5 milijuna eura, a pijeska iz Srbije u vrijednosti gotovo milijun eura. Na taj problem već godinama upozoravaju i brodari i građevinski sektor – dvije grane gospodarstva koji trebaju biti jedni od nositelja gospodarskog razvoja istočne Hrvatske. Osim što bi omogućavanje eksploatacije pomoglo u rješavanju svih navedenih problema, ono bi imalo i direktne benefite kako za državu, tako i za jedinice lokalne i regionalne samouprave jer bi izravno prihodovali od naknada za koncesiju – rekao je župan Anušić te otvorio temu o kojoj će se tek raspravljati i pritom pozvao nadležne institucije da u suradnji pristupe rješavanju ovog problema.  

POTPISANO 11 NOVIH UGOVORA, A POKRENUTE INICIJATIVE ZA JOŠ VEĆE PROJEKTE

Pod predsjedanjem predsjednik Vlade RH Andreja Plenkovića danas (21. rujna 2018. godine) u Belom Manastiru je održana 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Nazočni ministri rezimirali su dosadašnje aktivnosti i učinke Projekta Slavonija, Baranja i Srijem te potpisali 11 novih ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Župani svih pet slavonskih županija izrazili su zadovoljstvo napretkom ukupnog Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a ujedno su pokrenuli inicijative za projekte kao što je izgradnja novog kompleksa Kliničkog bolničkog centra Osijek, rješavanje nagomilanih problema u drvoprerađivačkoj industriji, ukidanje zabrane eksploatacije šljunka i pijeska iz rijeka te donošenje konačne odluke o statusu kanala Dunav-Sava. Sjednici su nazočili i gradonačelnici s područja Osječko-baranjske županije, saborski zastupnici iz IV. I V. izborne jedinice te drugi članovi Savjeta i gosti. Posebni gosti bili su povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu te regionalni direktor za države EU Svjetske banke Arup Banerji.

Otvaranje ureda Ericssona „uvod“ u sjednicu Savjeta

Prije odlaska na sjednicu Savjeta, premijer Andrej Plenković, župan Ivan Anušić te ministri Darko Horvat, Tomislav Ćorić, Gabrijela Žalac, Oleg Butković i Blaženka Divjak sudjelovali su na otvaranju novog Ureda razvojno-tehničkog centra Ericsson Nikola Tesla u centru Osijeka, gdje ih je dočekala predsjednica ove kompanije Gordana Kovačević. Inače, osječki ured najvećeg proizvođača i isporučitelja komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu u regiji radi na području istraživanja i razvoja pete generacije mobilnih sustava, odnosno razvoju nove 5G tehnologije.

Otvaranjem Ericssonovog centra u Osijeku - istaknuo je premijer Plenković - poslana je poruka potpore osječkom Sveučilištu, gradu i uopće jednoj klimi u Osijeku da istok Hrvatske ima budućnost razvoja i istraživanja, i to bavljenjem onim što je zadnji svjetski signal tehnološkog napretka. Župan Ivan Anušić je dodao kako interes svjetski poznate kompanije za ulaganje u našoj županiji govori da i dalje imamo visokokvalitetni kadar koji izlazi sa Sveučilišta. - Otvaranje ovog centra prije svega će osigurati nova radna mjesta, koja znače ostanak mladih obitelji u Osječko-baranjskoj županiji, a šalje se pozitivna poruka i svim drugim tvrtkama koje će u budućnosti poslovanje širiti na Slavoniju i Baranju - rekao je Anušić.

Za dva mjeseca ugovoreni projekti vrijedni 1,1 milijardu kuna

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem počela je konstatacijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kako je od planiranih 19 milijardi kuna u ovom Projektu do sada ugovoreno 7,9 milijuna kuna, što je 42 posto predviđenih sredstava. Samo u zadnja dva mjeseca, od sjednice održane u Vinkovcima ostvaren je napredak od 5,6 posto, odnosno ugovoreni su projekti vrijedni 1,1 milijardu kuna.

- To znači da svi relevantni čimbenici rade na ovome projektu i kada cijeli ciklus bude zaokružen moći ćemo pogledati unazad i vidjeti kakav je bio utjecaj ove naše politike za razvoj Slavonije - rekao je Plenković. Kao posebno važan i strateški projekt u Baranji istaknuo je dovršetak međunarodnog cestovnog koridora 5C, koji znači bolje povezivanje s Mađarskom. - Nastavkom njegove izgradnje u Bosni i Hercegovini te završetkom, naša mreža autocesta dobit će novu dimenziju u smislu turističkog razvoja i boljeg prometnog povezivanja cijele srednje Europe s Jadranom. Od toga ćemo svi zajedno imati veliki gospodarske koristi, a posebice Baranja sa svojim razvojnim prioritetima - poručio je Plenković. Dodao je kako je zadovoljan što je na sjednici i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Creţu jer „njezina nazočnost pokazuje da smo ne samo mi prepoznali značaj razvoja pet slavonskih županija, već je tog našeg prioriteta u cijelosti svjesna i Europska komisija“.

Sudionike sjednice pozdravio je župan Anušić te rekao kako 6. sjednica Savjeta nije slučajno u Belom Manastiru nego se time poručuje da je Baranja najspecifičnije područje istočne Hrvatske, ekonomski i gospodarski teško pogođeno nedaćama iz prošlosti, pa je i zato važno na ovakvoj razini otvoreno razgovarati o projektima i problemima na ovom području. - Novinari nas često pitaju što konkretno donosi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a moj odgovor je jasan; može se potpisivati stotine ugovora, ali uzalud ako su ugovori formalni i nemaju benefite. Zato mi u sinergiji na svim razinama stvaramo projekte koji su potrebni ovom području. Projekti su sustavno i strateški  definirani, imamo razumijevanje hrvatske Vlade, kao postoji kod svih pet župana, svih gradonačelnika i svih koji ovdje žive, a pripremamo konkretne  projekte koji će generirati dodatne gospodarske aktivnosti, rezultate koje svi željno očekujemo. Rezultati već postoje, ali ono što je „opipljivo“, a to su radna mjesta, bit će vidljivo za koju godinu jer sustav tako funkcionira i ništa se ne dešava preko noći. Ključno je da ne mijenjamo strategije svake godine nego sustavno pristupamo svakom projektu, znamo kamo idemo, s kojim financijskim sredstvima, gdje nam treba pomoć i što očekujemo od Vlade, a to sada dogovaramo i nailazimo na apsolutno razumijevanje Vlade RH - rekao je župan.

Potpisano još 11 novih ugovora

Dosadašnje rezultate Projekta Slavonija, Baranja i Srijem predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. Po završetku sjednice, svečano je potpisano 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna, od čega su 70 posto sredstva europskih fondova. Potpisani su projekti „Izgradnja i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija u sklopu KBC-a Osijek“, „Unaprjeđenje objedinjenog hitnog bolničkog prijema u sklopu KBC-a Osijek“, „Izgradnja prostora za produženi boravak učenika (OŠ  Dr. Franjo Tuđman Beli Manastir, “Društveni putokaz" (Centar za socijalnu skrb Osijek)“,  „Centralna kuhinja za prehranu djece u vrtićima“ „Izgradnja obilaznice Petrijevaca“, „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji –NATURAVITA“ i „Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici“ te sporazumi o sufinanciranju uređenja objekata PP Vinkovci, PP Đakovo i PP Čepin.

Nakon sjednice premijer Plenković u Domu Mađara u Belom Manastiru sastao se s Róbertom Jankovicsem i drugim predstavnicima Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, a u Osijeku je otvorio Sokolski dom, novoizgrađeni gimnastički, sportsko-rekreacijski centar.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana rijeke Drave danas (20. rujna 2018. godine) u Osijeku je održana konferencija i panel rasprava na temu „Projekti i izazovi zaštite i održivog razvoja uz rijeku Dravu“, koju su organizirali Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Osječko-baranjska županija, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Grad Osijek, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije te Turistička zajednica Grada Osijeka. Tom prigodom predstavljeni su projekti koji doprinose očuvanju jedne od posljednjih prirodnih rijeka u Europi, modeli održivog razvoja te mogućnosti razvoja turizma uz rijeku Dravu. 

Sudionike konferencije pozdravili su ravnatelj J.U. Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području OBŽ Davor Mikulić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić i zamjenik župana Goran Ivanović. Kako je rečeno, rijeka Drava je jedinstveno prirodno bogatstvo ovog područja, a upravo sinergijom svih čimbenika, poput okupljenih na ovom skupu, moguće je korištenje za turističke, sportske i druge namjene, i to uz istovremenu zaštitu i očuvanje svih prirodnih resursa ove rijeke. Predstavljeni su tako projekti Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, Coop MDD - Program upravljanja prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, Amazon of Europe Bike Trail, Zelene staze Dunava i Drave, Drava LIFE – integrirano upravljanje rijekama, Prezentacijsko edukacijski centar Tikveš, Projekt izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u PP Kopački rit, Suzbijanje komaraca u prekograničnom području te 3. Baranjski Ferivi polumaraton.

Panel raspravu o značaju rijeke Drave za turizam te izazovima zaštite rijeke Drave i održivom razvoju modelirali su direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić i Jasmin Sadiković iz Udruge Zeleni Osijek.

Danas održana konferencija je prvi dio trodnevnog programa, koji se za sve građane nastavlja bogatim programom u subotu i nedjelju, 22. i 23. rujna 2018. godine.

Između 24 pristiglih radova, jednoglasnom odlukom Ocjenjivačkog suda najboljim idejno arhitektonsko-urbanističkim rješenjem buduće 1. Gimnazije u Osijeku proglašen je rad Maje Stanić, Vojka Stanića i Martine Vivode iz tvrtke Studio Mapa do.o.o. Rijeka. Njihov rad, kao i naredni najbolje ocijenjeni, u utorak navečer, 18. rujna 2018. godine, ponuđen je na uvid javnosti na izložbi postavljenoj u holu Građevinskog fakulteta u Osijeku. Izložbu su organizirali Osječko-baranjska županija i Društvo arhitekata Grada Osijeka, a otvorio ju je župan Ivan Anušić, koji je - uz Željka Koškog, Predraga Rechnera, Danijelu Lovoković, Olivera Grigića, Ranka Radunovića, Ivana Hampovčana i Željku Jurković – ujedno i član Ocjenjivačkog suda za izbor najboljeg rješenja buduće zgrade 1. Gimnazije.

- Pri ocjenjivanju radova Ocjenjivački sud je promatrao usklađenost radova s uvjetima određenim u pozivu, ali i drugim kriterijima, poput kvalitete prostornog koncepta, funkcionalnim zahtjevima i rješenjima, ekonomičnosti projekta, originalnosti, energetskoj učinkovitosti, ekološkoj komponenti te predloženim materijalima. Prihvaćeni projekt sadrži sve što je potrebno za izgradnju modernog školskog centra, a slijedi priprema projektno-tehničke dokumentacije što će koštati 2-2,5 milijuna kuna. Prema prvim procjenama ukupna vrijednost projekta bit će oko 40-45 milijuna kuna - rekao je župan Anušić prilikom otvaranja izložbe. Na upit o rokovima, župan je odgovorio:

- O nekim projektima govori se godinama, čak i desetljećima, na primjer o Regionalnom distribucijskom centru za voće i povrće. Lako je pričati, no treba djelovati, što sada činimo. Oba projekta, 1. Gimnazija i RDC-e, su u fazi projektiranja i bit će realizirani do kraja 2021. godine, naglasio je župan.

 Izgradnja nove zgrade, odnosno kompleksa 1. Gimnazije u Osijeku je izuzetno složen i zahtjevan projekt, a radi koordiniranja svih aktivnosti danas, 19. rujna 2018. godine, održan je novi sastanka Provedbenog tima 1. Gimnazije koga čine predstavnici Županije, Grada Osijek, Hrvatskih voda, Vodovod Osijeka i drugih subjekata koji pokrivaju sve aspekte izgradnje nove škole. Na sastanku su bili i autori najboljeg idejnog rješenja te su počela najkonkretnija utvrđivanja daljnjih postupaka u prerastanju idejnog rješenja u realan projekt.