Radovi na energetskoj obnovi 19 osnovnih i srednjih škola, čiji je osnivač Osječko-baranjska županija koja je nositelj projekta „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“, u punom su jeku. Ukupna vrijednost radova je više od 62 milijuna kuna, s time da 34,7 milijuna kuna iznosi sufinanciranje Europskog fonda za regionalni razvoj, a 27,4 milijuna kuna Osječko-baranjske županije.

„U slikama“ donosimo aktualno stanje radova na osnovnim školama u Ladimirevcima, Valpovu, Našicama, Feričancima, Đakovu, Vuki, Semeljcima, Petlovcu, Kozarcu, Novom Bezdanu i Čepinu, a popis ostalih škola u projektu možete vidjeti na https://www.obz.hr/index.php/component/k2/item/286-energetska-obnova-zgrada-skola

U organizaciji Zagrebačke županije i Poslovnog dnevnika danas, 12. prosinca 2018. godine, u Zagrebu je održana regionalna konferencija „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost - Strategija razvoja županijskih cesta u svrhu decentralizacije i razvoja regija“.

U sklopu konferencije održan je panel na kojem su sudjelovali župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ujedno i domaćin Konferencije, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović i župan Koprivničko-križevačke županije Darko Koren.

Sudionici palena su na konkretnim primjerima svojih županija upozorili na aktualno stanje prometnica, suradnju lokalne i regionalne uprave s državnim tijelima, a osobito na  mogućnost da upravljanje lokalnim i županijskim prometnicama bude učinkovitije ukoliko bi u cijelosti bilo u nadležnosti županija.

- Osječko-baranjska županija upravlja sa više od 1.100 kilometara županijskih i lokalnih cesta, ali prema postojećem modelu financiranja s nedostatnim novcem s državne razine. Za vrijeme ministra Hajdaš Dončića taj iznos je s 1,25 milijardu kuna smanjen na 730 milijuna kuna, što je sadašnja Vlada povećala, ali je to još uvijek nedovoljno. Za optimalno gospodarenje tim cestama potrebno je minimalno 1,5 milijardu kuna jer osim standarda koji želimo postići od iznimne je važnosti sigurnost naših cesta. Drago mi je što se u Hrvatskoj razvijaju autoceste, one su važne za razvoj gospodarstva i turizma, no lokalne i županijske ceste su ceste po kojima se odvija većina lokalnog prometa i prijevoza djece u škole, a bez ukupne dobre prometne povezanosti nema ni razvoja - rekao je župan Anušić.

Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić sa suradnicima jučer (10. prosinca 2018. godine) je posjetio Županiju Baranya u Mađarskoj. Prvo se u Hrvatskoj kući u Pečuhu sastao s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine na čelu s predsjednikom Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivanom Guganom te generalnim konzulom Republike Hrvatske u Pečuhu Dragom Horvatom. Nakon otvorenog i konstruktivnog razgovora zaključili su da pripadnici nacionalnih manjina mogu i moraju imati značajniju ulogu u postizanju bolje i kvalitetnije prekogranične suradnje. 

- Bivše hrvatske Vlade nisu vodile dovoljnu brigu o Hrvatima koji žive izvan domovine, što Vlada predsjednika Andreja Plenkovića mijenja te sustavno radi na uspostavi tih odnosa. Istovremeno u Osječko-baranjskoj županiji pokrenuli smo konkretne projekte suradnje s Hrvatima u Vojvodini, a sada počinjemo i u Mađarskoj gdje hrvatska manjina ima dobar odnos sa središnjom vlasti u Budimpešti. Konkretno razvijaju svoje projekte i nemaju problema poput Hrvata u Vojvodini, no i njima puno znači naša suradnja i pozornost te ćemo se tako ponašati i ubuduće. Dogovaramo buduće projekte i potpore koje ćemo realizirati - kazao je župan Anušić.

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan dodao je kako je prirodno da, osim suradnje na državnoj, postoji suradnja i na regionalnoj razini, odnosno između Hrvata pograničnih županija. U tom cilju smatra važnim današnji susret na komu su predstavnici hrvatske manjine iz Mađarske pojasnili kako zamišljaju tu suradnju te predložili kako bi mogla bolje profunkcionirati. - Ne tražimo pomoć nego suradnju, a vjerujem da u mnogim projektima i mi Hrvati u Mađarskoj možemo pomoći u suradnji dvije države i županije - rekao je Gugan.

- Sada je pravo vrijeme za razvijanje prekogranične suradnje jer su i Hrvatska i Mađarska članice Europske unije, kao i da u okviru Interrega pogranična područja s obje strane podignemo na višu razinu, kako ne bi bilo potrebe da ljudi iseljavaju nego da ostanu na ovim prostorima. Generalni konzulat će pomoći koliko može, a idealna je situacija da je župan Osječko-baranjske županije ovdje i da će biti postavljeni temelji dobroj međužupanijskoj suradnji. Mađarska strana ne traži novac nego partnera, a i Hrvatskoj su bitni partneri i programi na win-win osnovi gdje obje strane ostvaruju dobit, što je u interesu i EU i Hrvatske i Mađarske - naglasio je generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat.

 Realizacija projekata utjecat će i na ostanak stanovništva u Baranji, s obje strane granice

Župan Anušić potom se sastao s dužnosnicima Županije Baranya na čelu s predsjednikom Generalne skupštine Zoltanom Madarasom i njegovim suradnicima. Razgovarali su o rezultatima dosadašnje međusobne suradnje te predstojećim zajedničkim projektima. Županija Baranya trenutno razvija 132 projekta koja vrijede 38 milijardi forinti, rečeno je, no suočava se istim problemom kao i Baranja u Hrvatskoj, a to je iseljavanje stanovništva. Zoltan Madaras stoga se zalaže za zajedničku suradnju i projekte koji će pokrenuti razvoj Baranje s obje strane granice. Mađarska Vlada uskoro donosi razvojni plan turističkih destinacija, a do kraja godine definirat će regiju u koju će na proljeće usmjerit značajna financijska sredstva, što može biti novi poticaj prekogranične regionalne suradnje.

Župan Anušić je rekao kako Osječko-baranjska županija želi razvijati projekte u suradnji s mađarskom stranom, za što postoji niz poveznica i razloga. Naglašava važnost kvalitetnog operativnog rada, koji može osnažiti povezivanje upravnih odjela i zajednički nastup u projektima na dobrobit s obje strane.

Pročelnica Upravnog odjela za kontinentalni turizam OBŽ Tatjana Roth smatra da treba raditi na povezivanju potencijala poljoprivrede i turizma koji su osnova za razvoj gospodarstva. Ističe eko turistički projekt Zelena Baranja, koji se već provodi, kao i još četiri projekta koji uključuju održivi razvoj, cikloturizam i razvoj kulturne baštine. Najavila je kako se u području riječnog kruzinga planira prijaviti projekt na komu bi surađivali Mohač i Draž, a radila bi se lučka infrastruktura s ciljem poboljšanja prekogranične promocije.

Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić pojašnjava kako se priprema i projekt oslonjen na pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj i mađarske manjine u Hrvatskoj “Bridges between communities”. Riječ je o projektu medijske razmjene informacija o turističkim vrijednostima i manifestacijama koji će se prijaviti na natječaj prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska. Cilj projekta je povezivanje manjina kako bi premostili jezične barijere koje često ograničavaju zajedničke projekte dvije države. Smatra da treba potaknuti turističku cirkulaciju stanovnika obje županije te da Baranja može biti jedna vinska destinacija s obje strane granice.

Oba župana drže da su se do sada projekti suradnje uglavnom vezali uz gradove te iniciraju pokretanje projekta kojim bi se povezale prekogranične županije kao partneri, a naglasak bi bio na gastro i eno ponudi. Na kraju su zaključili da se idući operativni sastanak održi u Osijeku te da na gospodarski forum u veljači u Pečuhu uključe gospodarstvenike iz Mađarske, BiH i Hrvatske.

Ured Pannon EGTC-a u Osijeku

Župan Ivan Anušić, inače i potpredsjednik Pannon EGTC-a (European Grouping for Territorial Cooperation), radni posjet Županiji Baranya zaključio je sastankom sa članovima Predsjedništva ove grupacije koji je vodio direktor Andras Gondoc. Dogovoreno je da treba ubrzati proces rada EGTC-a, čemu će doprinijeti i otvaranje ureda EGTC-a u Osijeku početkom iduće godine.

- Stvoreni su svi preduvjeti za otvaranje ureda u Osijeku kojim će se osnažiti rad unutar EGTC-a te priprema projekta i povlačenje sredstava - kazao je župan Anušić, dok je Andras Gondoc naglasio potrebu donošenja dugoročne strategiju EGTC-a za cijelu regiju. Od aktualnih projekta posebnu pozornost dali su pripremi pilot projekta u vrijednosti 1,3 milijuna eura. Riječ je o projektu prvom takve vrste u EU, a ukoliko bude odobren tim sredstvima će se poticati mala i srednja poduzeća u pograničnom području. Njime će se omogućiti smanjenje birokratskih prepreka u prekograničnoj suradnji OPG-ova pri plasiranju svojih proizvoda u susjednoj zemlji. Trenutno zbog brojnih zakonskih propisa i poreza nisu konkurentni na susjednim tržištima, što se može promijeniti ovim projektom i umrežavanjem proizvođača s obje strane, čime bi se ostvarila i europska direktiva o slobodnom protoku roba i usluga.

Na sastanku se razgovaralo i o mogućnostima sufinanciranja projekta, u čemu je mađarska Vlada učinila veliki iskorak, zatim o budućim projektima i ideji stvaranja jedinstvene pogranične turističke regije, kao i mogućnosti dodatnih potpora s nacionalne razine budući da obje županije imaju izvrsnu suradnju sa svojom središnjom vlasti.

Hrvatsko kazalište Pečuh, cjelokupan repertoar na hrvatskom jeziku

Župan Ivan Anušić posjetio je i Hrvatsko kazalište Pečuh, jedino profesionalno hrvatsko kazalište (uz mostarsko) izvan Hrvatske, osnovano 1992. godine. Zgrada je obnovljena početkom ove godine sredstvima mađarske Vlade, gradske uprave Grada Pečuha i Grada Zagreba u vrijednosti gotovo tri milijuna eura.

Govoreći o nastanku, obnovi i radu Kazališta, ravnatelj Slaven Vidaković rekao je da je Kazalište izvelo više od 2.000 predstava na pečuškim pozornicama, ali i u mnogim hrvatskim mjestima diljem Mađarske. Surađuju s mađarskim kolegama, a naravno i mnogim hrvatskim redateljima i glumcima, posebno dobra suradnja je s Hrvatskim narodnim kazalištem i Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića iz Osijeka. Cjelokupan repertoar izvode na hrvatskom jeziku, pa su njegovanje materinskog jezika i jačanje identiteta hrvatske zajednice, osobito mlađih generacija, temeljne misije ove institucije.

U povodu 19. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana danas, 10. prosinca 2018. godine, župan Ivan Anušić, njegovi zamjenici Goran Ivanović i Petar Lagator te predsjednik Županijske skupštine Dragan Vulin položili su cvijeće te upalili svijeće pred spomenikom dr. Tuđmanu na Trgu slobode u Osijeku. Počast su odali i predstavnici udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Vrkić.

- Obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana je datum i vrijeme kada se cijela Hrvatska treba sjetiti i odati počast čovjeku koji je najzaslužniji za Hrvatsku kakvu imamo i kakvu smo željeli imati, zapravo čovjeku koji je stvorio Hrvatsku kao nezavisnu državu zajedno s hrvatskim braniteljima i uz Domovinski rat. Dr. Franjo Tuđman nije bio samo političar nego i vizionar, čovjek koji je volio Hrvatsku te znao kako se oduprijeti svim izazovima koji su bili 90-ih godina, a izazovi su bili ogromni. U to doba trebalo je znati voditi Hrvatsku kao zemlju koja je bila u ratnom sukobu s trećom vojnom silom u Europi, a imali smo nenaoružanu i neuvježbanu vojsku, civile koji su samo bezgranično željeli svoju državu. U tomu smo uspjeli pod njegovim vodstvom, koje je tada, a i danas se pokazuje bilo u potpunosti ispravno. Možemo i trebamo razgovarati da li je Hrvatska onakva kakvu je baš svi sada želimo, no trebamo raditi na tomu da bude bolja, gospodarski jača, da budemo sretniji u vlastitoj državi, a nemojmo vezati Domovinski rat i dr. Franju Tuđmana s onim što se danas dešava u Hrvatskoj. Hrvatskoj je potreban gospodarski i svaki drugi napredak, na čemu Vlada RH u ovom trenutku predano radi. Situacija koja je danas u Hrvatskoj na gospodarskoj, društvenoj, socijalnoj, političkoj i svakoj drugoj razini nije nastala preko noći, ona se godinama generirala nekvalitetnim i nedobrim radom i postupanjem Vlada koje su prije imale dužnost voditi Hrvatsku te tu moramo napraviti jasan razmak. Dr. Franjo Tuđman je otac domovine, prvi predsjednik, vizionar i čovjek koji je stvorio državu zajedno s hrvatskom vojskom 1990. -1995. godine - rekao je danas župan Anušić.

Radionica o mogućnosti korištenja potpora putem natječaja za tip operacije 3.1.1 i tip operacije 3.2.1 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Osječko-baranjskom županije i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju organizira radionicu s ciljem predstavljanja mogućnosti korištenja potpora putem natječaja Mjere 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode“ Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. za provedbu tipa operacije 3.1.1 „Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete” i provedbu tipa operacije 3.2.1 „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja”.

Radionica će se održati 12. prosinca 2018. u 10:30 sati u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije u Županijskoj 4 u Osijeku.

Polaznici radionica dobit će informacije o oznakama iz sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode te uvjetima i načinu korištenja potpore putem aktualnih natječaja Mjere 3 Programa ruralnog razvoja.

https://ruralnirazvoj.hr/radionica-o-mogucnosti-koristenja-potpora-putem-natjecaja-za-tip-operacije-3-1-1-i-tip-operacije-3-2-1-programa-ruralnog-razvoja-republike-hrvatske-za-razdoblje-2014-2020/