U hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu, 29. studenoga, Osječko-baranjska županija predstavila je svoje turističke potencijale njemačkim turističkiim novinarima. Predstavljanje je organizirano na poziv veleposlanika Republike Hrvatske u Njemačkoj, Gordana Bakote, a županijsko izaslanstvo predvodio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić, u pratnji pročelnica za financije i gospodarstvo, Snježane Raguž i Ivane Katavić Milardović. Uz njih, delegaciju su činili gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba, direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić te predstavnici lokalnih turističkih zajednica.

Veleposlanik Bakota istaknuo je kako je ovo predstavljanje jedan u nizu događaja koji promiču Slavoniju u Njemačkoj. 

- Bila je ovo srdačna i otvorena prezentacija, a reakcije njemačkih novinara su iznimno pozitivne. Neki su već posjetili Osječko-baranjsku županiju, a mnogi su izrazili želju da to učine nakon današnjeg događaja. Ovo je dio našeg šireg nastojanja da Slavoniju stavimo u središte pozornosti hrvatske diplomacije, uz tamburaški koncert prije tjedan dana i sutrašnju priredbu Slavonska noć - rekao je veleposlanik Bakota.

Župan Mato Lukić zahvalio je veleposlaniku Bakoti na gostoprimstvu i izrazio ponos što su mogli predstaviti županiju kao cjelogodišnju kontinentalnu turističku destinaciju. 

- Slavonija je poznata po srdačnosti i otvorenom srcu, a upravo smo tako prezentirali našu županiju. Razvoj kontinentalnog turizma, koji je jasno istaknut u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske, daje nam dodatnu motivaciju za daljnje unaprjeđenje. Turizam istoka Hrvatske ćemo i dalje razvijati kroz razvoj ruralnog turizma, organizaciju velikih manifestacija te bogatu eno i gastro ponudu - istaknuo je Lukić.

Turistički djelatnici, uključujući Romera Draghicchia, direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj, i Ivanu Jurić, direktoricu Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, detaljno su predstavili potencijale kontinentalnog turizma u Slavoniji i Baranji. 

- Dojmovi su izvrsni. Goste smo upoznali s autentičnim gastronomskim i vinskim specijalitetima, što je uvijek ključni dio našeg predstavljanja. Danas smo prešli s riječi na djela i ponudili im okuse Slavonije i Baranje - rekla je Jurić.

Posebnu pozornost privukla je kulturna baština, posebno brend Dore Pejačević, poznate skladateljice rođene u Našicama. Gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba naglasio je kako grad kontinuirano ulaže u kulturnu i prirodnu baštinu. 

- Našice su povijesno i kulturno središte Slavonije. Dora Pejačević, često nazivana „hrvatskim Mozartom“, naš je ponos i simbol kulturne baštine. Osim toga, ove smo godine ugostili Svjetsko prvenstvo u šaranskom ribolovu, što je privuklo posjetitelje iz cijelog svijeta – rekao je Kašuba.

U turističkim brojkama Osječko-baranjske županije uz njemačko tržište, rast bilježe i tržišta susjednih zemalja poput Mađarske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Od rekordne 2019. godine bilježi se stalni rast dolazaka i noćenja, a broj dolazaka gostiju iz regije udvostručio se u posljednjih nekoliko godina.

Predstavljanje Osječko-baranjske županije u Berlinu pokazalo je velik potencijal za daljnji razvoj turizma na istoku Hrvatske, uz promociju autentičnosti, kulturne baštine i prirodnih ljepota Slavonije i Baranje.

Povodom Dana Općine Viljevo i crkvenog goda Župe sv. Andrije apostola u Društvenom domu u Kapelni danas (29. studenoga 2024. godine) održana je Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Viljevo. Uz vijećnike, općinskog načelnika Dominika Kneževića i predstavnike javnog života ove općine, sjednici su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik Goran Ivanović kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Nataša Tramišak, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, gradonačelnik Grada Valpova Matko Šutalo, načelnik Općine Petrijevci Ivo Zelić, načelnik Općine Marijanci Darko Dorkić, načelnik Općine Magadenovac Stjepan Živković, načelnik Općine Petlovac Marko Knežević, načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović i drugi gosti. Sjednicu je vodio predsjednik Općinskog vijeća Tomislav Mađarić.

Općina Viljevo je i prostorno i po broju stanovnika mala općina, prostire se na 111 km2 i ima tek 1.626 stanovnika (prema popisu iz 2021. godine), međutim raspolaže s kvalitetnim poljoprivrednim površinama, šumama i drugim resursima, a tu su i rijeke Drava i Karašica, što njeni stanovnici i općinska uprava nastoje najbolje koristiti za ukupni razvoj. Naravno, pri tomu se oslanjaju i koriste sredstva europskih i nacionalnih fondova, kao i mogućnosti i potpore koje nudi Osječko-baranjska županija.

O aktualnostima u Općini Viljevo govorio je načelnik Dominik Knežević, koji je naglasio važnost izgradnje komunalne, društvene, prometne i druge infrastrukture, i to kako bi bila dostupna i na korist svih naselja i stanovnika. Kazao je kako postojeće resurse i potencijale nastoje staviti u funkciju razvoja te maksimalno iskoristi mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova za jačanje gospodarstva, poboljšanje uvjeta življenja stanovništva, obnavljanje i očuvanje prirode i tradicijske baštine, kulture i sporta. Posebno zadovoljstvo izrazio je zbog povećanja razine gospodarskih aktivnosti, osobito u prerađivačkom sektoru i sektor proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a sve to generira i povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta.

- U Općini Viljevo ima zaista puno projekata i puno se radi, a uvjeren sam da će tako biti i ubuduće. Viljevo je jedna od dvije naše općine koje imaju više rođenih nego umrlih, što također pokazuje da se ovdje dobro i kvalitetno radi te i dalje treba ulagati u razvoj kako bi ljudi ne samo ostajali ovdje nego se i vraćali u ovo perspektivno mjesto. U ponedjeljak, 2. prosinca, na sjednici Saveza za Slavoniju, Baranju i Srijem bit će nam uručen i ugovor za obnovu i dogradnju Osnovne škole Ante Starčevića Viljevo, što je značajno za jednosmjensku nastavu i školski standard. U svemu tome, osobito u investicijskim projektima, pokazuje se sustavan rad i dobra suradnja općine, državnih i županijskih institucija - rekao je Josip Miletić.

Uz čestitke za Dan Općine Viljevo i crkveni god sv. Andrije apostola, saborska zastupnica Nataša Tramišak pohvalila je kvalitetan rad općinske uprave, njihov orijentiranost na rješavanje prvenstveno pitanja temeljne infrastrukture, ali i svih drugih područja djelovanja, poput prepoznavanja potencijala turizma te drugih aktivnosti za čiju je realizaciju potrebno puno i znanja i energije.

Saborski zastupnik Goran Ivanović također je čestitao općinskom vodstvu na zapaženim rezultatima koji se ostvaruju u Općini Viljevo. Naglasio je vrijednost i značaj djelovanja malih općina koje su jamac razvoja tih lokalnih zajednica.

U organizaciji Muzeja likovne umjetnosti u Osijeku, u Kulturnom centru Osijek sinoć (28. studenoga 2024. godine) otvoren je 29. Slavonski biennale, trenutno najveća međunarodna žirirana izložba u Hrvatskoj, i to kroz naslovni i tematski okvir „Institut nevidljivog - prostori percepcije“. Za ovogodišnje izdanje odabrani su radovi ukupno 46 umjetnika i umjetničkih suradnji, od ukupno 228 pristiglih na natječaj iz više od 30 zemalja svijeta. Izložba će biti otvorena do kraja veljače 2025. godine, a postavljena je na više lokacija u Osijeku - u Kulturnom centru, Gradskoj galeriji Waldinger i zamjenskom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti u Kapucinskoj 36.

Već i sam naslov izložbe nastoji propitati i predstaviti umjetnost kao životno i sudbinsko opredjeljenje kojem se pristupa beskompromisno i bez razumijevanja okoline. Također, povezuju se dvije činjenice koje su utjecale na pravac ovogodišnje izložbe, a to je obilježavanje 100 godina od rođenja Julija Knifera, poznatog osječkog slikara i jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te 70 godina od osnutka Galerije likovnih umjetnosti, danas Muzeja likovnih umjetnosti.

Otvorenju izložbe nazočili su mnogu štovatelji likovne umjetnosti, a uz ravnatelja MLU Osijek Eduarda Hudolina, muzejsku savjetnicu i autorica izložbe Valentina Radoš i druge predstavnike MLU, otvorenju izložbe nazočili su državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, saborska zastupnica Nataša Tramišak u ime Osječko-baranjske županije, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić i drugi uzvanici.

- I sami smo iznenađeni, iako ne brojem izlagača i zastupljenih država koje su u porastu zadnja dva do tri biennala, ali jesmo samim konceptom i jednom ozbiljnošću koju ova izložba uistinu pokazuje kada se prođe kroz sve prostore - kazao je ravnatelj MLU Eduard Hudolin te dodao kako je broj mladih umjetnika u porastu koji traže prostore u gradu u kojem bi mogli izlagati, pa se nada kako će i broj takvih manjih izložbenih prostora narasti poput onoga u Kapucinskoj ulici.

- Ministarstvo kulture i medija prati program Muzeja likovnih umjetnosti dugi niz godina i svaki put su sredstva povećana. Jako mi je drago da se ova izložba dogodila i ove godine s obzirom da je zgrada Muzeja likovnih umjetnosti u energetskoj obnovi i puno je teže ovakvu izložbu napraviti kada niste u vlastitoj „kući“. Trebalo puno vještine, znanja i hrabrosti da se na više lokacija, uoči Dana grada, ova izložba i dogodi - rekla je državna tajnica Dražena Vrselja.

Muzejska savjetnica MLU Valentina Radoš kao članica Ocjenjivačkog suda istaknula su unazad nekoliko izdanja biennalea odlučili Slavoniju i Osijek postaviti kao svjetsku arenu za suvremenu umjetnost. - Ono što je nekada bila izložba za Slavonce mi smo odlučili zaokrenuti perspektivu i pozvati goste u naš Osijek. To je međunarodna izložba koja već nekoliko godina znači da imamo prijava iz 30 i više država - poručila je.

U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, danas (28. studenog 2024. godine) je otvoren 2. Green Matrix Summit čiji je cilj informiranje stručne i zainteresirane javnosti o važnim europskim temama Zelenog plana 2030 i Digitalne strategije 2030. Tijekom dva dana summita, na 2 tematske pozornice bit će održano 10 panela, 12 prezentacija s preko 50 panelista uz atraktivan izložbeni prostor i foto natječaj „Moja županija i moja Hrvatska u zelenoj tranziciji“. Svečanom otvorenju nazočili su zamjenik župana Josip Miletić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Nataša Tramišak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, saborski zastupnici Goran Ivanović i Vesna Vučemilović, rektor osječkog Sveučilišta Vlado Guberac, dekani, predstavnici tvrtki partnera summita te ostali uvaženi gosti.

- Ovo je izuzetno značajna manifestacija ne samo zbog onoga što želimo prezentirati u Osječko-baranjskoj županiji, nego zbog prilika za umrežavanje i razmjenu iskustava, ali i razgovor o temama koje se tiču svih nas. U fokus stavljamo teme zelenog i digitalnog, a uvjeren sam da će u ovom programskom razdoblju naša poduzeća mudro i kvalitetno koristiti sve resurse kako bi mogli osigurati bolje uvjete rada za naše zaposlenike i nova radna mjesta. Osječko-baranjska županija stvara pozitivan trend poboljšanja i povećanja broja zaposlenih, a svakako želimo biti predvodnica i u kongresnom turizmu, gdje možemo dati isto značajan doprinos, pogotovo kada se ovakve značajne teme stavljaju u fokus. Pozivam sve koji danas se nisu priključili, da su priključe sutra. Dolazak je besplatan, radionice su aktivne i mislim da se može puno toga čuti i vidjeti, pogotovo korisne stvari za privlačenje europskih sredstava – kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Saborska zastupnica Nataša Tramišak naglasila je kako je Green Matrix Summit jedan od važnijih gospodarskih događaja u Gospodarskom centru Osječko baranjske županije.  – Razlog organizacije ovakvog događaja dvodnevnog karaktera s važnim gospodarstvenicima i gospodarskim temama su europske teme koje će nas pratiti cijelo desetljeće. Govorim o zelenoj i digitalnoj tranziciji, temama koje su ne samo prožete kroz nešto što čekamo u budućnosti nego smo već sada s njima suočeni. Digitalizaciju smo svi lakše prihvatili jer moderne tehnologije svi već koristimo, bez obzira govorimo li o javnom sektoru, gospodarstvenicima, akademskoj zajednici ili o korištenju tehnologije u svakodnevnom životu građana.

No, ono što je još ostalo nepoznato je što je sve obuhvaćamo pojmom zelene tranzicije. Zelena tranzicija u srži sadržava sve grane gospodarstva koje trebaju težiti održivosti i održivom funkcioniranju radi zaštite okoliša i prirode, kao i zaštite i zdravlja ljudi. Kada govorimo o proizvodnji, bez obzira bilo to u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, drvno-prerađivačkoj industriji ili građevinskoj industriji, ona mora biti održiva. Tijekom dva dana Summita imat ćemo prilike od 50 panelista u 12 različitih panela čuti iskustva naših gospodarstvenika o tome kako su oni započeli proces tranzicije i što ih sve očekuje u budućnosti. Također, bit će ovo prilika za dodatno umrežavanje, razmjenu iskustava i ideja, a vjerujem da će svi posjetitelji iz Osijeka otići sa snažnim impresijama kako smo već započeli veliki put gospodarskog razvoja upravo kroz korištenje i održivih tehnologija i novih modernih tehnologija, a govorimo prvenstveno o ICT-u – rekla je Tramišak.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić istaknuo je

kako Gradska uprava Grada Osijeka kvalitetno slijedi zelene politike, posebice zelenu tranziciju i digitalnu strategiju koju je propisala Europska unija do 2030 godine. - Spomenut ću samo dva primjera, prva je politika zbrinjavanja otpada gdje smo svojim javnim politikama, u suradnji sa našim građanima, uspjeli u namjeri da izdvajamo više od 50 % otpada. Grad Osijek je jedini veliki grad u Hrvatskoj koji je u tome uspio i koji ne plaća penale. Spomenut će i modernizaciju tramvajske strukture, gdje su naši preci još tamo prije 140 godina uveli prvi hrvatski tramvaj upravo u Osijeku, a koji je elektrificiran 1926. godine. Ususret toj 100. obljetnici radi se i modernizacija tramvajske infrastrukture, potpisan je ugovor za nabavku novih 10 tramvaja, tako da ćemo 100. rođendan našeg tramvaja dočekati potpuno spremni, kao zahvalu svima onima koji su se prije nas pobrinuli da imamo takav prijevoz u našem gradu – rekao je Florijančić.

Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić komentirala je klimatske promjene kazavši kako  su one svaki dan sve više s nama te im se pokušavaju prilagoditi u različitim dijelovima poslovanja. - Jedan od načina prilagodbe je i naš projekt uzgoja rajčice na kontinentu. Prije desetak godina uzgoj industrijske rajčice na kontinentu nije bio moguć jer kvaliteta nije bila dovoljna. Također pokušavamo iskoristiti i sunčanu energiju i na taj način kroz izgradnju solarne elektrane 13 MW na bolji način koristiti našu energiju. Naše brojne investicije pridonijele su i smanjivanju kadrovskog otiska kako bismo i tu dali svoj mali doprinos smanjivanju uzroka klimatskih promjena. Smatram da u svakodnevnom poslovanju moramo brinuti o klimatskim promjenama i posljedicama koje donose, jer će u vremenu ispred nas sigurno imati još veći i značajniji utjecaj – zaključila je Dalić.

U nazočnosti 40 od ukupno 47 vijećnika u Velikoj vijećnici Županijske skupštine u Osijeku danas (27. studenoga 2024. godine) održana je 33. sjednica Skupštine Osječko-baranjske županije. Od 18 točaka dnevnog reda, najvažnija je bila točka o izmjenama i dopunama Proračuna za 2024. godinu, odnosno njegov drugi ovogodišnji rebalans. Naime, Proračun Osječko-baranjske županije za 2024. godinu donijela je Skupština Županije 15. prosinca  2023. godine u iznosu od 250.611.581,00 eura. Prvim rebalansom 20. lipnja 2024. godine povećan je na 293.699.828,03 eura, a danas usvojenim rebalansom povećan je za dodatnih 9.750.092,58 eura, i to uglavnom zbog povećanja evidencijskih prihoda proračunskih korisnika te sada iznosi 303.449.920,61 eura.

Pročelnica Upravnog odjela za javne financije OBŽ Snježana Raguž istaknula je kako se povećanje uglavnom odnosi na vlastite prihode proračunskih korisnika koji su samo evidencijski prikazani u proračunu i iznose nešto više od 10 milijuna eura, dok se županijski proračun smanjuje za nešto malo više od 656.000,00 eura.

- Što se tiče prihodne strane, povećao se porez na dohodak u iznosu od 4 milijuna eura, što je rezultat povećane gospodarske aktivnosti i povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Taj smo novac u ovim izmjenama i dopunama, uglavnom raspodijelili za predfinanciranje projekata koje financiramo iz fondova Europske unije, tako da dok ne dođu sredstva, mi ćemo omogućiti nesmetano odvijanje radova. Što se tiče povećanja od 10 milijuna eura, koji se odnosi na proračunske korisnike, to je uglavnom rezultat povećanja plaća temeljem kolektivnih ugovora. Kad je riječ o županijskom proračunu, neki projekti su možda u posebnom dijelu smanjeni, što ne znači da se zapravo odustalo od tih projekata, nego samo zbog dinamike realizacije tih projekata, oni su odgođeni za realizaciju u idućoj godini. Primjerice, projekt izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada smo smanjili za 854.000,00 eura, ali su ta sredstva isto planirana u idućoj godini. Isto tako, Dom za starije i nemoćne osobe u Đakovu čija je rekonstrukcija odgođena za iduću godinu, s obzirom da se tamo nalazi Hrvatski zavod za socijalnu skrb koji će iduće godine iseliti, pa su radovi također planirani. U idućoj godini osigurana su i dodatna sredstva za linijski prijevoz jer su se uključile jedinice lokalne samouprave u taj projekt - rekla je Raguž.

- Osim o rebalansu proračuna, čijom smo visinom zadovoljni, osobito važna je i točka o stanju u gospodarstvu na području Osječko baranjske županije. Možemo se pohvaliti kako je gospodarstvo u stalnom porastu, što potvrđuju i brojke koje govore da su u 2023. godini ostvareni prihodi u iznosu od 5,5 milijardi eura, što je za 6,3 % povećanje u odnosu na 2022. godinu, koja je isto tako u gospodarskom smislu bila odlična. Nadalje, na području naše županije krajem listopada ove godine bilo je 97.070 zaposlenih osoba, što je 3.661 osoba više u odnosu na prošlu godinu ili 3,92 posto - kazao je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović dodala je kako, unatoč izazovnom okruženju, gospodarstvo Osječko-baranjske županije i dalje bilježi rast u 2023. godini te je ostvaren ukupni prihod od 5,5 milijardi eura. - U ovim prihodima najveći udio imala je poljoprivreda s 25 % i prerađivačka industrija s 24 %, što možemo reći da je odlučna struktura jer nam prioritet nose djelatnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Što se tiče dobiti, ostvarena je dobit u iznosu od 273 milijuna eura. Najveći iznos otpada na djelatnost poljoprivrede, oko 80 milijuna eura. Osječko-baranjsko gospodarstvo tradicionalno je izvozno orijentirano i ostvaren je pozitivan saldo izvoza od 300 milijuna eura. Što se tiče samog broja poduzetnika, 188 trgovačkih društava više je prijavilo završni račun nego što je to bilo u 2022. godini, a trenutni podatak je da na području županije imamo čak 702 obrta više nego u istom razdoblju prošle godine. Ono što nas raduje, je porast plaće u prošloj godini, ali i 366 zaposlenih više trenutno u županiji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao i 275 nezaposlenih manje. Svoj doprinos ovim pozitivnim rezultatima dala je Osječko-baranjska županija provodeći niz projekata iz poljoprivrede, poduzetništva i turizma, a naravno da je tu i pozitivan utjecaj Gospodarskog centra OBŽ kao važnog infrastrukturnog objekta koji provodi različite gospodarske aktivnosti, zahvaljujući kojima se nametnuo kao centralno mjesto svih gospodarskih aktivnosti - naglasila je pročelnica Ivana Katavić Milardović.

Vijećnici su također podržali prijedlog rješenja kojima se o odobravaju sredstava iz Proračuna za pokriće dijela troška plaće djelatnicima domova za starije i nemoćne osobe Osijek, Đakovo i Beli Manastir, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija.

- Znamo da se i na ostalim područjima Republike Hrvatske događaju povećanja cijena usluge smještaja za osobe koje su smještene u domovima umirovljenika. U lipnju smo u određenom postotku, do 25 %, podigli cijenu smještaja u sve tri naše ustanove, no bili smo svjesni da ni taj postotak neće biti dovoljan da bi pokrili sve troškove funkcioniranja tih ustanova. Naime, od 1. siječnja plaće njihovih zaposlenika značajno su porasle, a na to županije i županijske uprave ne mogu utjecati, međutim trebamo voditi brigu o financijskom i ostalom funkcioniranju tih ustanova. Zato su u srpnju vijećnici usvojili naš prijedlog da se s 360.000,00 eura pomogne sve tri ustanove kako ne bi moralo doći do dodatnog povećanja cijena i kako bi mogli normalno funkcionirati. Na današnjoj sjednici smo predložili dodatnih 345.000,00 eura kako bi te ustanove pozitivno završile kalendarsku godinu - kazao je Mato Lukić.

Na sjednici je bila i redovita točka pod kojom vijećnici postavljaju pitanja i predlažu inicijative županu, što su danas učinili dr. sc. Sanja Bježančević, Zlatko Adjulović, Marko Bogatić, dr. sc. Damir Tomić, Bojan Amanović, Josip Skočibušić i Zlatko Ahić. Na sva pitanja i inicijative odgovorio je obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić.

-  Svaki prijedlog i inicijativa su uvijek dobrodošli bez obzira dolaze li od pozicije ili opozicije jer se obično odnose na probleme i izazove koji muče stanovnike Osječko-baranjske županije. Naravno, u skladu s mogućnostima županijske uprave određene inicijative možemo uvažiti, neke i provesti, dok neke nažalost ne možemo ako nisu u našoj ingerenciji. U svakom slučaju nastojimo uvažiti sve što vijećnici predstave kao izazov i problem stanovnika Osječko-baranjske županije - dodao je Lukić.

Tako je, između ostalog, na upit i inicijativu vijećnika Zlatka Ahića, otkrio novu potencijalnu lokaciju nove sportske dvorane za srednje škole u osječkoj Tvrđi. - Svjesni smo problema zbog nedostatka sportske dvorane, međutim svjesni smo i da nema primjerene lokacije u blizini škola u Tvrđi. Bilo je nekoliko prijedloga lokacija koje nisu bile adekvatne, međutim u razgovoru s gradonačelnikom Osijeka prije nekoliko dana složili smo se da ispitamo sve mogućnosti i za lokaciju na istočnom ulazu u Tvrđu, gdje se sada nalazi parkiralište, a nekada je bila barutana. Zamolili smo da se ispita sve mogućnosti, gabarite buduće dvorane, da li uopće dvorana stane na tom području i što bi kao investitori i osnivači, Županija zajedno s Gradom Osijekom, trebali zadovoljiti u smislu očuvanja kulturne baštine. Ukoliko i ta lokacija ne bude zadovoljavala, nećemo stati na tome, tražit ćemo dalje - poručio je Mato Lukić.