Promocija knjige „Vinske priče Slavonije i Hrvatskog Podunavlja“ održana je u Osijeku 27. studenoga 2018. godine u Restoranu „Rustika“, a uz mnoge goste nazočan je bio i Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije koja je pomogla objavljivanje knjige. Nova knjiga autora Željka Garmaza sadrži 48 portreta vinara iz Slavonije i Hrvatskog Podunavlja na 360 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.

- Znamo da se knjige rado čitaju i poklanjaju, bezvremenske su te stoga mogu biti i jedan od najkvalitetnijih načina promocije. S druge strane, bogatstva kojima raspolažu Slavonija i Hrvatsko Podunavlje još nisu dovoljno prepoznata ni u Hrvatskoj, a kamoli izvan nje. Naša četiri vinogorja i stoljetna tradicija proizvodnje vina su izuzetno važni za našu turističku priču, za sve što radimo i želimo napraviti, pa zaslužuju ovakvu promociju i knjigu. Siguran sam da će Vinske priče Željka Garmaza naći svoje mjesto u rukama brojnih gostiju koji dolaze u naš kraj sve češće i iz svih krajeva svijeta - rekao je župan Anušić na predstavljanju knjige.

Župan Ivan Anušić sa svojim zamjenicima i suradnicima danas, 26. studenoga 2018. godine održao je sastanak koordinacije gradonačelnika i načelnika s područja Osječko-baranjske županije. Riječ je o redovitoj razmjeni informacija vodstva Županije i 42 jedinice lokalne samouprave o aktualnim i budućim projektima, na komu se ujedno ubrzava rješavanje eventualnih problema, kao i cijelih projekata. Na dnevnom redu je bilo šest točaka.

Zamjenik župana Goran Ivanović, u funkciji načelnika Stožera zaštite i spašavanja Osječko-baranjske županije, upozorio je na važnost civilne zaštite u sustavu zaštite i spašavanja stanovništva i imovine u uvijek mogućim incidentnim događanjima. Postojeći sustav civilne zaštite na razini Županije odlično funkcionira i do sada je uvijek ispunjavao predviđene zadaće, a u zadnjih godinu i pol dana želi ga se još nadograditi. Tako je, između ostalih aktivnosti, u centru Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Bizovcu obuku opće namjene prošlo 1.200 pripadnika civilne zaštite. No, uočeno je da se smanjuje broj vatrogasaca te da su pojedine jedinice lokalne samouprave ukinule svoje postrojbe civilne zaštite, što nije dobro te se zajedničkim aktivnostima želi zadržati stabilan sustav.

Načelnici i gradonačelnici upoznati su s mogućnostima izgradnje sportskih terena s 200 metara dugom atletskom stazom unutar školskih objekata, što su predstavili zamjenica pročelnice Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Kalazić i predstavnik tvrtke „Svod“. Izgradnjom ovakvih sportskih igrališta znatno se podiže razina kvalitete nastave i izvanškolskih aktivnosti, a gradnja je moguća i na relativno malim općinskim zemljištima (2.000 m2) za rekreaciju mještana.

Poziv na priključenje i potporu projektu „Županija - prijatelj djece“ nazočnima je uputila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ivana Stanić, dok je ravnatelj Javne ustanove Županijska razvojna agencija Stjepan Ribić najavio novi natječaj prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska. Natječaj će biti objavljen u siječnju 2019. godine, bit će otvoren 90 dana, a na raspolaganju je 20 milijuna eura. Moguće je prijaviti izgradnju biciklističkih staza, turističkih atrakcija, tematskih ruta, projekte zaštite okoliša, obnove prirodne i kulturne baštine - infrastruktura, bio raznolikost, zaštitu tla i vode, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, socijalno uključivanje marginaliziranih skupina, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje, suradnju u predškolskoj, osnovnoj i srednjoj edukaciji, edukacije za odrasle, suradnje i opremanja škola i drugo. Potrebno je pripremiti projektnu dokumentaciju te pronaći mađarske partnere, u čemu će zainteresiranima pomoći i Javna ustanova.

Kako je Osječko-baranjska županija intenzivirala suradnju s Hrvatima u Vojvodini, zamjenik župana Goran Ivanović pozvao je načelnike i gradonačelnike da se pridruže tim aktivnostima.

Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Nataša Tramišak podnijela je informaciju o aktivnostima Županije kao nositelja projekata energetske obnove i obnovljivih izvora energije javnih zgrada. Naime, u tijeku je energetska obnova zgrada 19 osnovnih i srednjih škola, koja treba završiti do veljače 2019. godine. Već su odobrena još 23 nova projekta obnove zgrada škola, domova starih i nemoćnih, domova zdravlja i Opće bolnice Našice u vrijednosti 93 milijuna kuna, a postupci javne nabave slijede početkom 2019. godine. U rujnu je Županija prijavila još 12 projekata energetske obnove javnih zgrada u vrijednosti 23,5 milijuna kuna, što znači da će Osječko-baranjska županija u razdoblju 2017.-2020. godine energetskom obnovom obuhvatiti 54 objekta, i to u vrijednosti 178,88 milijuna kuna, od čega su 60 posto bespovratna sredstva Europske unije.   

Zahvaljujući fanatičnoj obrani svojih branitelja selo Laslovo odolijevalo je čak 152 dana napadima puno brojnijih i bolje naoružanijih pripadnika JNA i paravojnih srpskih postrojbi. Laslovo je, osim Hrvata i Mađara, branila i skupina međunarodnih dragovoljaca, no zadnja tri dana, nakon pada Ernestinova, bilo je u potpunom okruženju. Bez hrane, streljiva i lijekova za brojne ranjenike, zapovjedništvo obrane sela na čelu s Ladislavom Kočišem donijelo je odluku o napuštanju sela tijekom noći 23./24. studenoga i proboju do slobodnog Ivanovca. Noseći na rukama svoje ranjenike, pod okriljem mraka, Laslovčani kroz polja kukuruza stigli su do desetak kilometara udaljenog Ivanovca u 5 sati ujutro, a u isto vrijeme u Laslovo su ušle neprijateljske snage. U obrani Laslova poginulo je 48 branitelja i civila, a da nisu krenuli u proboj bile bi još puno veće jer su tzv. Arkanovci po ulasku u selo ubili čak i tri starice koje su zatekli.  

U znak sjećanja i odavanja počasti braniteljima i svim stradalima u obrani Laslova, i ove godine 24. studenoga obilježava se dan stradavanja iz 1991. godine. Središnji događaj je polaganje vijenaca i paljenje svijeća pred Spomen obilježjem u Parku hrvatskih branitelja u centru Laslova. Počast poginulima tako su izrazili pripadnici ratnih postrojbi, udruga branitelja, nestalih, prognanih i drugih udruga iz Laslova i prijatelja ovog mjesta. Među njima su bili i dr. Josip Jurčević kao izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, ministar branitelja Tomo Medved, pomoćnik ministra obrane Tomislav Ivić, župan Ivan Anušić, načelnica Općine Ernestinovo Marijana Junušić, saborski zastupnik Robert Jankovics, predstavnici Republike Mađarske i drugi.

- Iskazujem najveće poštovanje svima koji su branili Laslovo, koji su u njemu ostavili živote i svima vama. Lijepo je vidjeti kada djeca iz osnovne škole dođu ovdje da bi izrekli jednu recitaciju i da su svjesni kolika je bila važnost vaše požrtvovnosti 1991. godine u obrani Laslova - poručio je župan Anušić okupljenim mještanima Laslova.

Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osnovan je 1998. godine, a povodom 20. obljetnice danas, 23. studenoga 2018. godine, održana je prigodna svečanost na kojoj su prezentirani dosadašnji rad i perspektive Fakulteta te njegov utjecaj i značenje na razvoj zdravstvenog sustava na području istočne Hrvatske. Svečanost je održana u dvorani Vikarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije u Osijeku, a među uzvanicima su bili župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, gradonačelnik Grad Osijeka Ivan Vrkić, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, rektor osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekani svi osječkih fakulteta i drugi uzvanici. O Fakultetu je govorio njegov dekan prof. dr. sc. Jure Mirat.

- Osječko-baranjska županija je ponosna na Sveučilište J. J. Strossmayera i Medicinski fakultet kao jednu od 17 sastavnica. Sveučilište čini razliku u kvaliteti Osijeka u odnosu ostale dijelove istočne Hrvatske. Zato je bitno da ostane kvalitetno i operativno, u budućnosti još i bolje jer Osijek i Osječko-baranjska županija imaju važnu ulogu biti predvodnica gospodarskog, društvenog, političkog, znanstvenog, sportskog i svakog drugog života na ovom području - rekao je župan Anušić te najavio: - Sada je prigoda reći da će Vlada RH zajedno s KBC-om Osijek i svima nama započeti izgradnju novog KBC-a u Osijeku. Iz fondova Europske unije i Ministarstva zdravstva već smo osigurali 35 milijuna kuna sredstava te krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju KBC-a. Dakako, Medicinski fakultet svakako će naći svoje mjesto i u novom KBC-u, projektu koga namjeravano završiti do kraja 2025. godine.

Medicinski fakultet Osijek je najmlađi medicinski fakultet u Hrvatskoj. Nakon 19 godina djelovanja osječkog Studija medicine pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu, osnovan je 22. rujna 1998. godine, a danas je jedna od 17 znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te jedan od dva fakulteta iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva u sastavu Sveučilišta. Fakultet ima ustrojene 23 katedre, zapošljava 198 djelatnika, a uz redoviti program za studente, realizira i značajan broj projekata, kongresa, simpozija, tečajeva trajne edukacije, koji su djelomično financirani i iz Proračuna Osječko-baranjske županije.

Inače, početak razvoja suvremene medicine u Osijeku započeo je osnivanjem „Varoškog špitala“ 1779. godine, nastavljen izgradnjom nove moderne bolnice 1874. godine, a uz stalne modernizacije i dogradnju sada pruža usluge za oko milijun stanovnika istočne Hrvatske. U bogatoj povijesti osječkog zdravstva posebno mjesto ima doprinos Kliničke bolnice Osijek u Domovinskom ratu kada je u njoj liječeno više od 7.000 ranjenika.

Od početka 2018. godine u Hrastinu djeluje „Bioplinsko postrojenje Hrastin“, kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije iz bioplina. Postrojenje je prošle godine izgradila tvrtka MICO d.o.o. iz Osijeka za samo 6-7 mjeseci, a ukupna vrijednost investicije je 12 milijuna kuna, od čega su 28 posto vlastita sredstva vlasnika tvrtke, dok je ostatak namiren iz komercijalnih kredita. U postrojenju se proizvodi bioplin koji se koristi za daljnju proizvodnju električne i toplinske energije te digestat koji služi kao organsko gnojivo na poljoprivrednim površinama. Konkretno, instalirana električna snaga iznosi 355 kW, toplinska snaga 402 kWh, a očekivana godišnja proizvodnja električne energije je 2.500.000 kWh te oko 2.950.000 kWh toplinske energije.

U cilju upoznavanja javnosti s ovim primjerom uporabe obnovljivih izvora u ruralnom području te poticanja suradnje znanstvenih institucija, lokalne uprave i privatnih poduzetnika, danas, 22. studenoga 2018. godine, na prostoru nove elektrane na bioplin okupili su se investitori, poslovni partneri, nositelji projekta i izvođači radova, a potporu projektu dali su i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, načelnik Općine Vladislavci Marjan Tomas te saborski zastupnik Robert Jankovics.  

- Ovo je odličan primjer povezivanja poduzetništva, ekologije i znanosti, primjer dobre prakse te projekata kakvih ćemo u budućnosti vidjeti sve više. U tom cilju trebamo još poraditi na pojednostavljenju procedura koje su sada komplicirane za ishođenje dozvola i ostale faze projekta. Slavonija ima velike potencijale za ovakve projekte i zato dajemo podršku ovim mladim ljudima koji su se odlučili na takav poduhvat i uspjeli ga realizirati. Uostalom, Hrvatska, kao i cijela Europa, mora se osloniti na energetsku neovisnost, ekološku proizvodnju energije i obnovljive izvore energije, a ovo je kvalitetan primjer kako se to može napraviti - rekao je župan Ivan Anušić.

Posjet „Bioplinskom postrojenju Hrastin“ organiziran je u okviru provedbe projekta „Obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti u funkciji ruralnog razvoja - RURES“ sufinanciranog u okviru Interreg V/A Hungary-Croatia Co-operation programme, čiji je nositelj Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, a projektni partneri Centar za ekonomiju i regionalne studije Mađarske akademije znanosti i umjetnosti (Pečuh, Mađarska) i Sveučilište u Kaposvaru (Kaposvar, Mađarska).

Na predstavljanju projekta rečeno je i kako „Bioplinsko postrojenje Hrastin“ ima veliko značenje za lokalnu zajednicu. Naime, opskrba sirovinama osigurana u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, lokalne tvrtke surađuju u održavanju pogona i nabavi potrošnog materijala, otvorena su tri nova radna mjesta, a postoji visok udio domaće komponente u građevinsko-obrtničkim radovima, elektroinstalacijskim i strojarskim radovima u izgradnji i održavanju postrojenja.

Inače, kao sirovina koristi se biorazgradivi otpad iz poljoprivrednih kultura (trenutno najviše pljeva) te organski ostaci i otpad biljnog i životinjskog podrijetla (svinjska i goveđe gnojevka, kokošji gnoj, kukuruzna silaža i ostala biomasa), za što je tvrtka zaključila ugovore s lokalnim gospodarskim subjektima.