Koncertom u Parku skulptura u Ernestinovu u subotu navečer, 10. kolovoza 2019. godine, završena je 46. Kiparska kolonija Ernestinovo, najstarija kolonija naivnog kiparstva u Europi. Jedna tema ovogodišnje kolonije bili su biblijski motivi, a nastala reljefna djela krasit će ogradu kora mjesne crkve Presvetoga Trojstva, dok je druga bila izrada interaktivnih kipova koji će biti postavljeni na novom trgu u parku. Na koloniji je sudjelovalo 10 kipara i 10 slikara, a - uz umjetnički dio - program Kolonije je počeo 3. kolovoza te je sadržavao niz popratnih manifestacija, od kuhanja čobanca, sportskih susreta, humanitarnih akcija, vožnji svatovskim zaprekama i zabavnih sadržaja za djecu do koncerata.

Potporu održavanju tradicionalne kolonije u Ernestinovu i ove godine dao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, koji je ujedno podržao inicijativu upisa Kiparske kolonije Ernestinovo na listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, za što je počela složena procedura.

Tijekom 46 godina održavanja ove smotre naivnoga kiparstva, koja nije prekinuta ni za vrijeme Domovinskoga rata, nastalo je više od 400 umjetničkih djela. Predsjednik Udruge "Petar Smajić" i jedan od utemeljitelja Kolonije Mato Tijardović ističe da su sudionici ove godine počeli stvarati tjedan dana ranije kako bi sve bilo gotovo na vrijeme.

Fotografije: Facebook - Kiparska kolonija Ernestinovo

Središnja proslava ovogodišnje, 109. „Dužijance“ održana je u nedjelju, 11. kolovoza 2019. u Subotici, a nazočio je u ime Osječko-baranjske županije zamjenik župana Goran Ivanović. Dužijanca je više od obične manifestacije protkane tradicijskim elementima, ona je znak identiteta bunjevačkih Hrvata u Vojvodini i njegove neraskidive veze s Katoličkom crkvom. Dužijanca je zahvala Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji ali i pohvala čovjeku i njegovu radu, kako onom na njivi, tako i duhovnom i kulturnom. Svake godine, više od stoljeća svjedoči tome kroz brojne programe, zaključno središnjom proslavom u katedrali bazilici Sv. Terezije Avilske, svečanim mimohodom gradskim ulicama i na koncu predajom kruha gradonačelniku Subotice.

Jedinstvena turistička ponuda na istoku Hrvatske gostima pruža mogućnost uživanja u kulturnom, aktivnom, gastro i eno, vjerskom, zdravstvenom i ciklo turizmu. Prepoznaje to i Osječko-baranjska županija koja je osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam osnažila svoja nastojanja da osigura kvalitetan i strateški razvoj Slavonije i Baranje kao vodeće kontinentalne turističke destinacije. Tijekom posljednje dvije godine na području županije udvostručen je broj kreveta koje nude hoteli, privatni smještaji, hosteli, OPG-ovi pa čak i kampovi. Kako je odmor na kontinentu turistički trend u Europi i svijetu, tako polako postaje i kod nas. Sve je više gostiju koji se tijekom godine, ali i tijekom ljetnih mjeseci odlučuju odmor provesti na nekoj od kontinentalnih destinacija. Značajan iskorak u broju posjetitelja već nekoliko godina bilježi Osječko-baranjska županija.

Tijekom prvih šest mjeseci porast broja noćenja u Slavoniji i Baranji iznosi 16%, a u srpnju, mjesecu u kojem su turisti do sada najčešće birali morske destinacije za odmor, na području ove kontinentalne županije zabilježen je dodatni porast noćenja te iznosi, za srpanj, rekordnih 17%.

Značajno je napomenuti da podaci e-visitora govore kako sve više gostiju u Slavoniji i Baranji produžuje svoj boravak, a strani se gosti u prosjeku zadržavaju duže od domaćih. Najviše turista dolazi u Osijek te u Đakovo, Baranju i Našice, a porast broja turista osim Osijeka bilježe i Bizovac, Draž i Bilje.

Gosti koji dolaze upoznati Slavoniju i Baranju najradije se odlučuju za smještaj u hotelima, a bilježi se i porast gostiju koji žele boraviti u domaćinstvima.

Savršen spoj prirode, nematerijalne kulturne baštine i ruralne kulture življenja, bogate gastro i eno ponude predstavlja jedinstven turistički proizvod kojeg gosti cijene, prepoznaju i iznova mu se vraćaju.

Zaštićena parkovna arhitektura osječkih parkova, barokna Tvrđa i Europska avenija kao jedan od najljepših europskih secesijskih nizova izvrsna su pozivnica za upoznavanje kulturne baštine urbanog Osijeka. Đakovačka katedrala i brojni dvorci rasprostranjeni širom Osječko-baranjske županije čine bogatu sakralnu i kulturnu baštinu ovoga kraja.

Za ljubitelje aktivnog odmora ponuda je sve bogatija. Od Adrenalinskog parka u Zlatnoj gredi, vožnje kajakom po Kopačkom Ritu do bicikliranja po baranjskim surducima – svaka od ovih avantura pruža priliku da upoznate Slavoniju i Baranju na jedinstven način.

Biser prirodne baštine istoka Hrvatske zasigurno je Kopački rit. Močvarni dom više od 2300 bioloških vrsta najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj, a u svijetu je poznat i kao Europska Amazona. Obići se može brodom, čamcem, biciklom, turističkim vlakom ili šetajući po brojnim mostovima Rita.

Da su Slavonija i Baranja poseban doživljaj za sva osjetila potvrđuje bogatstvo gastro i eno ponude. Vina iz četiri vinogorja te brojni autohtoni specijaliteti čine jedan od najjačih turističkih aduta ovoga kraja. Dodamo li tome široku lepezu smještaja od hotelskih do autohtonih seoskih domaćinstava postaje jasno zašto je upravo Osječko-baranjska županija jedinstvena destinacija koja će pozitivne turističke trendove u budućnosti i dodatno osnažiti.

Sredstvima Osječko-baranjske županije u naredna dva mjeseca izgradit će se i opremiti četiri dječja igrališta, i to u Ivanovcu, Beketincima, Bolmanu i Podravskoj Moslavni. Naime, ugovor o ovom projektu danas, 6. kolovoza 2019. godine, potpisali su zamjenik župana Goran Ivanović i direktor tvrtke Vojtek oprema d.o.o. Darko Vojtek, a tomu su nazočili i predstavnici jedinica lokalne samouprave gdje su predviđena igrališta - načelnik Općine Antunovac Davor Tubanjski, načelnik Općine Jagodnjak Stevo Mlinarević, v.d. pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalno-stambenu djelatnost Općine Čepin Marica Beraković i novoizabrani načelnik Općine Podravska Moslavina Dominik Cerić.

Vrijednost radova iznosi 514.976,10 kuna, a kako je Osječko-baranjska županija financirala i izradu projektne dokumentacije (24.250,00 kuna) ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 539.226,10 kuna.

- Danas smo potpisali ugovore za još četiri dječja igrališta koja će Osječko-baranjska županija donirati jedinicama lokalne samouprave na svom području. Igrala su multifunkcionalna i na njima se istovremeno može igrati veći broj djece, 15 do 20, te tako na određeni način podižemo standard dosadašnjih dječjih igrališta. Vrijednost svakog igrališta je 105.000 kuna - rekla je Nataša Tramišak, pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije koji je nositelj projekta.

Pročelnica Tramišak naglašava kako je Osječko-baranjska županija u protekle dvije godine izdvojila 2,5 milijuna kuna za izgradnju 22 dječja igrališta te ih opremila novim igralima. Osim u dječja igrališta, Županija je u zadnje dvije godine uložila četiri milijuna kuna u izgradnju i opremanje sportskih terena i igrališta, a najveća ulaganja bila su u srednjoškolska igrališta u Đakovu i Našicama.

Darko Vojtek, direktor i vlasnik Vojtek opreme d.o.o., kaže da tvrtka ima sjedište u Belom Manastiru, posluje diljem Hrvatske i šire, trenutno zapošljava 40 djelatnika, a drago mu što ih Osječko-baranjska županija prepoznaje kao kvalitetnog izvođača dječjih igrališta. Ističe da nova igrališta omogućavaju interakciju među djecom jer ih na svakom igralu istovremeno može biti više. Sprave su pretežno od aluminija, plastificirane, trajne su i mogu niz godina služiti svojom funkcijom, ali i kao ukras, a njihove certifikacije su jamstvo i za sigurnost. Igrališta imaju gumenu anti-stres podlogu.

- Znamo koliko su igrališta bitna za razvoj djece i njihovo slobodno vrijeme, pa je inicijativa župana Ivana Anušića da se grade po prioritetima u jedinicama lokalne samouprave, odnosno gdje do sada nisu postojala u takvom obliku. Iako su nova igrališta i igrala multifunkcionalna i interaktivna, sada s manje novaca gradimo više igrališta nego što se radilo prije dvije godine - rekao je zamjenik župana Goran Ivanović.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već 5. kolovoza, oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Dan pobjede svečano je proslavljen i u Osječko-baranjskoj županiji. Na platou pred kapelicom Kraljice mira položeni su vijenci i zapaljene svijeće, otvorene su 15. Sportske igre hrvatskih branitelja i njihovih obitelji na Pampasu, a proslava je završena večernjim koncertom grupe Zvučni zid i spektakularnim vatrometom.