Osječko-baranjska županija pristupila Aalborškoj povelji

Održivi razvitak je najveći izazov čovječanstva u 21. stoljeću, tvrde eksperti Ujedinjenih nacija. Dokaze o pogubnom djelovanju čovjeka na okoliš, dokaze o ogromnim razlikama između bogatih i siromašnih, dokaze o strašnim socijalnim nepravdama koje pogađaju ogroman broj ljudi - nitko ne dovodi u pitanje. Radi se o procesima koji će, ako se ne zaustave, ugroziti opstanak čovječanstva već u skoroj budućnosti. No, ti procesi nam nisu neizbježna sudbina. Eksperti iz cijelog svijeta udružili su svoja znanja i talente da osmisle načela kojih se treba pridržavati u budućem razvoju čovječanstva da bi se izbjegao tužan kraj naše civilizacije.

Njihov rad okrunjen je dokumentom pod nazivom AGENDA 21 - akcijski plan UN-a o održivom razvoju za 21. stoljeće, koji je bio jedan od završnih dokumenata najveće ikad održane konferencije na našem planetu - "Earth Summit 1992" u Riju. Bila je to svjetska konferencija o zaštiti okoliša i razvoju koji neće jedan drugog isključivati. Navedeni dokument prihvatile su gotovo sve zemlje svijeta, među kojima i Hrvatska. Agenda 21 sadrži oko 2500 smjernica, načela i zahtjeva koje treba sprovesti u život da bi se postigla globalna održivost. Od tog broja, dvije trećine se odnose na lokalnu razinu. U 28. poglavlju tog dokumenta državnici pozivaju lokalne vlasti u cijelom svijetu da pokrenu proces široke komunikacije sa svojim stanovništvom,te da zajednički razviju svoje vlastite lokalne verzije Agenda 21 - odatle naziv Lokalna Agenda 21. Proces koji se pod tim podrazumjeva može se opisati kao zajednički napor što se čini unutar jedne lokalne zajednice s ciljem da se među svim sektorima te zajednice postigne konsenzus o utvrđivanju i provođenju dugoročnog plana akcija u smjeru održivog razvoja.

Ono što je počelo u Riju, nastavilo se u Aalborgu na Prvoj europskoj konferenciji o održivom razvoju gradova 1994. godine, gdje je usvojena Povelja o održivom razvoju europskih gradova - Aalborška povelja (Aalborg Charter). Isti skup je tada pokrenuo osnivanje institucije pod nazivom "Europska kampanja za održive gradove i mjesta" (The European Sustainable Cities and Towns Campaign), koja objedinjuje najveća postojeća udruženja gradova i regija u Europi na zajedničkom radu na promicanju i pomaganju procesa održivog razvoja na lokalnim razinama,a uz financijsku potporu Europske komisije. Cilj Kampanje za održivi razvoj gradova i mjesta je poticanje održivog tipa razvoja na lokalnoj razini u sklopu procesa LA 21, koji traži da se do održivih ciljeva dolazi putem jačanja partnerstva među svim činiteljima unutar lokalne zajednice, kao i među nositeljima vlasti u njoj. U "Europsku kampanju za održive gradove i mjesta" pristupa se potpisivanjem Povelje iz Aalborga.

Početkom 2000. godine Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek započela je (u sklopu Ecolinks programa - iniciranog i financiranog od Američke agencije za međunarodni razvoj USAID) realizaciju projekta "Čistija proizvodnja u Osječko-baranjskoj županiji". Projekt se odnosi na bivša područja UNPA zona Županije. Poziv za uključivanje u projekt bio je upućen svima s područja Grada Osijeka te općina Erdut, Kneževi Vinogradi i Darda.

Interes za projekt su pokazale i u njemu sudjeluju: Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - područna jedinica Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Tehnološka škola, Saponia Osijek, Mio Osijek, Sloboda Osijek, Belje-vinogradi Kneževi Vinogradi, šećerana Osijek i HEP TE-TO Osijek. Sudionici projekta iz ovih tvrtki teoretski su educirani od vrhunskih stručnjaka i pod njihovim nadzorom su primjenom metoda čistije proizvodnje izradili studije slučaja u svojim tvrtkama, dok se od jedinica lokalne uprave i samouprave očekuje da čistiju proizvodnju uvode u lokalnu politiku zaštite okoliša.

Projekt je zamišljen kao dugoročni interaktivni trening, što je i provedeno tijekom 2000. godine. Završna obrana i prezentacija projekata čistije proizvodnje te dodjela certifikata sudionicima projekta održana je 11. i 12. prosinca 2000. godine. Kako je Osječko-baranjska županija sudionik ovog za našu Županiju značajnog projekta, završna svečanost bila je prava prigoda da Županija iskaže svoju spremnost da u budućem razvoju slijedi načela održivog razvoja te da potpisivanjem Povelje iz Aalborga učini naš prvi korak u procesu izrade "Osječko- baranjske Agende 21". Temeljem odluke Poglavarstva župan Marko Bagarić svojim potpisom na pristupnici ovoj Povelji i Kampanji na svečanosti upriličemnoj u Županijskoj komori potvrdio je ovo opredjeljenje Županije.

Potpisivanjem Povelje iz Aalborga Županija je preuzela moralnu obvezu da će ustrajati na razvijanju procesa održivosti. Samim činom potpisivanja Povelje tek započinje proces osmišljavanja održivog razvoja, odnosno, početak je to posla na izradi "Osječko-baranjske Agende 21".

S druge strane, potpisivanjem Povelje pristupa se golemoj obitelji od više od 800 europskih gradova i regija koji su odlučili da se u svom radu pridržavaju načela održivosti i da na tom putu međusobno surađuju. Svaki novi član Europske kampanje za održive gradove i mjesta kroz tu suradnju dobiva sljedeće:

• Postaje član golemog europskog pokreta prema održivom razvoju.
• Osigurava kvalitetan izvor informacija o pitanjima održivog razvoja i aktivnostima ostalih članica Kampanje iz cijele Europe kroz kvartalno glasilo, te druge obavijesti putem pošte ili putem web stranice Kampanje.- Ima priliku doći do metodoloških vodiča i drugih alata za osmišljavanje održivog razvoja koji su razvijeni u europskim mrežama - članicama Kampanje - ili od strane pojedinih lokalnih vlasti.
• Mogućnost uspostavljanja kontakata s osobama i organizacijama diljem Europe koje se bave održivošću, te međusobne razmjene iskustava i znanja, kao i traženje partnera za pojedine projekte.- Prisustvovanje ili organiziranje međunarodnih konferencija o raznim aspektima održivosti.
• Uvid u europske politike usmjerene na održivost, te uvid u natječaj za financijska sredstva za projekte.

Razvijati se održivo nije lak zadatak. Mukotrpan je to i dugoročan proces ali sigurno neminovan. Realizacija mnogih važnih aktivnosti tog procesa traje znatno duže od četverogodišnjeg mandata izabranih predstavnika regionalne ili lokalne uprave i samouprave. Za osiguranje trajnih učinaka održivog razvoja neophodno je osigurati da proces ima kontinuitet. Također je izuzetno važno za pokretanje takvog procesa imati "povoljnu klimu" u sredini u kojoj se proces pokreće.