Istra i Slavonija ispreplele su svoju gastro i eno ponudu, ali i znanja i iskustva o hrani, vinu i turizmu na panelu pod nazivom „Turizam i lokalni proizvodi“ održanom sinoć (28. veljače 2019.) u Muzeju okusa u Osijeku. Načelnik male istarske općine Sv. Petar u Šumi Mario Bratulić već sedam godina organizira Međunarodni sajam kobasica „S klobasicom u EU“ čiji je program, zajedno sa sudionicima sajma i suradnicima, nakon Zagreba, prezentirao u Slavoniji i Baranji.

Sudionici panela iz Istre i Slavonije razgovarali su o značaju i ulozi enogastronomske tradicijske baštine u suvremenoj turističkoj ponudi kao i o ulozi autohtonih, lokalnih proizvoda u formiranju kvalitetne i jedinstvene turističke ponude.

- Fiš s domaćom mljevenom paprikom dat će mu domaći okus koji fiš mora imati. Pokušali smo povezati ugostitelje i vlasnike smještaja s lokalnim proizvođačima jer turist želi doživjeti prostor, ali i okus, a to će najbolje kroz hranu - prikazuje Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.

Prednost Slavonije leži u autohtonim, starim jelima koja su se nekada davno pripremala isključivo od namirnica sa slavonskih i baranjskih polja. Dio tradicijskih i gotovo zaboravljenih recepata naših baka, kaže Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i kuhar Hrvatske nogometne reprezentacije, zapisao je dok je obilazio brojna seoska domaćinstva Osječko-baranjske županije.

- U restoranima se nudi ono što se nekad najbolje jelo, najbogatije, a težačku hranu gotovo i nećemo naći. Veseli me vidljiv porast broja malih proizvođača, ponuda im je sve konkretnija, i sve je lakše doći do njih. Voditi hotel na visokoj razini nije lako jer bez konstantne kvalitete, gosti nam se neće vraćati - rekao je Đukić.

Povezivanje Istre i Slavonije, kažu gosti iz Istre, ostvarivo je na više načina. Slavonci su i dobri radnici i gosti, a ljeti im je upravo Istra jedna od zanimljivijih turističkih destinacije. Osnaživanjem turističkih kapaciteta Slavonije i Baranje te organizacijom upravo ovakvih panel rasprava i prezentacija cilj nam je učiniti Slavoniju vidljivijom i što poželjnijom kontinentalnom destinacijom za goste iz Istre - zaključuju Istrani.

- Nema pršutara u Istri koji ne koristi sirovinu iz Slavonije, a najviše iz Osječko-baranjske županije. Pokrenuli smo sajam i omogućili da slavonski proizvođači dolaze u Istru. Jedan je proizvođač lani prodao cijeli kombi kulena, njih 300-tinjak, u manje od dva dana - ispričao je Mario Bratulić, načelnik općine Sv. Petar u Šumi i utemeljitelj sajma „S klobasicom u EU“.

Istra se turistički počela razvijati prije gotovo četvrt stoljeća, danas su vrhunska destinacija za turiste diljem Europe. U Slavoniji se turistička ponuda razvija tek posljednjih godina, no potencijali koje ima pet slavonskih županija puno su veći od onih s kojima su svoju turističku priču započeli Istrani. Poljoprivredna proizvodnja, OPG-ovi i ekološki uzgojena hrana temelj su za kvalitetnu turističku ponudu kontinenta. Slavoniji je to prednost, Istri nedostatak. Upravo se zato Istrani okreću prema ekološkom uzgoju jer im nedostaje poljoprivrednih površina. Osječko-baranjska županija pod ekološkom proizvodnjom ima oko 25 % poljoprivrednih površina što ju čini predvodnicom ekološke proizvodnje u Hrvatskoj. Razvoj poljoprivredne infrastrukture omogućit će još intenzivniju proizvodnju kako bi uspješno pratila rast i smještajnih kapaciteta i broja gostiju koji se posljednjih godina događa u Slavoniji.

- Uz dobru hranu i gostoprimstvo Slavonija se prometnula u ozbiljnu enološku destinaciju što je vidljivo prema povećanom broju gostiju te povećanju broja vinarija i vinskih manifestacija - istaknula je Ivana Jurić, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.

Viziju razvoja turističke ponude kroz autohtonu gastronomiju i enologiju, ali i druge turističke posebnosti našeg kraja poput Kopačkog rita, vjerskog, kulturnog, lječilišnog, lovnog i ribolovnog turizma Osječko-baranjska županija provodi kroz Upravni odjel za kontinentalni turizam i aktivnosti županijske turističke zajednice. Vlada RH također kroz Projekt Slavonija stavlja naglasak na razvoj kontinentalnog turizma što čini dodatni „vjetar u leđa“.

- Slavonija je geografski izvrsno smještena i prometno povezana. U Osijek možete doći rijekom, cestom, željeznicom i zrakom. Obnova i izgradnja svih prometnih pravaca su investicije koje dolaze s nacionalne razine i tu se vide značajni pomaci. HŽ je najavio modernizaciju željezničkih pravaca prema Slavoniji, nastavlja se izgradnja Koridora 5C u punom profilu, država će uložiti značajnija sredstva u Zračnu luku Osijek - rekao je župan Anušić te dodao kako sinergijskim radom državne, lokalne i regionalne vlasti te OPG-ova i djelatnika u turizmu na području Slavonije i Branje, kao i uvažavajući iskustva kolega iz Istre, Slavoniju možemo učiniti poželjnom kontinentalnom destinacijom.

Na panelu je naglasak stavljen i na istarski primjer zaštite autohtonih pasmina poput ovce, koze i istarskog goveda s ciljem očuvanja zavičajnog identiteta, za što potencijali postoje i u Slavoniji. Poticanjem proizvodnje autohtonih pasmina daje se dodatna vrijednosti regiji kao turističkom proizvodu.

Nakon panela održana je Gourmet večera gdje su u nekoliko sljedova istarski i slavonski kuhari sljubljivali vino i delicije dvaju regija.  

U organizaciji i nazočnosti zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca danas, 1. ožujka 2019. godine, u prostorijama HGK - Županijske komore Osijek održana je međunarodna konferencija „Pametna sela - digitalno ruho tradicije“, kojoj su nazočili ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta, nekoliko fakulteta iz Osijeka, savjetodavnih službi, ekoloških udruga i drugi uzvanici.

Kako je rekao Davor Škrlec vrijednost pilot projekta „Pametnih sela“ koji se trenutno događa u 10 zemalja članica EU iznosi 3,3 milijuna eura, a projekt je jedno od rješenja kako zadržati tradiciju hrvatskih sela, zadržati i vratiti mlade u ta područja te kako modernizirati sela. Projekt je jedna od točaka u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, a hoće li biti na raspolaganju Hrvatskoj ovisi i o njenom postavljanju u svoj operativni program.

- Digitalizacija i uopće modernizacija komunikacija danas je nezaobilazna u svijetu, pa je tako potrebna i selima, no sela su ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi sve pustija, a ljudi se kreću prema većim gradovima jednim dijelom i zbog svih stvari koje digitalizacija osigurava u većim urbanim centrima za razliku od ruralnih područja. Digitalizacija je budućnost i na tomu ćemo raditi - rekao je župan Anušić.

Naglasio je da je Osječko-baranjska županija već počela s izradom širokopojasnog interneta te očekuje da će projekt vrlo brzo završiti u suradnji s fondovima EU, pa će svako mjesto na području županije imati brzi internet.

Koncept „Pametnog sela“ predstavo je zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič, a nakon toga održan je panel na temu „Nova Zajednička poljoprivredna politika - Pametna sela; Energetska tranzicija u ruralnim područjima - Uloga energetskih zadruga“ kojim je moderirao zastupnik Davor Škrlec. Bila je to zapravo razmjena mišljenja predstavnika Vlade RH i ostalih nazočnih s predstavnicima institucija Europske unije o javnim politikama, primjerima dobre prakse i izazovima koncepta „Pametno selo“. Uostalom, cilj konferencije je bio predstaviti projekt hrvatskoj javnosti te zaključke s konferencije uključiti u strateške dokumente Vlade RH kako bi se omogućila prilagodba zakonodavstva i primjena koncepta Pametnog sela u Hrvatskoj.

Pilot projekt „Pametna sela“

Na inicijativu zastupnika u EU parlamentu Franca Bogoviča iz Slovenije i Tibora Szanyija iz Mađarske, Europska komisija i Europski parlament su u travnju 2017. objavili  Akcijski plan EU-a za „Pametna sela“. Plan je utemeljen na zajedničkoj viziji uravnoteženog razvoja europskih regija te potrebi pružanja perspektive rasta ruralnim područjima, zaustavljanja iseljavanja stanovništva, a samim tim i zaustavljanja njihovog propadanja.

Tri slovenske općine - Krško, Sevnica i Brežice - dobile su 68.000 eura poticaja za projekt „Pametna sela budućnosti“ iz Europskog fonda za ruralni razvoj, kojima će financirati projekte kao što su povezivanje lokalnih proizvođača hrane s potrošačima, tečajeve s područja digitalne tehnologije, obrazovanje i osvještavanje mladih kako bi ostali na selu, jačanje međugeneracijske solidarnosti te opskrbe socijalno potrebitih.

Temeljem Odluke o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije na internetskim stranicama Županije (www.obz.hr) objavljeno je dvanaest javnih poziva za čiju je provedbu u Županijskom proračunu za 2019. godinu osigurano do 5 milijuna kuna. Javni pozivi su otvoreni od 1. ožujka 2019. godine do utroška sredstava planiranih, a najkasnije do 1. prosinca 2019. godine.

Obrazac zahtjeva i obrasci potrebnih izjava mogu se podići u Upravnom odijelu za poljoprivredu Osječko-baranjske županije ili na internetskim stranicama Županije te se isti s propisanom dokumentacijom dostavlja osobno ili na adresu Upravnog odijela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije, Trg Ante Starčevića 1/II, 31000 Osijek, s naznakom za Povjerenstvo za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Više na: https://www.obz.hr/index.php/potpore/natjecaji-i-javni-pozivi-u-tijeku

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović danas, 1. ožujka 2019. godine, svečano je otvorila 26. Osječki proljetni sajam i 20. Obrtnički sajam koji se do 3. ožujka održavaju na osječkom Pampasu. Na 2.000 četvornih metara zatvorenog i 5.000 četvornih metara otvorenog prostora predstavlja se 180 izlagača iz Hrvatske i inozemstva.

U prigodnom govoru predsjednica Grabar-Kitarović iskazala je zadovoljstvo ostvarenim pozitivnim pomacima u gospodarskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i dovođenju u red javnih financija te poručila da nas ti rezultati ne smiju opustiti već moraju biti tek prvi korak za postizanje našeg pravog cilja, a to je rast od 5 posto na godišnjoj razini. Gospodarski rast mora biti održiv i temeljiti se na povećanju proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, naglasila je.

Upravo otvorene sajmove predstavio je direktor Osječkog sajma d.o.o. Alen Vukašinović, dok je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ujedno izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, istaknula da je u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem do sada ugovoreno 8,9 milijardi kuna, što je 48 % ukupno predviđenog iznosa. Od toga na području Osječko-baranjske županije ugovoreni su projekti u vrijednosti 3,3 milijarde kuna, a samo na području grada Osijeka 1,2 milijarde kuna.

- Osječki sajam je očito prerastao prostor u komu se održava, a Osijek kao najveći grad istočne Hrvatske mora imati veći sajamski prostor. Zato smo zajedno, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek, pokrenuli projekt izgradnje novog Gospodarskog centra koji obuhvaća nove prostore i objekte za sajam, ali i druge gospodarske i poduzetničke sadržaje. Centar će se graditi kroz Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem, upravo se završava projektni zadatak, vrlo brzo ćemo imati gotovu projektnu dokumentaciju i započinjemo s izgradnjom potpuno novog sajamskog prostora na lokaciji S-ceste uz južnu obilaznicu, i to na korist grada Osijeka i cijele istočne Hrvatske - poručio je župan Ivan Anušić.

Izgradnja osječke promenade, već godinama najljepše šetnice uz rijeku u Hrvatskoj, počela je još 1957. godine, a danas (1. ožujka 2019. godine) održana je svečanost na kojoj je označeno njeno konačno uređenje. Riječ je o početku radova na podionici „stara luka Tranzit“, koji se planiraju završiti do 2024. godine. Vrijednost ugovorenih radova je 55,75 milijuna kuna, izvođač je Zajednica izvršitelja Hidrogradnja d.o.o., Osijek - Koteks d.d. i Vuka d.d.. Na taj način grad se dodatno osigurava od poplava, a ujedno se prvi puta u povijesti tim putem spaja Donji i Gornji grad. Osijek ujedno dobiva uređenu šetnicu uz Dravu u dužini šest kilometara.

Vrijednost cijelog projekta „Uređenje desne obale rijeke Drave“, odnosno izgradnje i uređenja obaloutvrde s uređenim koridorom uz rijeku (pješačke i biciklističke staze, klupe, zelenilo i drugo) iznosi 120 milijuna kuna (s PDV-om), što financiraju Grad Osijek (10 %) i Hrvatske vode (90%).

Radove je otvorila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, a događaju su nazočili   ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić  te drugi uzvanici.

- Grad Osijek je čekao 233 godine da bi dočekao Vladu predsjednika Plenkovića, ovdje nazočnog ministra i svih aktivnih sudionika, zato zahvala i HDZ-u, da se fizički spoji Gornji i Donji grad. Drava nije za nas voda nego je urbani stil života naših građana kojima će se napraviti najljepša i najdulja šetnica u Hrvatskoj. To ne bismo mogli napraviti bez ovih ljudi i njima velika hvala - rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić te dodao da brojke govore da Slavonija nije zanemarena i zapuštena. Najavio je kako „danas počinju radovi, a onda kreće sve ono što je bitno - Osijek novi, drugačiji i bolji za stvaranje uvjeta naših ljudi naše djece da ostaju ovdje, a ne da odlaze. To možemo samo svi sinergijski i zato je jako važno da Vlada, Županija, Grad, naša Predsjednica i svi ministri zajedno radimo poslove u korist naših građana, poručio je.

Župan Ivan Anušić je istaknuo da je zadaća političara da surađuju i rade, sinergijski djeluju i proizvode projekte na zadovoljstvo svih koji žive na području Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. - Ovo je definitivno jedan od takvih projekata. Postoje vrlo jasna i nedvosmislena komunikacija i suradnja koje rezultiraju ovakvim i nizom drugih projekata. Definitivno, stvari su se počele pokretati prema naprijed, no trebat će puno truda, vremena i živaca da sve ovo izguramo i na neki način pokrenemo 10-15 godina stagnacije ovog dijela Hrvatske zbog čega smo u problemu i demografski i gospodarski. Ovaj projekt je izuzetno velik, kompleksan, financiran velikom većinom od strane Hrvatskih voda i resornih ministarstava iz proračunskih sredstava te jasno pokazuje smjer i odnos Vlade RH prema istoku Hrvatske - naglasio je župan.

- U ovom trenutku na području Osječko-baranjske županije u vodnom gospodarstvu imamo projekte u vrijednosti oko 1,6 milijardu kuna, od toga u realizaciji je oko 900 milijuna kroz tri projekta odvodnje i jedan projekt vodoopskrbe. Ministarstvo i sve pravne osobe pri Ministarstvu jesu i bit će maksimalno angažirane na području ove županije, danas otvoreni projekt nastojat ćemo ubrzati, a sve u cilju povećanja životnog standarda i kvalitete života naših građana - naglasio je dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.

Direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izrazio je zadovoljstvo što počinju radovi na projektu kojim se spaja dva dijela grada, „što je zasigurno bila težnja svih vodnogospodarstvenika i građana Osijeka“. Projekt se provodi kroz četiri poddionice, a omogućit će i spajanje osječke bolnice, sveučilišnog kampusa te u budućnosti osječkog novog stadiona. - Nastojali smo ne samo graditi obaloutvrdu nego i stvoriti dodatne vrijednosti, omogućiti biciklistički koridor, šetnicu, odmorišta i sve što traži današnje vrijeme te to nadograditi s urbanom opremom. Ovo je velika potpora Vlade RH koja će zasigurno značiti novo doba Grad Osijeka, zaključio je Đuroković.