U Donjoj Motičini su danas (17. siječnja 2025. godine) počeli radovi na izgradnji dječjeg vrtića. Riječ je o prvom vlastitom dječjem vrtiću u naselju Donja Motičina i istoimenoj općini u čija tri naselja živi nešto više od 1.300 stanovnika. Uz općinskog načelnika Željka Kovačevića i njegove suradnike, svečanosti su nazočili saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, predstavnici izvođača radova, odnosno tvrtke Iver d.o.o. Osijek na čelu s predsjednikom Uprave Ivanom Dumančićem te drugi uzvanici.

- Ovo je povijesni dan za Općinu Donja Motičina. Uz brojne projekte koje smo do sada napravili, izgradnja dječjeg vrtića je demografska mjera koja je jako bitna za opstanak ovdje mladih obitelji. Znamo da danas u pravilu rade oba roditelja, a do sada smo imali tek područni vrtić u školi, no sada gradimo svoj vrtić za 40 djece, a ako bude trebalo još će se proširiti. Vrijednost investicije je 1,1 milijun eura, a vrtić se treba otvoriti u lipnju 2026. godine. Ovo je stvarno velika investicija, sufinancirana preko NPOO-a sa 763.000,00 eura, a preostali iznos osigurat će Općina Donja Motičina iz vlastitih sredstava. Znamo da su naši izvorni prihodi relativno mali, da je investicija gotovo kao cijeli naš proračun, no Općina je već osigurala dio novca za svoj udio, a uvijek ima natječaja na koje ćemo se javljati. Ponosan sam na ovaj projekt jer je najbitnije da mladi ovdje ostaju, da nam dolaze i drugi iz okruženja i kupuju kuće, što se i dešava. Mladi ne odlaze iz naše općine - rekao je Željko Kovačević, načelnik Općine Donja Motičina.

Naglasio je kako je projektirana izgradnja dječjeg vrtića za dvije vrtićke skupine za predškolski odgoj i cjelodnevni boravak, odnosno za 40 djece, a trenutni broj predškolske djece na području Općine je takav da bi vrtić trebao djelovati punim kapacitetom.

- Svjedoci smo da se posljednjih 7-8 godina zaista grade vrtići diljem Republike Hrvatske, a nama je posebno zadovoljstvo što se grade i u Osječko-baranjskoj županiji, i to ne samo u našim gradovima, nego i u svim mjestima, dakle i u selima gdje je to jedna od najvažnijih demografskih mjera. O tomu svi dugo govorimo, a sada smo svjedoci da se taj razvojni ciklus i dogodio. Čestitam Općini Donja Motičina što provodi ovako vrijedan projekt. Vidimo da ovdje ima djece i da zaista imaju adekvatnu mjeru za zadržavanje mladih, a sve što se radi za djecu je zapravo naše najvažnije ulaganje u budućnost. Naravno, ovdje smo da podržimo i nastavak ovakvih projekata, posebno za djecu i mlade, ali i za sve dobne skupine. Županija ima nadležnost za osnovno i srednje školstvo, nadležnost općina je upravo predškolski odgoj i obrazovanje, a mi smo tu da im pomognemo kako bi to osigurali. Vjerujem da ćemo i kroz širenje mreže dječjih vrtića diljem Osječko-baranjske županije zaista pružiti snažnu podršku mladim obiteljima da ovdje ostaju, kao i da doseljavaju - istaknula je saborska zastupnica Nataša Tramišak.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je načelniku Kovačeviću i njegovim suradnicima na kvalitetno pripremljenom projektu te im poželio puno uspjeha u daljnjem radu. - Puno je ulaganja i projekata koji su već napravljeni u Općini Donja Motičina, a danas je lijepo biti na otvorenju radova za novi dječji vrtić koji će biti završen sredinom iduće godine. Ovo je ujedno vrlo važna demografska mjera, kao i mjera važna za razvoj čitavog naselja. Ovdje smo zajednički izgradili i prostorije nogometnog kluba, asfaltirali cestu prema Gornjoj Motičini u vrijednosti oko milijun eura, Općina i Županija zajednički su napravili i puno manjih projekata, a tako ćemo nastaviti i u narednom razdoblju. Značajno je naglasiti da Općina Donja Motičina ima perspektivu, ima mnogo mladih, što se iskazalo i s potrebom za vrtićem - kazao je zamjenik župana Josip Miletić.

Danas (17. siječnja 2025. godine) u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održan je sastanak na temu provedbe Protokola o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama s ravnateljima osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Županija. Sastanku su nazočili i predstavnici Policijske uprave osječko-baranjske, načelnici policijskih postaja s područja županije, predstavnici Područnog ureda Osijek Civilne zaštite te Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević sa suradnicom.

Protokol je izrađen s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama, odnosno osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima te zaštite učenika i svih radnika u školskim ustanovama i prevencije mogućih situacija povećanog rizika. Škole na području Osječko-baranjske županije s provođenjem Protokola počele su prvog nastavnog dana u ovoj godini, pa su ravnatelji škola imali priliku iznijeti svoja zapažanja kao i izazove s kojima se susreću.

Uvodno je prisutne pozdravio obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić ističući kako je Županija kao osnivač na raspolaganju svim ravnateljima škola prilikom uvođenja novih sigurnosnih pravila kako savjetodavno tako i financijski.

- Današnji sastanak pokazuje izvrsnu međuresornu suradnju i osobito mi je drago pozdraviti pravobraniteljicu za djecu gospođu Pirnat Dragičević sa suradnicima kao i predstavnike MUP-a i Civilne zaštite. Izazove koji su pred nama ćemo zasigurno kvalitetnije rješavati kroz suradnju, a pritom vodeći brigu o našim učenicima. Svjesni vremena u kojem se nalazimo, posebnu pažnju moramo posvetiti mentalnom zdravlju djece kao osnovnom preduvjetu za njihov budući razvoj – istaknuo je Lukić.

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš-Kul pohvalila je dosadašnju suradnju i komunikaciju s ravnateljima škola, ističući da je današnji sastanak treći na ovu temu.

- Protokol se provodi u svim školama u skladu s mogućnostima i posebnostima svake od njih, a iskustva tijekom dvotjedne nastave zasigurno će pridonijeti njegovu poboljšanju i usmjeravanju prema što većoj razini sigurnosti u školama – rekla je pročelnica Glavaš-Kul.

Da je sigurno okruženje za djecu i u osnovnim i u srednjim školama imperativ, istaknula je Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pohvalivši angažman Osječko-baranjske županije u rješavanju tog izazova.

- Djeca očekuju da ih čujemo i uključimo, odnosno da im damo mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka koje su vezane uz njih. Stoga su nam iznimno važne povratne informacije iz škola i pozivam ravnatelje da se jave našem uredu s konkretnim prijedlozima kako unaprijediti sigurnosni protokol – istaknula je Dragičević.

Primjere dobre prakse, kao i poteškoće s kojima se susreću u provođenju propisanog Protokola istaknule su brojne ravnateljice i ravnatelji osnovnih i srednjih škola. Primjer uvođenja protokola u osnovnoj školi Viljevo predstavila je ravnateljica Blaženka Škrlec govoreći kako je u tijeku postavljanje elektromagnetskih brava na ulaze matične i područnih škola, a primjer srednje škole predstavio je ravnatelj Strojarske tehničke škole Osijek Ivan Adrić ističući kako su u istoj zgradi dvije srednje škole pa je primjena Protokola usuglašena s ravnateljem Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Jedno od pitanja ravnatelja odnosilo se i na djecu putnike kojih u srednjim školama ima veći broj, a koji zbog neusklađenosti voznih redova kasne na nastavu.

- III. Gimnazija u Osijeku ima 200-tinjak učenika putnika koji nekoliko minuta nakon početka prvog sata dolaze na nastavu. U ovom prijelaznom razdoblju, spremačica ima popis putnika i sukladno tome se učenicima otključavaju vrata škole – rekao je ravnatelj Dražen Jakopović i istaknuo kako, kao i brojni drugi ravnatelji, nastoji riješiti izazov nedostatka kadra, odnosno osoba koje bi bile zadužene za kontrolu ulaska i izlaska.

Na sastanku je istaknuto i kako Protokol treba prilagoditi osnovnim i srednjim školama na različite načine, upravo zbog različitih potreba i navika djece u tim odgojno-obrazovnim ustanovama te učeničkim domovima. Nedostatak kadra najviše se osjeti u manjim područnim školama gdje su za kontrolu ulaska i izlaska zaduženi učitelji koji moraju napuštati učionicu u kojoj provode nastavu kako bi provjerili tko dolazi u školu. Poseban naglasak ravnatelji su stavili i na mentalno zdravlje djece ističući kako im se učenici javljaju s osjećajem tjeskobe i potištenosti upravo zbog zatvaranja škola te nemogućnosti izlaska pod malim školskim odmorima.

- Univerzalno rješenje ne postoji, Protokol koji je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je svojevrsni početak u povećanju sigurnosti djece u školama. Saslušavši primjere i objektivne izazove s kojima se susreću ravnatelji te uvažavajući posebnosti naših škola, nastojat ćemo ponuditi rješenja za izmjene ili dopune Protokola kako bi on u budućnosti bio što učinkovitiji, a da ujedno pozitivno utječe na mentalno zdravlje naših učenika  – zaključio je župan Lukić.

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, u partnerstvu s Domom zdravlja „Dr. Đorđe Lazić“ Sombor, nositelj je projekta S.O.O.S. (Sombor Osijek Emergency Response Partnership) financiranog iz Programa INTERREG VI-A IPA Croatia-Serbia 2021.-2027., čija je Otvarajuća konferencija održana danas (17. siječnja 2025. godine) u prostorijama Vikarijata u Osijeku. Cilj projekta je pružiti standardiziranu i pravovremenu hitnu medicinsku pomoć na prekograničnom području u Osječko-baranjskoj županiji i Zapadnobačkom upravnom okrugu za lokalno ruralno stanovništvo skraćivanjem vremena odaziva do pružanja hitne pomoći, vremena odlaska hitnog pacijenta u najbližu dostupnu zdravstvenu ustanovu i povećanjem broja uspješnih reanimacija u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja, kako bi se osigurao jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u prekograničnom području.

- Zavod za hitnu medicinu OBŽ u  suradnji s Domom zdravlja “Dr. Đorđe Lazić” Sombor je u rujnu 2023. godine ispostavio projektnu prijavu projekta S.O.O.S.. Programski prioritet projekta je suradnja za zdravije i inkluzivnije programsko područje, a specifični cilj je osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu i promicanje prijelaza iz institucionalne skrbi u skrb u obitelj i zajednicu. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova 15. srpnja 2024. godine odobrilo projekt u maksimalnom iznosu od 750.266,78 eura, odnosno 85% ukupne vrijednosti projekta koja je 882.666,80 eura. Naš Zavod sudjeluje u projektu s 435.820,40 eura, od čega su 85% sredstva EU, a Zavod će osigurati ostatak. Dom zdravlja iz Sombora sudjeluje u  Projektu u vrijednosti od 446.846,40 eura, a 85% su sredstva EU. Projekt će trajati 28 mjeseci - kazala je ravnateljica Zavoda Silvana Sabo.

Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije trenutno obavlja svoju djelatnost s 45 timova T1 hitne medicine, 10 timova T2 hitne medicine, 5 timova prijavno-dojavne jedinice, 3 tima hitnog helikopterskog medicinskog prijevoza, 19 timova sanitetskog prijevoza, 1 tim pripravnosti hitnog medicinskog prijevoza i 4 djelatnika u Prijavno-dojavnoj jedinici sanitetskog prijevoza, a u tijeku je ugovaranje dodatnih 5 timova sanitetskog prijevoza. Vozni park čini 20 vozila hitne medicinske pomoći prosječne starosti aktivnih vozila oko 1,5 godina te 44 vozila sanitetskog prijevoza prosječne starosti oko 5 godina. U 2025. godini planirana je nabava 7 novih vozila za hitnu medicinsku pomoć, kao i preseljenje sanitetskog prijevoza na lokaciju Dermatologije KBC Osijek.

- Aktivnosti na unaprjeđenju standarda i kvalitete rada i usluga Zavoda su stalni, a u tom kontekstu je i realizacija ovog prekograničnog projekta - ističe Silvana Sabo te navodi kako je Zavod u 2024. godini ostvario oko 21.100 intervencija hitne pomoći na terenu, odnosno oko 4.300 prvog stupnja hitnosti. Bilo je i oko 6.300 intervencija u prostoru za reanimaciju, 33 leta i intervencije helikopterske hitne medicinske službe. U Prijavno-dojavnu jedinicu zaprimljeno je oko 70.000 poziva, a ostvareno je više od 28.000 sanitetskih prijevoza na području Županije i više od 2.700 međužupanijskih prijevoza. Bilo je i više od 23.000 prijevoza pacijenata na hemodijalizu te 15 sanitetskih prijevoza u inozemstvu. Tijekom prošle godine vozila Zavoda za hitnu medicinu OBŽ prešla su više od 2,1 milijuna kilometara.

Povodom 27. godišnjice završetka mandata UNTAES-a, uspostave punog suvereniteta na cjelokupnom području Republike Hrvatske i početka povratka prognanika danas (15. siječnja 2025. godine) u Osijeku je u organizaciji Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije održana tematska tribina „Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja 15.01.1996. - 15.01.1998.“.

Skupu je u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora nazočio zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić. Kazao je kako nije bilo jednostavno djelovati u vrijeme mirne reintegracije, koja ima veliki značaj za povratak naših građana u svoje domove, te da se nikada neće zaboraviti što su prognanici i kasnije povratnici prošli u to doba. Svima nazočnima čestitao je Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Program je počeo prikazivanjem dokumentarnog filma „Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja“, a nastavljen tematskom tribinom na kojoj su govorili sudionici mirne reintegracije, među kojima je bila i Vesna Škare Ožbolt, tadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije. Kako je naglasio predsjednik Zajednice povratnika OBŽ Branko Pek, predstavnici ove udruge hrvatskih prognanika, povratnika, branitelja i stradalnika Domovinskog rata smatraju da proces mirne reintegracije treba dobiti primjereno mjesto u hrvatskoj povijesti, i to prije svega jer se hrvatski teritorij oslobodio mirnim putem, bez ijedne žrtve i razaranja.

- Poruka naše reintegracijske priče je da iza svakog rata dolazi mir, no za taj mir treba biti spreman. Ako nisi spreman za mir, opet se vraćaš na početnu poziciju, a to su sukobi, nezadovoljstvo, incidenti i slične stvari. Mir treba stvarati, on ne dolazi sam po sebi i treba aktivno raditi na njemu. Dosta elemenata iz hrvatskog modela može se primijeniti danas na mnogim kriznim žarištima u svijetu - kazala je Vesna Škare Ožbolt.

Deseto izdanje WineOS-a by Graševina Croatica otvoreno je u petak, 10. siječnja 2025. godine u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije, a posjetitelji su u bogatoj ponudi hrane i pića mogli uživati i u subotu. Prvi WineOs održan je u prosincu 2014. godine u Arheološkom muzeju u Osijeku, a tijekom sljedećih je deset godina Sajam promijenio termin te se nakon Arheološkog muzeja, Esseker centra, Muzeja okusa i Gradskog vrta, drugu godinu zaredom održava u GC OBŽ. Otvorenju su uz predsjednika Udruge Dekanter Borisa Ocića, nazočili župan Mato Lukić, izaslanica predsjednika Hravtskog sabora i Vlade RH, saborska zastupnica Nataša Tramišak, v.d. ravnatelja HAPIH-a Krunoslav Karalić, potpredsjednik HGK Dragan Kovačević te ostali uzvanici.

- Jubilarni deseti WineOs savršena je uvertira u novu godinu koja će biti ispunjena brojnim vinskim i drugim manifestacijama na području grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. WineOs je tijekom proteklih deset godina zaista postao brend našeg grada i županije i drago nam je da ponovno vidimo toliki broj izlagača i posjetitelja. Osječko-baranjska županija pruža snažnu podršku sajmu, ali i vinarima iz naša četiri vinogorja, ponosni smo na njihov rad koji je doprinio razvoju turizma u županiji - kazao je Lukić poželjevši dobrodošlicu svim gostima.

Izaslanica predsjednika Sabora i Vlade RH i saborska zastupnica Nataša Tramišak naglasila je kako je WineOs tijekom ovih deset godina postao prepoznatljiva manifestacija koja je izrasla izvan granica Republike Hrvatske. - Čestitam svim vinarima na vrijednom radu i trudu i postizanju vrhunskih rezultata zbog kojih se možemo pohvaliti izvrsnim vinima. Slavonija itekako ima što pokazati, kada govorimo o vinskoj industriji, o kvalitetnim i dobrim vinima, ali i bogatoj turističkoj ponudi. 350 vinarija koje se nalaze na području vinske regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje govori o našem velikom potencijalu, a svi ćemo nastaviti podržavati ovakve događaje, ali i vinare da se razvijaju i u budućnosti - rekla je Tramišak.

Predsjednik Udruge Dekanter Boris Ocić, u ime organizatora WineOs-a, istaknuo je kako ove godine bilježe rast broja izlagača od dvadesetak posto. - Kada dođete i uvjerite se koliko je ovdje više izlagačkog prostora, koliko je ovdje više izlagača, mislim da smo napravili jedan popriličan iskorak - kazao je Ocić.

Ove godine posjetitelje WineOs-a čekalo je 125 izložbenih mjesta na kojima se, zajedno s pozornicom i drugim lokacijama u dvoranama GC-a, predstavilo više od 150 proizvođača i brendova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovačke i Italije. Kao službeni uvod u jubilej, 3. siječnja, u Arheološkom je muzeju održana „Tajna degustacija“ za uzvanike.

Još jedna važna novost vezana uz jubilej sajma jest i pojačana suradnja s Graševinom Croaticom. Ovo udruženje proizvođača vina regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje djeluje od 2012. godine te je i dosad davalo podršku WineOS-u. Također, ove godine održane su i izvrsne masterclass radionice, vinski razgovori te kulinarski izazovi. Prošlo izdanje WineOS-a bilo je dosad najposjećenije te je prema službenim podacima kroz dvorane Gospodarskog centra u dva dana prošlo 4.000 ljudi, a ove je godine ta brojka bila i veća.